RTRS: Sarajevska bajka o odbrani grada

Sa maskama na licu, ali uz obavezne bliceve fotoaparata, falsifikatori po diktatu nečiste savjesti ponovo filtriraju istoriju BiH s kraja 20. vijeka – poručuje RTRS povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva

RTRS: Sarajevska bajka o odbrani grada
Foto: RTRS/Screenshot

 

RTRS: MUP neće po službenoj dužnosti kontrolisati medije i društvene mreže

6. – 12. april 2020.

STRUČNJACI ZA LAŽNE VIJESTI I PANIKU: Prva uredba sa zakonskom snagom koju je potpisala Željka Cvijanović nakon što je u Republici Srpskoj uvedeno vanredno stanje zbog pandemije Covida-19 odnosi se na prekršajno gonjenje svih koji „šire lažne vijesti i izazivaju paniku među stanovništvom“.

Kako u uredbi nije pojašnjeno ko će vršiti provjeru i na osnovu kojih kriterija, šta su to lažne vijesti i kojim se informacijama širi panika, uslijedile su mnogobrojne reakcije medijske zajednice u BiH, nevladinih organizacija i građana. Uredništvo Dnevnika 2 nije našlo za shodno da gledatelje o tome informiše, već je mišljenje potražilo samo od predstavnika MUP-a RS i  advokata Milana Petkovića, koji je ujedno i potpredsjednik Narodne skupštine RS i član jedne od vladajućih stranaka u ovom bh. entitetu (Dnevnik 2, 8. april).

Dva dana kasnije, vraćanje istoj temi. Uz obrazloženje da „MUP neće po službenoj dužnosti kontrolisati medije i društvene mreže“, već će reagovati po prijavama građana.

Iako je riječ o uredbi koja direktno zadire u slobodu mišljenja i izražavanja i u pitanje dovodi rad novinara, u Javnom RTV servisu RS-a ne vide ništa sporno. I ne pitaju hoćemo li postati društvo doušnika i špijuna u kojem je svakom pojedincu ostavljeno na volju da  procjenjuje šta je to lažna vijest ili uznemiravanje javnosti i na temelju toga prijavljuje novinare i građane zbog iznošenja mišljenja ili plasiranja informacija.

U SRBIJU PO UZOR: Milorad Dodik u javnim istupima sve više koristi retoriku Aleksandra Vučića. Red obećanja, red prijetnji – ovisno kome se i kada obraća. Ono što je pritom bitno jeste da ga u dnevnicima potpisuju kao „srpskog člana Predsjedništva BiH“. Otuda i pitanje uredništvu Dnevnika kakve to ingerencije Dodik ima u RS-u? Da može građanima prijetiti 24-satnim zatvaranjem u kuće, ili davati obećanja kako će Vlada RS intervenisati prema privredi u cilju amortizovanja posljedica pandemije?

NEK SE ZNA ŠTA JE ČIJE: I u nedjelji iza nas dnevnicima su dominirali izvještaji vezani za pandemiju izazvanu koronavirusom. Iako se osim stanja u RS-u gledatelji informišu i o stanju u Federaciji BiH, brižljivo se pravi distinkcija između entiteta. Da situacija nije ovoliko ozbiljna, samo bismo mogli kazati da je tragikomično nastojanje da se izbjegne davanje ukupnih podataka o broju pozitivnih na Covid-19, preminulih, lica koja su testirana ili se nalaze pod nadzorom.

BNTV: Zašto je Stanivuković završio kod sudije za prekršaje?

6. – 12. april 2020.

ZDRAVLJE ZAJEDNICE I KOMFOR POJEDINACA: U Dnevniku 6. aprila, Vladimir Kovačević uradio je analizu o tome šta znači i kakve posljedice po slobodu izražavanja može imati uredba predsjednice RS-a o prekršajnom kažnjavanju medija i pojedinaca zbog objavljivanja lažnih vijesti i izazivanja panike. Osim mišljenja predstavnika medijske zajednice i poziva da se sporna uredba povuče, kao i stava Regulatorne agencije za komunikacije BiH, o štetnim posljedicama su govorili i politolozi, a gledatelji su upoznati i sa stavom komesarke za ljudska prava Vijeća Evrope Dunje Mijatović.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS Draško Stanivuković prvi se našao na udaru sporne uredbe te je saslušan pred sudijom za prekršaje jer je objavio snimke koje su mu poslali građani smješteni u karantin koji se nalazi u jednoj banjalučkoj sportskoj dvorani. Iako je ministar zdravlja RS-a u svojoj reakciji naveo da je „zdravlje zajednice važnije od komfora pojedinaca“, nakon emitovanja snimaka u dnevnicima BNTV-a, uvjeti boravka su znatno popravljeni. I konačno je počelo testiranje na Covid-19, jer su u taj karantin smješteni građani koji su u BiH doputovali iz inostranstva bez vidljivih znakova zaraze.

KLJUČNI PODACI IZ SVIJETA: I u nedjelji iza nas gledatelji su podrobno izvještavani o svim bitnim podacima vezanim za stanje u vezi s koronavirusom u cijeloj BiH. Jednak pristup bilježimo i u izboru ključnih podataka o situaciji u državama regiona i u svijetu.

U bloku vijesti iz regiona, smatramo da je jedini nedostatak to što se, kada je u pitanju Srbija, iz koje se prenosi najviše informacija, ne čuju glasovi javnih radnika, ljekara i građana koji su nezadovoljni krajnje restriktivnim mjerama koje vlast poduzima, prevashodno onim koje se tiču slobode kretanja, kao mjerom prevencije širenja zaraze.

Zbog načina plasiranja informacija vezanih za pandemiju Covida-19, ali i bitnih ekonomskih pitanja, BNTV i dalje gledateljima nudi sadržajnije dnevnike od RTRS-a. Javni servis RS-a nastavlja robovati interesima vlasti i držanjem u fokusu svega što rade, odnosno, bolje reći, najavljuju da će uraditi.

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Tema o tome kako će opstati privatne predškolske ustanove i šta će biti sa zaposlenicima zbog činjenice da je početak njihovog rada neizvjestan, jer vrlo mali broj roditelja ima mogućnost da plaća određen paušal dok djeca u vrtićima ne borave.
BNTV
Fokusiranje na pitanje kako će, kojim mjerama i finansijskim sredstvima Vlada RS ublažiti posljedice ekonomske krize i pomoći u očuvanju privrede i radnih mjesta izazvanih pandemijom.

Minus sedmice

RTRS
Nema te nesreće koja bi mogla zadesiti BiH pa da Branka Kusmuk i RTRS odustanu od načina izvještavanja čiji je jedini cilj nastavak produbljivanja međuetničke netrpeljivosti i falsifikovanja dešavanja iz proteklog rata u BiH. Ovog puta povod je bio obilježavanje 6. aprila, Dana oslobođenja Sarajeva, i kako je Kusmuk naglasila, „sarajevske bajke o odbrani grada“. „Sa maskama na licu, ali uz obavezne bliceva fotoaparata, falsifikatori po diktatu nečiste savjesti ponovo filtriraju istoriju BiH s kraja 20. vijeka…“ uvod je njenog izvještaja. U kojem slijedi da su Srbi „neutemeljeno optuženi za ubistvo Suade Dilberović i Olge Sučić na mostu Vrbanja, jer su to iz snajperskog gnijezda izvršili pripadnici zelenih beretki“. I to nije dovoljno pa Kusmuk navodi da je „laž da je Sarajevo odbranio goloruki narod, jer je u gradu bilo 120 hiljada naoružanih muslimana prije 6. aprila 1992. godine“. A ključni „svjedok“ je Tomo Kovač, optužen za ratne zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u BiH, koji se od ruke pravde već godinama skriva u Srbiji, koristeći dvojno državljanstvo.
BNTV
Nijedan izvještaj.