BHRT: „Jedan“, 29. oktobra
POPULARNE INFORMACIJE NA PROVJERI KOD ĐIKIĆA: Odličan, edukativan intervju Benjamina Butkovića s Ivanom Đikićem, molekularnim biologom svjetskog glasa. Dobra pripremljenost novinara koji je postavljao vrlo konkretna pitanja rezultovala je informativno bogatim razgovorom. Gledaoci su od uglednog naučnika čuli tumačenja određenih pojava i informacija koje šire portali i društvene mreže, ali uglavnom površno, bez mišljenja stručnjaka. Umjesto svakodnevnih detaljnih statističkih brojki, objasnio je Đikić, bolje je građanima slati samo relevantne, kumulativne i stručno protumačene podatke. Ovaj hrvatski naučnik nedavno je uputio deset preporuka vlastima i javnosti u Hrvatskoj o tretiranju epidemije, pa je intervjuera zanimalo mogu li se one primijeniti i u državama regije. Gostovanje je iskoristio i za provjeru naučne utemeljenosti nekih popularnih tvrdnji u javnosti. Naime, pojedini hospitalizovani pacijenti tvrde da su Covidom-19 bili inficirani pretežno nepušači. Butković je pitao da li postoje naučne studije o tome. Zanimali su ga i razlozi zbog kojih veliki broj ljudi još uvijek ne vjeruje u postojanje virusa. Đikić je objasnio zašto pušači imaju veću šansu da razviju komplikovaniju kliničku sliku kod inficiranja Covidom- 19.
ODLIČNA „PITANJA ZA NAŠEG GOSTA“: Dobra pripremljenost Butkovića za intervju manifestuje se i u osvrtanju na starije izjave sagovornika. Citirao je Đikićevu prognozu iz 2009: „Ako pokušamo agresivno mijenjati prirodu, promijenit ćemo svijet virusa, bakterija i parazita i usmjeriti ih u posve nepoznatom pravcu“, pitajući živimo li to sada. U rubrici „Pitanja za našeg gosta“, ovaj put odlična pitanja dobro izabranih javnih ličnosti. Olivera Dodig, urednica TV emisije „Putevi zdravlja“, pitala je koliko je važno usmjeriti se na pronalaženje lijeka budući da vakcina vjerovatno neće biti konačno rješenje zbog pojave novih koronavirusa. Univerzitetskog profesora Fuada Klisuru zanimala je opravdanost novog „lockdowna“. Bakir Nakaš, infektolog, pitao je za mogućnost povezivanja svjetskih naučnika porijeklom iz regije radi pomoći razvoju nauke u ovim državama.
RTRS: „Telering“, 28. oktobra
UMJESTO O AFERAMA, O NISKIM PLATAMA SUDIJA I TUŽILACA: Gotovo sve što je trebalo pitati predsjednika VSTV-a BiH, voditelj nije pitao. Iako je cijelo poglavlje posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o BiH posvećeno Milanu Tegeltiji, Mato Đaković nije naveo nijednu konkretnu primjedbu na rad VSTV-a. Ni riječi o tome da navodi o korupciji nisu pravilno istraženi, uključujući i aferu „Potkivanje“. Cilj intervjua i nije bio propitivati odgovornost Tegeltije, nego, kako pred kraj emisije otkriva sam Đaković, dati mu priliku da se „opere od gluposti“ o tome da VSTV-om upravlja Milorad Dodik. Voditelj suosjećajno pita sagovornika kako se nosi s optužbama da su oni iz pravosuđa „krivi apsolutno za sve“. Svrha pitanja o imovinskom stanju sudija i tužilaca nije, kaže voditelj, sumnja u njihovu etičnost, nego zaključak da ako su bogati, onda ih se ne može potkupiti. Manje upućen čitalac mogao bi pretpostaviti da je voditelj sarkastičan izvodeći ovaj logički pogrešan zaključak. Nije. Po ovom rezonovanju, samo siromašni ljudi su korumpirani. Od predsjednika VSTV-a slušamo da sudijama i tužiocima plate nisu povećane 15-ak godina, te kako su sada izjednačene s ostalim platama u javnom sektoru. Trebale bi biti tri puta veće od njih, kaže Tegeltija, a nisu. Rezultate i opravdanost enormno visokih plata u pravosuđu koje je svojevremeno nametnuo visoki predstavnik, Đaković nije problematizovao.
ZAUSTAVITI „PLJUVANJE“ PO PRAVOSUĐU: S druge strane, razgovarano je o onome što Tegeltija naziva „ponižavanjem pravosuđa“. Gledaoci su slušali da je parlamentarna Komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu „prešla svoje nadležnosti“, da Parlament BiH „ne poštuje pravosuđe“. Čuli su i da VSTV ne odgovara nikome za svoj rad. Ovdje je voditelj konačno ispoljio trunčicu skeptičnosti pitajući je li to dobro. Tu se Tegeltija poziva na evropske standarde! U interpretaciji Tegeltije i Đakovića, krivci za nepovjerenje u pravosuđe su novinari, politički oponenti, građani koji vjeruju da uvijek postoje neke zakulisne radnje, ova zemlja koja je „takva kakva je“ pa pritišće ljude koji časno rade svoj posao. I onda šlag na tortu: pitanje „Šta uraditi da se stane s tom pljuvaonicom i da počnemo vjerovati u pravosuđe?“.
FTV: „Odgovorite ljudima“, 27. oktobra i 2. novembra
DINAMIČNA DISKUSIJA: Problemi u pravosuđu, koji su prešućeni u „Teleringu“, dobili su zaslužen prostor u „Odgovorite ljudima“ (2. 11.). Neprovođenje presuda Evropskog i Ustavnog suda, afera „Potkivanje“, opstrukcije u reformisanju pravosuđa, bliskost Tegeltije sa SNSD-om, razočaranost Evropske komisije u bh. pravosuđe – o svim ovim temama govorili su ugledni pravni stručnjaci. Iako kvalitet emisije varira u zavisnosti od pripremljenosti voditelja, „Odgovorite ljudima“ je među rijetkim TV emisijama koje su zaista dijaloške. Darijan Babić otvorio je diskusiju o tome kada će pravosuđe istinski biti transformisano, dokad će Evropska komisija ulagati u njega i tolerisati neprocesuiranje kriminala, kao i neprovođenje sudskih presuda.
GOSTI IZ RAZLIČITIH KANTONA: Zbog porasta broja zaraženih, opravdano je razgovarano o (ne)postojanju sistemskog, koordinisanog pristupa ovom problemu. Kakav je akcijski plan borbe protiv Covida-19? Jesu li sve zdravstvene ustanove obezbijedile 30% kapaciteta za ove pacijente? Zašto saradnja između federalnog i kantonalnih kriznih štabova nije bolja? Gdje nas vode „varnice“ između KCUS-a i Opće bolnice? Zašto glavni grad, odnosno najbogatiji kanton u državi, još nema ni izolatorij, a ni resornog ministra? Zašto se ne kažnjavaju organizatori predizbornih skupova zbog kršenja epidemioloških mjera? O ovim pitanjima diskutovali su relevantni sagovornici: Bakir Nakaš, infektolog, Goran Čerkez, član Kriznog štaba FBiH, Ivan Đikić, molekularni biolog, Andrea Jurić, epidemiologinja iz Mostara i v. d. direktorica ZZJZ ZHK, te Adnan Jupić, ministar zdravlja ZE-DO kantona. Dobra je praksa urednika emisije što sagovornike traže i u drugim kantonima, a ne samo u Kantonu Sarajevo. Tu dobru praksu treba nastaviti kako bi gledaoci iz svih dijelova Federacije u njoj mogli prepoznati svoje probleme, ali i dobiti odgovore.
BNTV: „Izazovi“, 30. oktobra
IZ UGLA GRAĐANA: Voditeljica Ljiljana Faladžić- Jekić emisiju je posvetila posljedicama pandemije po obrazovanje, ekonomiju i mentalno zdravlje. Dok svakodnevno slušamo o posljedicama pandemije po zdravstveni sistem, u sjeni ostaju posljedice koje ona ostavlja na svakodnevni život građana: roditelja, zaposlenika, malih preduzetnika, ljudi koji se suočavaju s ekonomskom naizvjesnošću, pacijenata s mentalnim smetnjama. Ugošćavajući predstavnike roditelja, prosvjetnih radnika i ugostitelja, te psihijatra, Faladžić- Jekić im je dala priliku da izraze svoja mišljenja o restriktivnim mjerama. Roditelji su nezadovoljni online nastavom. Smatraju da se prebrzo odustalo od klasične nastave u školi. Ugostitelji su dobili priliku da obrazlože zašto neke restriktivne mjere smatraju nelogičnim. Faladžić-Jekić je s razlogom pitala o mentalnim posljedicama po zdravlje građana koje se već osjete. Psihijatar je objasnio da će one biti još izraženije nakon završetka pandemije Covida-19, najavljujući pandemiju mentalnih poremećaja. U odnosu na „suhoparne“ statističke podatke i svakodnevna opravdana, ali uznemirujuća upozorenja iz službenih izvora, ovakav pristup iz ugla građana predstavlja određeno osvježenje.
ZAKLJUČAK: Odlično pripremljen Benjamin Butković postavio je konkretna i zanimljiva pitanja kompetentnom sagovorniku, koji je demonstrirao dobru upućenost u temu. Potrudio se i uspio u namjeri da građani „bombardovani“ statističkim podacima, ali i dezinformacijama, čuju njihovo tumačenje od uglednog naučnika. Potpuno suprotan pristup u „Teleringu“. Umjesto oštrog ispitivanja predsjednika VSTV-a, na čiji rad je Evropska komisija uputila brojne primjedbe, Mato Đaković ga predstavlja kao žrtvu malicioznih medija, nepovjerljivih građana i nekorektnih političkih oponenata. Za Đakovića pitanje nije kada će pravosudne institucije procesuiranjem korupcije i kriminala u skladu s evropskim standardima vratiti povjerenje građana, nego kako zaustaviti „pljuvanje“ po njima. Problemi koji su prešućeni u „Teleringu“ dobili su zaslužen prostor u „Odgovorite ljudima“.
