Vijeće EU usvojilo ublažen stav o direktivi protiv SLAPP-a

EFJ smatra da usvojeni stav ne pokazuje snažnu političku volju za djelovanjem u korist slobode izražavanja

Vijeće EU usvojilo ublažen stav o direktivi protiv SLAPP-a
Foto: Ajdin Kamber/Fotobaza.ba

Vijeće Evropske unije usvojilo je zajednički stav (opći pristup) o tzv. Anti-SLAPP direktivi. Ovaj zakon, koji je Evropska komisija predložila 2022. godine, namijenjen je rješavanju rastućeg problema strateških tužbi usmjerenih na novinare, aktiviste i druge javne nadzornike širom Evrope.

Međutim, Evropska federacija novinara (EFJ) smatra da je tekst, koji je znatno razvodnjen, daleko od izvornog cilja zakona koji je bio zaštita novinara i prava na informaciju u Evropskoj uniji.

Strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) oblik su pravnog uznemiravanja koji se koristi za zastrašivanje i ušutkavanje onih koji govore u javnom interesu.

Izvještaj koji je 2022. godine objavila Koalicija protiv SLAPP-ova u Evropi (CASE), čiji je EFJ član, pokazuje kumulativni uzlazni trend u SLAPP-ovima od 2015. godine. Kao odgovor na zakonski prijedlog Komisije za zaštitu od SLAPP-ova i sprječavanje širenja fenomena u EU, Evropski parlament i Vijeće EU daju mišljenje.

Daleko ispod onoga što je do sada predložila Evropska komisija, Vijeće ne uspijeva obećati učinkovit i adekvatan okvir za zaustavljanje porasta SLAPP-ova, ističu iz EFJ-a.

U ovom stavu vidi se namjerava ograničavanja područja primjene direktive na „prekogranične” slučajeve, odnosno slučajeve u kojima se krivični progon odvija u drugoj državi članici EU-a te isključuje građanske zahtjeve pokrenute u krivičnom postupku iz područja primjene Direktive.

– Značajno se slabi mehanizam prijevremenog otpuštanja predlažući restriktivnu definiciju „očigledno neutemeljenih slučajeva” isključujući mogućnost žalbe na odluke kojima se odbija prijevremeno otpuštanje te se briše odredba o naknadi štete u korist SLAPP ciljeva – tvrde iz EFJ-a.

Komentirajući tekst Vijeća, EFJ smatra da takav stav ne pokazuje snažnu političku volju za djelovanjem u korist slobode izražavanja.

– Previše je restriktivan da bi imao uticaj. Vrlo malo slučajeva spada u opseg onoga što Vijeće predlaže. Još jednom, javne obaveze država članica nisu pretvorene u konkretne radnje kada je u pitanju pružanje povoljnog okruženja za novinare i medijske kuće – rekao je generalni sekretar EFJ-a Ricardo Gutiérrez.

Tokom sastanka Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove, ministri Austrije, Mađarske, Slovenije, Njemačke, Poljske, Italije, Hrvatske, Litvanije, Nizozemske, Luksemburga, Slovačke, Estonije, Bugarske i Grčke podržali su stav Vijeća.

Naglasili su “uravnoteženi” pristup koji osigurava pravo na pristup pravdi, kao i dopuštanje potrebne “fleksibilnosti” na nacionalnom nivou i davanje “više diskrecije nacionalnim sudovima”. Međutim, i Malta i Irska naglasile su da je tekst mogao biti ambiciozniji.

Komesar EU-a za pravosuđe Didier Reynders također bi volio vidjeti strože odredbe te je izrazio žaljenje u vezi sa slabljenjem pravnih lijekova protiv zloupotrebe sudskih postupaka, posebno zbog brisanja odredbe o naknadi štete i slabljenjem odredbe o naknadi troškova.

Evropski parlament svoje mišljenje treba usvojiti 27. juna prije nego što tri institucije započnu pregovore trijaloga.

Izvor: EFJ

About The Author