S obzirom da su novinari na terenu u opasnosti da budu meta dok ruski tenkovi ulaze u Ukrajinu, Reporteri bez granica (RSF) pozvali su zaraćene strane i međunarodne organizacije da garantiraju njihovu sigurnost.
Kao svjedoci ruske invazije na prvoj liniji, novinari riskiraju da budu pogođeni projektilima i granatiranjem širom zemlje. Neki regionalni dopisnici strahuju da će biti opkoljeni i da neće moći pobjeći. Drugi bi željeli biti evakuirani, ali to nije moguće, poput mnogih civila, posebno u istočnom gradu Harkivu i južnom gradu Hersonu.
Osim ukrajinskih novinara, više od 1.000 stranih dopisnika bilo je na terenu u Ukrajini posljednjih dana, prema podacima ukrajinske vojske koja izdaje akreditacije.
Kao dio onoga što naziva “denacifikacija” Ukrajine, Kremlj je sastavio popis ljudi koje “treba ubiti ili poslati u logore”, prema američkoj vladi. Oni na popisu nisu imenovani, ali navodno su među njima i novinari.
– Upoznati smo s ruskim metodama. Novinari su im glavne mete, kao što smo vidjeli na Krimu tokom aneksije te ukrajinske teritorije 2014. godine i na teritorijima pod kontrolom separatista koje podržava Kremlj u regiji Donbasa – kazala je šefica odjela RSF-a za istočnu Evropu i centralnu Aziju Jeanne Cavelier.
Pozvala je ruske i ukrajinske vlasti da poštuju svoje međunarodne obveze u pogledu zaštite novinara tokom sukoba, a međunarodna tijela da osiguraju poštivanje obveze poduzimanja zaštitnih mjera. Također pozvala je ambasade vlada prisutnih u Ukrajini da novinarima daju azil kad god je to potrebno.
I Rezolucija 2222, koju je 2015. godine usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (čija je Rusija stalna članica), i međunarodno humanitarno pravo zahtijevaju da novinari budu zaštićeni tokom oružanih sukoba na isti način kao i svaki civil, čak i kada prate vojne snage u svrhu izvještavanje. Deset novinara ubijeno je na vrhuncu sukoba u istočnoj regiji Donbasa od 2014. do 2016. godine.
Ovaj rat se igra i na informativnom nivou, kažu iz RSF-a. Kruže mnoge glasine i došlo je do cyber-napada na najmanje dva ukrajinska medija – web stranicu Kanala 5, TV kanala u vlasništvu bivšeg predsjednika Petra Porošenka, i Kyiv Post, novine na engleskom jeziku u vlasništvu provladinog biznismena Adnana Kivana.
U Rusiji su vlasti uvele cenzuru na informacije o “specijalnoj operaciji” koja je sada u toku. Roskomnadzor, ruski medijski regulator, rekao je medijima da moraju “koristiti samo informacije i podatke koje dobiju iz službenih ruskih izvora” inače bi mogli biti krivično gonjeni za širenje lažnih informacija.
U ovoj posljednjoj fazi, Kremlj nastavlja narativ koji je razvio posljednjih sedmica, a koji je kulminirao govorom predsjednika Vladimira Putina prije tri dana u kojem je ukrajinsku vladu smatrao odgovornom za svaki upad koji bi Rusija mogla izvršiti na teritorij svoje susjedne zemlje.
Rusija je rangirana na 150. mjestu od 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2021. godinu, dok je Ukrajina na 97. mjestu.
Izvor: RSF
