BHT1: Šta je najteže na putu ka Evropskoj uniji?

20. – 26. mart 2024.

ZADACI PRED BiH: Datum otvaranja pregovora će Bosna i Hercegovina dobiti kada ispuni preporuke EK-a, osam koraka koji su potrebni za napredak naše zemlje na putu ka EU. Reporterka Arijana Misimović Kurti vrlo konkretno gledateljima objašnjava šta slijedi za bh. vlasti nakon odluke o otvaranju pregovora. Ton priloga je usmjeren ka zadacima, a ne euforiji, te iako se navodi kako postoji značajan napredak u usvajanju zakona, i dalje predstoji ogroman posao pred političkim liderima naše zemlje.

ŠTA JE NAJTEŽE? Odlično postavljeno anketno pitanje u Dnevniku BHT1: Koju će od oblasti na putu ka članstvu BiH u EU biti najteže ispuniti? A sugovornici kažu: pitanje vladavine prava (federalni premijer Nermin Nikšić), pravosuđe (Edin Forto, državni ministar prometa i komunikacija), okoliš i energetika (Liljana Lovrić, zamjenica ministra vanjske trgovine BiH), usklađivanje vanjske i zajedničke vanjske odbrambene i sigurnosne politike (novinar Ranko Mavrak), poglavlje pravosuđa i vladavine prava (Peđa Kojović, zastupnik u državnom parlamentu).

UCJENE IZ RS-a: I prije negoli će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, oko kojih se domaći političari nisu mogli dogovoriti, Milorad Dodik je krenuo s retorikom ucjena, a BHT1 to zorno ilustrira: „Ukoliko se bilo šta nametne, zaustavljen je kompletan evropski put i RS više nije na tom putu.” Najavljeno – učinjeno, odmah nakon objave odluke o korištenju bonskih ovlasti objavljena je radna verzija Izbornog zakona RS-a. I opet se politička scena uzburkala. Tek ćemo u narednim danima, prateći sadržaje dnevnika, vidjeti kuda nas vodi nova politička kriza.

Ocjena 7

FTV: Otvaranje EU pregovora

20. – 26. mart 2024.

PREGOVORI OD POLA MILENIJA: U jeku iščekivanja odluke o otvaranju pregovora s EU, te najrazličitijih prognoza pred njeno samo saopštavanje, dobili smo i jednu poprilično nediplomatsku izjavu. U Dnevniku FTV-a voditeljica navodi kako je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio da bi u Briselu na Evropskom savjetu glasao za otvaranje pregovora o članstvu BiH u Evropskoj uniji, ali i dodao sljedeće: „Pregovori BiH će trajati 500 godina, duže nego što su bili pod Turcima.” Prepričana je izjava kako bi on, da je na mjestu premijera Andreja Plenkovića, tražio da se Hrvatima u BiH osigura pravo da biraju svog člana Predsjedništva BiH.

ŠTA SAD? Odličan prilog uslijedio je u Dnevniku 2 FTV-a nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora EU s BiH. Kad slavlje utihne, ostaju zadaci, poentira voditeljica u najavi priloga koji nas vodi u spektar zadataka koji našu zemlju tek očekuju, te kakve korake EU zahtijeva od BiH u raznim sferama birokratskog aparata. „Za dalji put trebat će mnogo više”, napominje reporterka. Reakcije, čestitke, pripisivanje zasluga i analize u nastavku, ali i glas onih najvažnijih: građana i građanki BiH. Da li su političari u BiH spremni i voljni za pregovore, pita reporterka. „Njima ništa više ne vjerujem, da li su voljni – sumnjam”, odgovara jedna od anketiranih.

REAKCIJE AKTERA: FTV odlično reda reakcije vladajućih političkih aktera nakon odluke o otvaranju pregovora, akcenat ispravno stavljajući na ono što je u srži svake od stranačkih politika: dok jedni govore o planu reformi koji će „otključati” fondove vrijedne dvije milijarde KM (Edin Forto), drugi, pak, opet po starom: „Smatramo da se neće moći ići dalje niti će se moći zaobići status sudija u Ustavnom sudu BiH” (Milorad Dodik). Lider optimizma, kako ga naziva reporterka, Dragan Čović po starom – prvo zahvale, a onda podsjetnik na stranačke, pa onda i na lične interese: „Bez izbornog zakona taj paket nije završen.”

Ocjena 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Gost Dnevnika 2 na FTV-u bio je – što je ispravan potez koji gledateljima donosi pogled na našu zemlju iz EU perspektive – Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH, koji uz ocjenu kako se radi o velikom koraku naprijed za BiH, reda i zadatke koji nas tek očekuju. I dalje je evidentan na ovoj televiziji pad interesa za teme iz Gaze, te se teme o dešavanjima na Bliskom Istoku uglavnom ostavljaju za kasnije dijelove Dnevnika 2. Teroristički napad u Moskvi svakako zaokuplja prve minute centralnih informativnih emisija oba javna servisa, ambasador BiH se javlja iz Moskve donoseći relevantne informacije o napadu i stradalima, među kojima nema državljana BiH. Obje televizijske kuće se na prigodan i dostojanstven način opraštaju od pjesnika, pisca i scenariste Abdulaha Sidrana, potcrtavajući kakav značajan trag u bh. historiji je ostavio.

Plus sedmice

BHT1

U dnevničkom bloku u kojem se postavljaju pitanja građanima BiH aktuelna i važna tema koja pruža uvid koliko, zapravo, običan svijet poznaje perspektivu koju nam nudi članstvo u EU. Pitanje je: koje će benefite građani BiH imati ulaskom zemlje u EU? Navode se finansijski benefiti, otvorene granice, bit će šta će biti, navode se i odgovori da i BiH ima vlastite vrijednosti koje mogu biti benefiti za EU. U svakom slučaju, poučan prilog o pogledu i očekivanju građana i građanki naše zemlje od članstva u okrilju EU.

FTV

Svjetski dan osoba s Down sindromom obilježen je 21. marta, kako bi se podigla svijest o ovoj genetskoj različitosti i njenom utjecaju na živote ljudi koji se s njom susreću. Klub Zmajevo srce, kafić u Tuzli, predstavlja pravi primjer inkluzije. U njemu radi šest osoba s Down sindromom, te novinarka Azra Bećirović pravi odličan i empatičan prilog o uposlenima u klubu. Ovakav tip inkluzije treba biti primjer svim drugim gradovima i mjestima u BiH. Prilog koji ilustrira šta znači poštivanje prava osoba oboljelih od Down sindroma i svjedoči kako se u praksi boriti protiv predrasuda i diskriminacije. Priča o inkluziji stiže i iz Mostara: Daria Delić, također osoba s Down sindromom, tamo je postavila svoju izložbu u okviru Napretkove sedmice kulture.

Minus sedmice

BHT1

Kada se u Beogradu obilježava 25. godišnjica NATO-ovog bombardovanja te taj prilog na BHT1 prikazuje fotografije polaganja vijenaca na spomenike stradalim, donosi se priča o sjećanju na žrtve i navodi kako će se u Banjoj Luci oglasiti sirene, te ugasiti svjetla u institucijama; valjda je, zarad objektivnosti, potrebno istaći i zašto se bombardovanje desilo. Ali nismo to dobili kao važnu informaciju.

FTV

Milorad Dodik često reaguje na nešto i to se uvijek emituje. Ovaj put je reagovao na bonske ovlasti Christiana Schmidta, kojim je intervenirao u Izborni zakon BiH. I onda to najčešće ispadne tirada o nacionalnim interesima jednog naroda, svi lažu osim njega (Dodika) i nikako ne uspijevamo čuti novinara ili novinarku koji će ga prekinuti, pitati kakva laž, šta je sporno, dovesti u pitanje ono što govori u tom trenutku.