Al Jazeera Balkans: „Kontekst“, 4. oktobra

KO ĆE KONTROLISATI KISIK? Strah pacijenata zbog tretiranja industrijskim umjesto medicinskim kisikom je opravdan, kaže profesor Metalurško-tehnološkog fakulteta u Zenici Ilhan Bušatlić. Za tehnički kisik vrijede drugačiji standardi nego za medicinski, koji se usto skladišti i transportuje u rigoroznijim uslovima. Čak i da je kisik istog sastava, objasnio je, onaj namijenjen u medicinske svrhe pakuje se u posebne boce radi sprječavanja kontaminacije. Za njega važe rigorozniji standardi i više cijene. Gledaoci su iz prve ruke čuli objašnjenje stručnjaka o razlici između spomenute dvije vrste kisika. Odgovore o aferi „Kisik“, urednica emisije Žana Kovačević dobila je i od dva najglasnija opozicionara u RS-u i to Draška Stanivukovića i Nebojše Vukanovića. U emisiju je pozvala i ministra zdravlja RS-a Alena Šeranića. On je poziv ignorisao. Nije došao ni pozvani direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak. Novinarku Kovačević je zanimalo zašto tužilaštvo, ni državno ni entitetsko, još ne reaguje na krivične prijave koje je uputio Stanivuković. Šta će se dalje dešavati? Hoće li odgovorni dati ostavke? Šta će raditi opozicija ako tužilaštvo i dalje ne bude reagovalo? Koja će institucija i kako iskontrolisati sav kisik u zdravstvenim institucijama u BiH?

N1: „Dan uživo“, 4. oktobra

SAMO JEDAN DOBAVLJAČ: Organizacije civilnog društva je dobro uključiti u izvještavanje o aferama, pogotovo u državi s vrtoglavom stopom korupcije kakva je Bosna i Hercegovina. Predstavnik Transparency Internationala u BiH, Damjan Ožegović, gostovao je na N1. Od šest dobavljača gasova za zdravstvene ustanove, samo jedan ima dozvolu Agencije za lijekove BiH. Novinar Boris Brezo pitao je koje su to ustanove, pa je Ožegović naveo nekoliko takvih. Zanimala ga je i odgovornost Agencije za to što samo jedan dobavljač ima dozvolu za nabavku medicinskog kisika u BiH. Ožegović smatra da za to nije odgovorna Agencija, nego kompanije koje je nisu blagovremeno ni tražile.

N1: „Pressing“, 29. septembra

ŠAROVIĆ PROGNOZIRA HAPŠENJA: I u intervjuu Amira Zukića s predsjednikom SDS-a Mirkom Šarovićem dominirala su pitanja o aferi „Kisik“. Šarović je naziva „nevjerovatnim skandalom“, očekujući da pravosuđe uradi svoj posao. Zbog mnogobrojnih afera u RS-u koje su ostale bez sudskog epiloga, Zukićev skepticizam je apsolutno opravdan: „Zar Vi stvarno vjerujete u pravosuđe?“ Šarović prognozira da pravosuđe RS-a ovaj put ipak neće moći izbjeći procesuiranje odgovornih i to iz dva razloga. Prvi je taj što, kako smatra, dolazi kraj apatiji u društvu koje je „oguglalo“ na kriminal i korupciju, a drugi taj što je mnogim funkcionerima mandat pri isteku pa neće više imati potrebu da se kompromituju zataškavanjem ovakvih afera. Bilo je i pitanja o preklapanju priče Milorada Dodika o otcjepljenju RS-a i insistiranju na srpskom jedinstvu s ovom i drugim aferama. Zanimljiv je bio Šarovićev odgovor na Zukićevo pitanje o tome da li bi SIPA smjela uhapsiti Dodika koji takvo eventualno hapšenje naziva napadom na RS. Pričajući iz ličnog iskustva, Šarović je objasnio da može. Naime, i on je uhapšen 2005. kada je, takođe, bio visokopozicionirani funkcioner SDS-a, a prije toga i član Predsjedništva BiH. Ispričao je i kako se u takvim okolnostima krug podrške brzo svede na najbliže članove porodice.

BNTV: „Izazovi“, 1. oktobra

VLAST NEĆE NA BNTV: BNTV u političkim emisijima intenzivno prati aferu „Kisik“, pa joj je dosta prostora dato i u „Izazovima“. Urednicu Ljiljanu Faladžić-Jekić zanimalo je na čemu opozicija temelji svoje optužbe. Budući da emisija traje gotovo 90 minuta, u njoj se našlo mjesta i za druge udarne teme: proteste opozicije u Banjoj Luci, gašenje predajnika BNTV-a i blokadu državnih institucija. Sve su ovo važne i aktuelne teme koje zaslužuju medijski prostor. Problem je što o njima govore isključivo opozicionari, a o gašenju predajnika BNTV-a i stručnjak za digitalizaciju  Zdravko Šavija. Urednica je naglasila da su u emisiju pozvani i ministri u Vladi RS-a, ali da nisu dobili nikakav odgovor. Isto važi i za v. d. direktoricu RTRS-a Dijanu Milanković. U emisiju nije htio ni direktor RAK-a Draško Milinović, koji je prije te bio na funkciji direktora RTRS-a. Na taj način nisu morali objašnjavati zašto RAK ignoriše dopise ove televizije ili zašto joj RAK i RTRS nisu omogućili emitovanje digitalnim putem, kako ih je obavezala Parlamentarna Skupština BiH.

BNTV: „Puls“, 30. septembra

SUMNJIV UZORAK: O aferi „Kisik“ govorili su Draško Stanivuković i Nebojša Vukanović. U ovoj emisiji uobičajen je jedan gost, a ako je već napravljen izuzetak s dva gosta, što svakako nije loše, bilo bi svrsishodnije suočiti neistomišljenike. Zašto nema predstavnika vlasti? Ako oni ignorišu pozive ovog medija, zašto nema predstavnika struke ili civilnog društva? Od Stanivukovića i Vukanovića gledaoci su čuli o tome kako vlast tokom pandemije krši procedure nabavke lijekova i medicinske opreme vrijednih više miliona konvertibilnih maraka. Gosti sumnjaju i u reprezentativnost uzorka kisika testiranog u Srbiji. „Mogli su uzeti uzorak kakav hoće.“

RTRS: „Pečat“, 30. septembra

„NIŠTA OD SPINOVANE AFERE“: Za urednika Nenada Stupara nema dileme. Afera „Kisik“ ne postoji. Sve je spin opozicije. Zato jedinog gosta − ministra zdravlja RS-a – pita kome je trebala ova afera. Stupar usmjerava pažnju na krivične prijave koje je najavio entitetski premijer Radovan Višković. Ministar priča kako neće dozvoliti da laži opozicije degradiraju zdravstveni sistem. Iz ugla RTRS-a, ova afera ne dovodi u pitanje zdravlje građana, ni rasipanje budžetskog novca u privatne džepove, nego je to atak na zdravstvene radnike.

RTRS: „Aktuelno“, 1. oktobra

OPOZICIONI ATAK NA LJEKARE: Ni u ovoj emisiji o aferi „Kisik“ nema predstavnika opozicije, ni civilnog društva, a ni državne Agencije za lijekove. Tu su ljekari koji se nalaze na rukovodećim mjestima u zdravstvenim ustanovama iz Banje Luke i Prijedora, uključujući i predsjednika Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića. Urednik Jasenko Todorić ne pita ništa o kršenju procedura u nabavci kisika, niti spominje optužbe opozicije. Za urednika i goste „Aktuelnog“ nije kriva vlast ako je kršila procedure, nego opozicija što ukazivanjem na njih „proizvodi paniku kod građana i otežava rad ljekarima“. Cijela afera „Kisik“ predstavljena je kao napad na zdravstvene radnike.

FTV: „Mreža“, 5. oktobra

„KRIMINAL. ŠVERC. ZLOČIN.“ U prilogu Omera Hasanovića gledaoci su čuli informacije o aferi „Kisik“ iz mnoštva izvora: od ključnih aktera afere – premijera i ministra zdravlja RS-a, preko direktora Agencije za lijekove BiH Aleksandra Zolaka te opozicionih lidera Stanivukovića i Vukanovića, do predstavnice Transparency Internationala Ivane Korajlić i novinara Siniše Vukelića. Tvrdnje vlasti i opozicionara su uglavnom poznate, ali su gledaoci čuli nove podatke od Aleksandra Zolaka i Ivane Korajlić. Ona je objasnila kako je sve počelo od inspekcijskih nalaza u Trebinju, a priča i o masovnim namještanjima tendera dobavljačima medicinske opreme tokom pandemije. „Kriminal. Šverc. Zločin“ – tako Zolak opisuje isporuku kisika zdravstvenim ustanovama u RS-u. Uz sve ostalo, ilegalnim smatra i slanje uzorka na testiranje u Srbiju, jer jedina ovlaštena institucija za to jest Agencija za lijekove BiH.

ZAKLJUČAK: Top tema većine političkih emisija u protekloj sedmici bila je afera „Kisik“. Opravdano. Iako se pristupi, izbor gostiju i fokus pitanja na televizijama donekle razlikuju, RTRS drastično odstupa u odnosu na sve druge analizirane televizije. Dok većinu novinara zanima kakvim dokazima raspolaže opozicija, zatim kakve su posljedice korištenja industrijskog kisika po pacijente, kolike su budžetske štete zbog prodavanja industrijskog po cijeni medicinskog kisika, te hoće li entitetsko i državno tužilaštvo procesuirati odgovorne, za RTRS ova afera uopće ne postoji. To je atak opozicije na zdravstveni sistem RS-a, koji i u pandemiji besprijekorno funkcioniše.