I TV1 i FTV uspjeli su podići kvalitet informativnih emisija, i to do te mjere da im je sve teže pronaći mane, a kvalitetnih priloga je sve više
TV1: Politikom i crnom hronikom protiv kulture
24. – 30. januar 2015.
PREVIŠE POLITIKE: Temeljno obilježje prošlosedmičnih dnevnika TV1 bila je prezasićenost vijestima i temama iz unutrašnjopolitičke problematike. Gotovo trećina svakog dnevnika bila je posvećena formiranju vlasti u Federaciji ili pak ispunjavanjem kriterija koje je EU ponudila za ubrzavanje procesa europskih integracija. Unatoč činjenici kako je svakako riječ o bitnim temama, za koje je bosanskohercegovačka javnost realno zainteresirana, ostaje činjenica da se upornim ponavljanjem istog problema i besmislenom vrtnjom u krug oko istog pitanja, jednostavno pretjerano inzistiralo na tome. Umjesto da se kroz jednu ili dvije rečenice naglasi kako u međuvremenu nije bilo nikakvih pomaka po tom pitanju. Ovako iscrpnim izvještavanjem o problemu formiranja vlasti, gledateljima se s jedne strane nudi monotoni program, dok ih se s druge uporno zakida za neke kulturne teme.
DVA USPJEŠNA RAZGOVORA: Neovisno o izrečenom, valja pohvaliti voditelja Ognjena Blagojevića, koji je na tu temu napravio dva vrlo uspješna razgovora. S Emirom Suljagićem 24. siječnja i s Draganom Čovićem 29. siječnja. Razgovarajući sa Suljagićem, Blagojević mu je postavljao vrlo konkretna pitanja o odnosu sa SDP-om, o eventualnoj suradnji sa SNSD-om te na koncu o tome bi li odustajanje DF-a od formiranja vlasti u Federaciji vodilo ka istom potezu i na državnoj razini. Razgovor je zaključio konkretnim pitanjem da li je moguće da se uopće ne formira vlast u Federaciji. Ovakvim pristupom gledatelji su dobili detaljan uvid u sve razine problema. Na isti način pristupio je i Čoviću, ispitujući ga i o spornoj izjavi Predsjedništva, i o zastojima u formiranju vlasti, ali i o potencijalnim kadrovskim rješenjima HDZ-a za eventualna ministarska mjesta. Vodeći ova dva razgovora na navedeni način, Blagojević je ponudio kvalitetne informacije o gorućim političkim pitanjima.
OTVORENO I DETALJNO O SIROMAŠTVU: Od ostalih tema vrijedi izdvojiti dvije priče. Prilog Emerina Ahmetaševića, o razini siromaštva u zemlji, emitiran 24. siječnja, koji je kroz brojne razgovore sa građanima posve jasno predstavio socijalnu sliku društva, navodeći da više od milijun građana nije u stanju plaćati komunalije te problematizirajući eventualni oprost duga tom sloju stanovništva.
DUBINSKA ANALIZA I ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO: No još bolji prilog, ujedno i najbolji novinarski uradak tjedna, napravio je Kenan Ćosić, u dnevniku Ognjena Blagojevića od 27. siječnja. U prilogu je dubinski analizirao sve apsurdnosti nove aviokompanije Bosnia Wand Airlines, navodeći da nema dozvolu za komercijalne letove, da nema dozvolu za korištenje imena državnih simbola u imenu firme, da joj je temeljni kapital tek dvije hiljade maraka, da je prijavljena na fantomskoj adresi te da su avion stekli kroz nedopušteni trostruki leasing. Ukratko, ovakva vrsta priloga predstavlja najbolje kvalitete istraživačkog novinarstva.
NE ODUSTAJU OD SAOBRAĆAJKI: Ove sedmice dnevnici TV1 nisu imali posebno slabih točaka, osim već tradicionalne opsjednutosti vijestima iz crne kronike. Tako smo u dnevniku Ognjena Blagojevića od 25. siječnja dobili informacije o prometnoj nesreći kod Srebrenika i o tome kako su spasioci morali rezati karoseriju da čovjeka izvuku iz auta.
PLUS SEDMICE:
Prilog Kenana Ćosića o fantomskoj zrakoplovnoj kompaniji, studioznošću pristupa, kirurški preciznim nabrajanjem nezakonitosti i angažiranosti, spada u vrhove istraživačkog novinarstva.
MINUS SEDMICE:
U sedmici koja nije imala većih kardinalnih pogrešaka, vrijedi još jednom ukazati na preveliki prostor koji se ukazuje političkim previranjima i crnoj kronici.
Ocjena sedmice: 8
FTV: Kulturna uloga javne televizije
24. – 30. januar 2015.
OBJEKTIVNI VRHUNCI: Dnevnici Federalne televizije u protekloj sedmici dosegnuli su svoje objektivne vrhunce koje će biti teško nadmašiti. Treba odmah reći kako se jednostavno ništa posebno negativno nije moglo izdvojiti, dok je istovremeno zabilježen čitav niz kvalitetnih priloga.
KAD NOVINAR NA PRAVI NAČIN UKAŽE NA PROBLEM: Ono što u svemu tome posebno veseli jeste činjenica da je, unatoč naglašenosti političkih tema, ovog puta značajna pažnja poklonjena socijalnim i kulturnim temama. Stoga kao jedan od priloga značajnih u smjeru jačanja kulturne uloge javne televizije, izdvajamo priču Gorana Karanovića posvećenu stanju Starog pravoslavnog groblja u Mostaru. U tom prilogu, emitiranom u dnevniku Vlade Marića 25. siječnja, Karanović je ukazao na otklizavanje terena na tom spomeniku kulture, razgovarao s pravoslavnim svećenicima, kulturnim radnicima i s ljudima iz Zavoda za zaštitu spomenika. Ovakvim prilogom zapravo je otvorio vrata za osvješćivanje i rješavanje ovog problema.
HAŠKA PRESUDA: Dnevnik Vlade Marića od 30. siječnja u punoj je mjeri problematizirao presudu Haškog suda za genocid u Srebrenici: od izvještaja sa samog suđenja, razgovora sa žrtvama, do sjajnog priloga Dejana Kožula iz Beograda, koji je kroz razgovor s Natašom Kandić jasno ukazao na studioznost presuda i istinsko uvažavanje svih aspekata i argumenata.
MULTIMILIJUNAŠI IZ PARLAMENTA: Jednako vrijedan prilog, u rangu Karanovićevog, bio je nepotpisani prilog iz dnevnika Vlade Marića od 24. siječnja, u kojem se problematiziralo pitanje činjenice o šest multimilijunaša u parlamentu RS-a. Oni su stavljeni u kontekst općeg siromaštva u društvu i činjenice da taj parlament odbija donijeti zakon o ispitivanju porijekla imovine.
POGUBNI ZAKON O JAVNOM REDU I MIRU: U konačnici, na sličnom tragu bio je prilog Hasana Gabele u dnevniku Aide Mujan od 26. siječnja u kojem je upozorio na sve pogubnosti novog prijedloga zakona o javnom redu i miru u parlamentu RS-a, čija je temeljna nakana suspenzija slobode govora na društvenim mrežama.
PLUS SEDMICE:
Prilog Gorana Karanovića koji je aktivistički ukazao na realan problem propadanja vrijednog spomenika kulture, Starog pravoslavnog groblja u Mostaru, u punom smislu riječi reprezentira koju bi ulogu trebala imati javna televizija.
MINUS SEDMICE:
U protekloj sedmici doista nije bilo moguće izdvojiti neki bitniji propust u ovim dnevnicima.
Ocjena sedmice: 9
Komparativna analiza:
Kako vrijeme odmiče, laganim ritmom, i TV1 i FTV uspjeli su prilično podići kvalitetu vlastitih dnevnika, i to do te mjere da im je sve teže pronaći mane, a kvalitetnih priloga je sve više. Ono što čini neku razliku između njih je značajniji angažman na kulturnim pitanjima od strane FTV-a, a onima iz domene istraživačkog novinarstva od strane TV1.
(U utorak, trećeg februara čitajte analizu Amera Tikveše: N1 i Al Jazeera)