U Izvještaju o sigurnosti novinara i pristupu informacijama, koji je sačinila Jedinica savjetnika za ljudska prava Ureda visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), navodi se da se novinari u Bosni i Hercegovini susreću s mnogobrojnim preprekama sigurnom i slobodnom obavljanju novinarskog posla.
Prema izvještaju, to uključuje politički i ekonomski pritisak, fizičke i verbalne napade, prijetnje, uključujući i prijetnje smrću, uznemiravanje na internetu i druge oblike zastrašivanja, kao i poteškoće u pribavljanju informacija potrebnih za obavljanje njihovog posla.
Istraživačica „Mediacentra“ koja je predstavila analizu Anida Sokol navela je da je istraživanje rađeno od marta do juna ove godine na osnovu intervjua s novinarima, predstavnicima institucija, organizacijama koje se bave pitanjima medija, ekspertima, te pregleda regulatornog i zakonskog okvira.
– Broj napada na novinare raste, a rjeđe se prijavljuju takvi slučajevi. Mediji koji se finansiraju iz budžeta imaju mnogo više izazova u radu, dok se novinari iz dugih medija osjećaju slobodnije – kazala je.
Tokom ispitivanja za potrebe izvještaja, Sokol je navela da su medijski radnici kazali kako je najveći izazov u slobodnom radu politički pritisak, finansijska nesigurnost i otežan pristup informacijama.
– Jedna od većih prepreka u slobodnom radu medija su tužbe za klevetu. Podaci pokazuju da je to veoma rasprostranjen oblik kada se vrši pritisak na medije, pribjegava se tužbama i često se koriste kao sredstvo pritiska i zastrašivanja, a što sa sobom nosi finansijski trošak – navela je Sokol.
Nakon prezentacije izvještaja, održane su dvije panel-diskusije o sigurnosti novinara, kao i o pristupu informacijama, a učesnici su naveli da u BiH nema kulture poštovanja slobode izražavanja i individualnih prava novinara.
Rečeno je da je jako teško biti novinar u malim sredinama, jer su novinari u dosta lošijoj poziciji u odnosu na prije desetak godina, te da su u istočnoj Hercegovini mediji klijentistički nastrojeni.
Najveći problem koji “guši” novinarstvo jesu političari i politika, na isti način kako se “guši” obrazovanje, zdravstvo ili sport, kazano je tokom diskusije.
U sarajevskom Kantonalnom tužilaštvu je imenovana osoba za komunikaciju s novinarima koji prijavljuju napade. Prepoznali su da se na ovim predmetima treba efikasno raditi i osigurati dokaze na samom početku, rečeno je.
Tokom drugog panela govoreno je o pristupu informacijama, gdje je zaključeno da je zabrinjavajuće da je trend da se institucije zatvaraju, ne samo na institucionalnom nivou već i kroz sam zakon, a izmjene Zakona o slobodni pristupu informacijama idu ka zatvaranju i pronalasku novih razloga kako bi se izbjegao pristup informacijama.
Da Bosna i Hercegovina nema odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu novinara od bilo kojeg oblika nasilja, također je jedan je od zaključaka analize izrađene u okviru Izvještaja o sigurnosti novinara i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini.
Obraćajući se prisutnima putem video poruke, podsekretarka Ujedinjenih nacija za globalne komunikacije Melissa Fleming kazala je da je na sastancima sa članovima novinarskog korpusa tokom posjete BiH u maju ove godine saznala da je većina njih je doživjela pritiske, prijetnje i zastrašivanja.
– No, svi su izuzetno vođeni željom da pravično, istinito, s integritetom i nezavisno informiraju javnost. Ujedinjene nacije su posvećene podršci njihovim naporima i radu novinara širom svijeta – naglasila je.
Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald kazala je da je sloboda medija stub demokratskog društva i na udaru je globalno te Bosna i Hercegovina nije izuzetak.
– Sigurnost novinara je važna da bi mogli profesionalno, objektivno i nezavisno obavljati svoj posao čuvara demokratije i veze između javnih vlasti i građana. Novinari su jedna od najugroženijih kategorija u BiH. Zbog toga se snažno zalažemo za sprečavanje nekažnjivosti napada na novinare – kazala je generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić.
Predstavljeni izvještaj naglašava štetan uticaj koji imaju pokušaji političkih aktera da diskreditiraju novinare ili medije, koji najčešće prolaze nekažnjeno i podstiču prijetnje i napade na njih.
Prema zaključcima izvještaja, novinarima je potrebno osigurati siguran i online i offline prostor u kojima će moći izvještavati o svim temama od javnog interesa.
Vratiti povjerenje javnosti u medije profesionalnim i etičkim izvještavanjem s tačnim informacijama – posebno uz uvođenje medijske i informatičke pismenosti u formalno obrazovanje, i pružanje mogućnosti za obuku novinara o pristupu informacijama, digitalnoj sigurnosti i drugim temama od ključnog značaja za njihov rad, neke su od preporuka iz izvještaja.
