Fokus je na nezavisnosti i stabilnom finansiranju javnih medija, te na transparentnosti medijskog vlasništva i raspodjele državnog oglašavanja

Evropska komisija (EK) usvojila je Evropski akt o slobodi medija, novi skup pravila za zaštitu pluralizma i nezavisnosti medija u Evropskoj uniji (EU).

Predložena Uredba uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog miješanja u uređivačke odluke i od nadzora. Fokus se stavlja na nezavisnost i stabilno finansiranje javnih medija, kao i na transparentnost medijskog vlasništva i raspodjele državnog oglašavanja.

Također utvrđuje mjere za zaštitu nezavisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Konačno, Zakon će se baviti pitanjem medijske koncentracije i stvoriti novi nezavisni Evropski odbor za medijske usluge, koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti.

Komisija je pored toga usvojila komplementarnu preporuku za podsticanje internih mjera zaštite uređivačke nezavisnosti.

Skup pravila koje je usvojila Evropska komisija obuhvata zaštitu uređivačke nezavisnosti, zabranu upotrebe špijunskog sofwera (spyware) protiv medija, adekvatno finansiranje javnih servisa kako bi se osigurala uređivačka nezavisnost, obavezu država članica da procijene uticaj koncentracije medijskog tržišta na medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost kao i zaštita medijskog sadržaja na online platformama.

Prema usvojenom evropskom aktu o slobodi medija, od država članica EU će se zahtijevati da poštuju efektivnu uređivačku slobodu pružalaca medijskih usluga i poboljšaju zaštitu novinarskih izvora.

Pored toga, pružaoci medijskih usluga će morati da osiguraju transparentnost vlasništva javnim objavljivanjem takvih informacija i da preduzmu mjere u cilju garantiranja nezavisnosti pojedinačnih uređivačkih odluka.

Usvojene su “snažne” mjere zaštite od upotrebe špijunskog softvera protiv medija, novinara i njihovih porodica. Što se javnih servisa tiče, uredba predviđa da direktor i upravni odbor javnog servisa budu imenovani na transparentan, otvoren i nediskriminatorski način.

Usvojenim aktom, utvrdit će se novi uvjeti za dodjelu državnog oglašavanja medijima, kako bi ono bilo transparentno i nediskriminatorno.

Ovaj akt, će prema najavi, također poboljšati transparentnost i objektivnost sistema mjerenja publike, koji utiču na prihode od oglašavanja u medijima, posebno putem interneta.

Evropski akt o slobodi medija uključuje mjere zaštite od neopravdanog uklanjanja medijskog sadržaja proizvedenog u skladu s profesionalnim standardima.

Kako se navodi u saopćenju EK, u slučajevima koji ne uključuju sistemske rizike kao što su dezinformacije, veoma velike online platforme koje namjeravaju da uklone određene legalne medijske sadržaje za koje se smatra da su u suprotnosti s politikom platforme morat će da obavijeste pružaoce medijskih usluga o razlozima, prije nego što takvo uklanjanje stupi na snagu.

Akt o slobodi medija u EU je predstavila evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova koja je upozorila da godinama postoje različiti oblici pritisaka na medije.

– Krajnje je vrijeme da se djeluje. Moramo uspostaviti jasne principe: nijedan novinar ne treba da bude špijuniran zbog posla; nijedan javni medij se ne smije pretvoriti u propagandni kanal. To je ono što mi danas predlažemo prvi put ikada: zajedničke garancije za zaštitu slobode medija i pluralizma u EU – izjavila je Jourova.

Komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton naglasio je da medijske kompanije igraju vitalnu ulogu, ali su suočene sa padom prihoda, prijetnjama slobodi i pluralizmu medija, pojavom veoma velikih online platformi i mnoštvom različitih nacionalnih pravila.

– Evropski zakon o slobodi medija pruža zajedničke garancije na nivou EU kako bi se garantirao pluralitet glasova i da naši mediji mogu da rade bez ikakvog miješanja, bilo da su privatni ili javni – kazao je Breton.

Evropska komisija također predlaže osnivanje novog nezavisnog Evropskog odbora za medijske usluge koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti koji će promovirati efikasnu i dosljednu primjenu okvira medijskog prava EU.

Akt o slobodi medija u EU dolazi u trenutku kada i među državama članicama evropskog bloka ima slučajeva pokušaja kontrole medija. Među državama koje se smatraju problematičnim su prije svega Poljska i Mađarska.

Prema izvještaju Reportera bez granica zabilježen je porast društvenih i političkih tenzija koje podstiču i novi mediji, te društvene mreže u Francuskoj, kao i potiskivanje nezavisnih medija “neliberalnim demokratijama” kao što je Poljska, a Slovenija i Mađarska su pojačale “drakonske zakone” protiv novinara.

Dva evropska komesara koji su predstavili usvojeni Akt o slobodi medija u EU su upozorili da bez obzira što se uredba odnosi na 27 država članica, i zemlje koje su u procesu pristupanja, uključujući one iz regije zapadnog Balkana, će biti obavezane da se blagovremeno prilagode mjerama i zakonima.

– Stavili smo do znanja da situaciju u medijima smatramo suštinskim elementom za procjenu demokratije. Sloboda medija igra ulogu u procesu pristupanja koji je pod radarom u pregovorima o članstvu. Ova akt o slobodi medija je signal za zemlje u pristupanju da EU ide ka jačoj zaštiti medija i o tome će se raspravljati i vjerovatno zahtijevati kroz pristupne pregovore – poručila je Jourova.

Breton je poručio da EU ima instrumente da osigura da se i države kandidati pridrže pravilima EU, dodajući da su zemlje u pristupanju su obavezane da ispoštuju pravila i pravnu stečevinu EU prilikom procesa članstva.

Izvor: VoA