Budućnost vijesti je u online sferi, ali jaz u povjerenju raste

Postoji dovoljno dokaza o kontinuiranom nepovjerenju u medije i to posebno u zemljama izvan Evrope

Budućnost vijesti je u online sferi, ali jaz u povjerenju raste
Foto: Roman Kraft/ Unsplah

Institut Reuters objavio je 10. godišnji izvještaj o digitalnim vijestima, u saradnji sa Univerzitetom Oxford, otkrivajući najnovije uvide i trendove u digitalnim medijima širom svijeta. U Evropi, nalazi prikupljeni tokom pandemije pokazuju da novine nestaju, dok je rast novih medija ubrzan

Kriza je također pokazala vrijednost tačnih i pouzdanih informacija u vrijeme kada su životi bili ugroženi, iako je u nizu zemalja došlo do općeg pada interesa za vijesti. Općenito, izvještaj naglašava hitnu potrebu za raznovrsnijim i inkluzivnijim redakcijama.

U odnosu na prošlu godinu, povjerenje u vijesti poraslo je za šest bodova za 44 posto ljudi koji koriste novine kao izvor informacija. Finska je daleko zemlja s najvećim nivoom povjerenja u medije, s povećanjem od devet bodova (65 posto).

Istraživanje također pokazuje rastući jaz u povjerenju između izvora vijesti na koje se ljudi općenito oslanjaju i vijesti koje pronađu na društvenim mrežama i u pretraživanjima.

Općenito, postoji dovoljno dokaza o kontinuiranom nepovjerenju u medije: to je posebno za zemlje izvan Evrope, gdje snažni i nezavisni javni mediji ne mogu građanima prenositi vijesti vrijedne povjerenja.

Takav je jaz još izraženiji među manjinama. Izvještaj potiče istinski interes za prikazivanje ovih grupa kako bi se ponovno zadobio dio publike. Pogotovo s obzirom na to da “javnost još uvijek snažno podržava ideale nepristranih i objektivnih vijesti”.

Budućnost vijesti je u online sferi

Covid-19 snažno je uticao na štampane publikacije, djelomično zbog ograničenja kretanja i povezanog smanjenja prihoda od oglašavanja. Paywall postaje manje uobičajen izvor prihoda za kvalitetno novinarstvo koje se okreće pretplatama i donacijama kako bi se smanjilo oslanjanje na Google i Facebook.

Također obrazac višestrukih pretplata čini ih sličnim načinu na koji su se razvile usluge streaming videa na zahtjev: samo manjina najzainteresiranijih uzima više pretplata ili kombinira namjenske premium pretplatničke proizvode.

Bogate manje zemlje kao što su evropske nordijske zemlje i Nizozemska bile su prilično uspješne jer predstavljaju mala tržišta zaštićena jezikom, ali i zato što su brojni izdavači nastojali naplaćivati online vijesti. Ipak, većina javnosti i dalje se opire plaćanju bilo kakvih online vijesti.

Istovremeno, dijelom zbog odluke vlada da komuniciraju direktno sa svojim građanima tokom izolacije, gotovo tri četvrtine (73 posto) sada pristupa vijestima putem pametnog telefona širom svijeta, navodi se u izvještaju. Ovaj trend jasno ukazuje na sve veću stratešku ulogu pametnih telefona u prikupljanju vijesti.

Kriza za lokalne vijesti

Dodatni nalazi upućuju na to da su neke zemlje spremne plaćati za lokalne vijesti u digitalnom obliku. Ipak, pretraživači, internetsko tržište i društveni mediji sada se smatraju boljim ili prikladnijim od tradicionalnih novina.

– Novine nisu primarna lokacija za informacije o Covidu-19, kojemu je postalo lako pristupiti putem vizualizacije podataka u rezultatima Google pretraživanja, iz feeda društvenih medija ili s vladine web stranice – navodi se u izvještaju.

Zanimljivo je primijetiti da, iako su stručnjaci zabrinuti za budućnost lokalnih vijesti, 31 posto ispitanika ne dijeli istu zabrinutost. Osim toga, 53 posto je izrazilo zabrinutost zbog finansijske pomoći nacionalnih aktera, a samo 27 posto bi podržalo vladinu intervenciju. Tokom pandemije samo je mali broj zemalja finansijski podržao medijski sektor.

Društvene mreže usred infodemije

Pandemija i infodemija izazvale su veću zabrinutost (58 posto) nego prošle godine zbog dezinformacija. Općenito, većina ljudi vjeruje da se obmanjujuće informacije šire o Covidu-19 (54 posto) i politici (43 posto) na društvenim mrežama.

U izvještajima je navedeno da su agregatori vijesti i društveni pristupnici tu da ostanu. Ipak, čak i ako su Facebook i Twitter i dalje glavne platforme društvenih medija za prikupljanje vijesti, nekoliko urednika “tvrdi da je ovaj pristup neodrživ, posebno za skupo proizvedeno izvorno izvještavanje, te zahtijevaju bolje uvjete, ako je potrebno uz posredovanje vlada”.

Izvor: EFJ

About The Author