Al Jazeera Balkans: “Kontekst”, 15. februara
PANDEMIJSKE AFERE BEZ EPILOGA: Odugovlačiti sudske presude o optužnicama za visoku korupciju dok se novinari i građani ne umore od njihovog praćenja ustaljena je praksa u bh. političkoj i pravnoj zbilji. Političari znaju da im je vrijeme saveznik koji će doprinijeti zaboravnosti građana, zamoru medija i razvodnjavanju afera. Takvo rezonovanje nije neutemeljeno, pogotovo onda kada se na epiloge korupcijskih afera čeka godinama. Baš kakav je slučaj s onim nastalim u vrijeme pandemije. Zato je pohvalno što urednica Žana Kovačević reaktuelizira ovu temu razgovarajući s istraživačkim novinarima iz BiH, ali i Srbije, kao i članom Antikorupcijskog vijeća Hrvatske o tome kako su završile sumnjive pandemijske afere. Najviše se govorilo o aferi “Respiratori”, te dijelom o aferama “Pokretna bolnica” i “Kiseonik”. Zajedničko im je to što još niko nije osuđen ni za jedno krivično djelo navedeno u optužnicama. Razlika je u tome što se o aferi “Respiratori” povremeno još i govori, jer je ona u nadležnosti Suda BiH, dok afere “Pokretna bolnica” i “Kiseonik” gotovo niko više ni ne spominje. Za razliku od BiH, u Hrvatskoj se najveća pandemijska afera odnosila na vakcinisanje preko reda u vrijeme kada vakcina protiv Covida-19 nije bilo dovoljno. U Srbiji pak afera nije ni bilo. Preciznije, objasnio je istraživački novinar Branko Čečen, nisu razotkrivene jer su javne nabavke netransparentne, ali ono što proviri u javnost nagovještava sličnost s BiH.
LOŠ RAD SUDA BiH: Suđenje o aferi “Respiratori” traje duže od dvije godine, zbog čega je Evropska komisija zaključila da ga Sud BiH vodi vrlo loše, naveo je Emir Skenderagić u uvodnom prilogu. Dug je to period pa je novinar podsjetio gledaoce i na iskaz sudskog vještaka Ismeta Suljevića o tome da kupljeni respiratori nisu ispunili ni minimalne standarde za liječenje srednje teških i teških pacijenata, te da bi za takve pacijente ishod korištenja tih respiratora bio smrtonosan. Novinarka Fokusa Semira Degirmendžić, koja je otkrila aferu 2020. godine, priča kako se uplašila nestručnosti u nabavci respiratora zbog posljedica po pacijente, kao i zbog kasnijeg utjecaja na svjedoke da bi potvrdili ispravnost nabavljenih uređaja. Predstavnike Transparency Internationala najviše brine to što federalni premijer Fadil Novalić i ministrica finansija Jelka Milićević, iako optuženi u ovom predmetu, sve vrijeme nesmetano obavljaju svoje funkcije upravljajući budžetskim novcem.
PRAVNI APSURDI: Urednicu Kovačević zanima kako to da niko iz policijskih agencija nije procesuiran zbog kontaminiranja dokaza. Istraživački novinar BIRN-a Denis Džidić objašnjava zašto, uprkos kontaminiranju ili gubitku dokaza, nikada nije sankcionisan niko od sudija ni policijskih službenika. Razlog je zavjet šutnje u tim institucijama. Urednica podsjeća na još jedan apsurd ‒ neki od svjedoka su premijerovi odnosno ministricini podređeni. Džidić odgovara da to nije slučajno. Političke stranke godinama blokiraju usvajanje zakona koji bi spriječili sukob interesa i potpunu političku kontrolu pravosuđa. Apsurdima tu nije kraj. Kovačević spominje da je Federalna vlada nedavno potpisala memorandum o saradnji s VSTV-om BiH, koji bi trebao biti nezavisno tijelo, a radi izgradnje “Palate pravde FBiH”. Memorandum su potpisali premijer Novalić i predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija, a ključne poruke odaslane tom prilikom su suzbijanje korupcije, poboljšanje učinkovitosti pravosuđa i postizanje dobrobiti građana.
BHRT: “Jedan”, 16. februara
BORENOVIĆ O “NAKARADNOJ” KOALICIJI: Odgovarajući na pitanje urednika Benjamina Butkovića o formiranju vlasti na državnom nivou, predsjednik PDP-a Branislav Borenović kaže da nije iznenađen politikom SNSD-a ni HDZ-a, koji samo nastavljaju dugogodišnje opredjeljenje. Neprijatno je iznenađen politikom donedavne opozicije u Federaciji: “Ući u vladajuću strukturu s onima koji su najodgovorniji za stanje u BiH je neodgovorno i licemjerno, i još im dati ključ BiH u ruke”. Zamjera SDP-u uručivanje četvrtog delegata u Domu naroda SNSD-u, što ovoj partiji, odnosno njenom lideru Miloradu Dodiku, omogućava apsolutnu kontrolu nad državom. Butkovića zanima jesu li opozicija u RS-u i SDA u Federaciji bili “otpisani” i prije izbora zbog navodnog insistiranja međunarodne zajednice da vlast formiraju SNSD, HDZ i tadašnja Trojka. Borenović vjeruje da su i neke strane diplomate učestvovale u formiranju “nakaradne” vlasti jer se plaše Dodika, odnosno njegovih prijetnji o otcjepljenju RS-a, vraćanju nadležnosti s državnog na entitetski nivo i izazivanju rata. Butković nije propustio priliku ni da pita gosta za stav o dodjeljivanju ordena Vladimiru Putinu u ime RS-a. Borenović to smatra pogrešnim jer znači odstupanje od neutralnosti. Iz istog razloga nije ni za pridruživanje sankcijama protiv Rusije.
RTRS: “Telering”, 15. februara
DIVNE SARAJLIJE U BEOGRADU: Mato Đaković ugostio je književnika Muharema Bazdulja, kontroverznog zbog njegovih blagonaklonih stavova prema austrijskom nobelovcu Peteru Handkeu, poznatom po negiranju genocida u Srebrenici, ali i Emiru Kusturici. Bazdulju se ne sviđa odnos Sarajlija prema Neletu Karajliću, koji se ne osjeća dobrodošlim u svoj rodni grad. Nakon toga, gost i voditelj lamentiraju nad nedostatkom bontona “na ovim prostorima”, voditelj zbija šale na račun Sarajlija, koji su, eto, divni ljudi, samo ih je malo u Sarajevu. Kasnije je Bazdulj prigovorio i Tuzli. Razlog ‒ nema ulicu Ive Andrića. Zamjerki Banjoj Luci, a ni Beogradu nema, što navodi na zaključak da se gradonačelnik Tuzle treba ugledati na kolegu u Banjoj Luci, a gradonačelnica Sarajeva bi mogla na poduku u Beograd.
