BHT1: Zašto se stvari ne nazivaju pravim imenom?
27. oktobar – 2. novembar 2020.
NAPAD NOŽEM ILI TERORISTIČKI NAPAD? BHT1 je u četvrtak oklijevao napad u Nici nazvati terorističkim. Urednik Milan Đurović u naslovu kaže da su se desila dva napada s elementima terorizma. U prilogu se samo isticalo da je posrijedi „napad“ ili „napad nožem“, dok su tamošnje vlasti odmah isticale da sve ukazuje na terorizam. Francuska se ponovo suočava s terorizmom zabrinjavajućih razmjera, a napadi su bili u seriji i sve ih je povezivala brutalnost u izvršenju. Počinilac je računao na to da od zločina napravi medijski događaj. Upravo je to odlika terorističkih napada. Nejasno je zašto onda pojedini mediji izbjegavaju stvari nazvati pravim imenom. Isto kao što je pogrešno neki događaj imenovati kao terorizam kada još ne postoje jasne indicije, tako je pogrešno i ne nazvati stvari onako kako zaslužuju. Neki svjetski mediji, baš kao i FTV, nisu imali dilemu, pa su u naslov jasno stavili da se u Francuskoj zbio teroristički napad.
KAKO IZGLEDA NASTAVA U EPIDEMIJI: Ivana Trbić, još jedna izvanredna TV dopisnica (Bijeljina), sredinom sedmice donosi solidnu priču o uslovima u kojima se odvija školska nastava. Prosvjetni radnici smatraju da nisu stvoreni uslovi za elektronska predavanja. Učitelji su progovorili o tome kako je raditi u okolnostima epidemije, a posebno su zabrinuti što nemaju načina da provjere kako su usvojena prenesena znanja. Izrekli su i kritike na račun Sindikata, a od tamo pak dolaze umirujuće poruke. Tvrde da pregovaraju s ministricom o boljim uslovima rada. Priča u kojoj su za mišljenje pitani oni koji o školi znaju najviše – učitelji i nastavnici koji se trude raditi svoj posao u ovim teškim vremenima.
NEKROLOG ILI VIJEST? O mrtvima sve najbolje, pa i više od toga. Pripremi najljepši nekrolog i obuci to u vijest. To je bio moto urednika Milana Đurovića u danu kada je prenesena vijest o smrti mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Vijest je potresla pravoslavce, ostavio je dubok trag, podstakao je obnovu i podizanje crkava i manastira, sažeo je urednik. Ni riječi o ratnohuškačkim izjavama upokojenog crkvenog poglavara, minorizaciji genocida u Srebrenici i drugim nepočinstima. „Proslavio se pjevanjem deseteračkih ‘junačkih’ pjesama vojnicima koji su iz Crne Gore išli u vojni pohod na Dubrovnik, u svom cetinjskom manastiru blagoslovio je i samog Željka Ražnatovića Arkana, jednog od najvećih ratnih zločinaca na području bivše Jugoslavije, a Ordenom zlatnog lika svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovica odlikovao je osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja za, kako je rekao, ‘služenje zakonu svetom Božje pravde u obrani od ‘pravde’ Haaškog suda’ kojemu, govorio je, ‘tragovi smrde nečovještvom’. Nije se libio, iako ‘Božji čovjek’, reći kako je genocid u Srebrenici bila ‘tek osveta’ za zločine nad Srbima.“ Ovako su o odlasku Amfilohija pisali drugi mediji, konkretno zagrebački Jutarnji list. Lista gnusoba je dugačka, a dovoljno je podsjetiti se da se radi o čovjeku koji je podržavao Miloševića i blagoslovio Arkana. Za razliku od BHT1, na FTV-u date su dvije strane, pa je istaknuto da je za jedne bio čovjek mira, a za druge vjesnik rata.
OCJENA: 2
FTV: Slobodnija priprema i naslovi
27. oktobar – 2. novembar 2020.
BITI DIREKTAN I PRECIZAN: „Život ili predizborna kampanja“, pita se u srijedu urednica Amra Zaklan dok nas podsjeća da je epidemija u zamahu. „Rekorde više i ne brojimo“, dan poslije bilježi Nevzeta Koljenović. Stvar je van kontrole, a sistem je rastrgan između politike i struke, nastavlja se u prilogu. Preciznim, jasnim i vrlo direktnim kritikama FTV je pratio epidemiološke prilike, a posebno sukob između Opšte bolnice i Kliničkog centra u Sarajevu. Novinari i urednici Federalne televizije imaju tu slobodu, smjelost i znanje da u rečenicama budu zajedljivi, kratki, i precizni. To jest, da budu novinari. Da donesu vijest, ali i sud kada ustreba. Da naslovom objasne stvar, i da vode računa da ih gledatelji razumiju. U tome se upravo ogleda draž dnevnog novinarstva. Biti jasan, precizan i kratak. Komunicirati naslovima. Zvuči lako, ali to nije nimalo lak zadatak. Na svu sreću, FTV već neko vrijeme u Dnevniku 2 demonstrira to znanje na primjeru epidemije.
EKONOMIJA U FOKUSU: Sanjin Bećiragić nas u petak podsjeća na nimalo ružičaste ekonomske prognoze. Urednik upozorava da kod nas izostaju tačni statistički podaci, ali se sluti da su svi parametri u padu. Dobra vijest je da zemlje EU i SAD bilježe snažan rast u trećem kvartalu. Dobro je da su ekonomske vijesti u fokusu. Brojke moraju biti češće u Dnevniku 2. Ako ne naše (ako se do njih već ne može doći), onda barem evropske.
SPECIJAL O IZBORIMA: Dan prije američkih izbora FTV donosi specijal (Sanjin Bećiragić). Komentatori, predviđanja, gost u studiju (američki ambasador u BiH Eric Nelson)… Predsjednički izbori u najmoćnijoj zemlji na svijetu izazivaju interesovanje širom svijeta i zaslužuju da budu u središtu pažnje i kod nas.
OCJENA: 8
KOMPARATIVNA ANALIZA: Da li bi mediji iz pijeteta trebali prećutati stvari o umrlom crkvenom poglavaru zbog poštovanja prema vjernicima koji ga ispraćaju? Ne. Mediji nisu udruženja za ispraćaj i poštovanje umrlih, a svaka javna ličnost je pod lupom javnosti. Određena obzirnost prema umrlim se podrazumijeva, ali neke stvari se ne smiju prećutati. Naročito ako postoje sporenja i nimalo naivne optužbe za ratno huškanje i maligni politički uticaj. BHT1 je ispratio mitropolita Amfilohija uz počasti i nekrolog, ne osvrćući se na onaj dio javnosti koji je zgrožen njegovom (po)ratnom ulogom. Zašto su nekrolozi u ovakvim okolnostima nepošteni? Zato što izostaje drugi pogled, jednako relevantni, kao i činjenice da je crkveni poglavar svojim izjavama razdirao i dijelio javnosti. Mediji nisu tu da pišu nekrologe. Naročito ne u dnevnom novinarstvu. FTV je tokom cijele sedmice bio bolji od BHT1 ne dopuštajući si ovakve propuste, a jedino u čemu su obje televizije bile podjednako dobre jeste praćenje epidemije. Javni mediji donose provjerene informacije, ispituju vijesti, paze na kontekst, donose sudove naučnika…
