Učešće žena u medijima širom svijeta je nejednako. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene i vrlo često pogrešno predstavljene u globalnim medijima, uključujući i one na Balkanu, navedeno je u studiji „Rodna ravnopravnost u medijima“.
Dokument je nastao u okviru Programa podrške medijima na Balkanu: održivi razvoj kroz unapređenje otpornosti i organizacijskih sposobnosti (BMAP Forward), a autorice su Danica Ilić, Vanda Kučera i Armina Mujanović.
One su analizirale zahtjeve ključnih medijskih partnera BMAP Forwarda, kao i njihov učinak, nudeći neka rješenja i preporuke za dugoročno, značajno unapređenje u oblasti rodne ravnopravnosti u medijima.
Autorice studije fokusirale su se na lokalni i regionalni kontekst, ističući globalnu perspektivu nestalih ženskih glasova, povećanog rodno zasnovanog nasilja i online uznemiravanja, te nedostatka pariteta kada je u pitanju zastupljenost žena na pozicijama moći i odlučivanja.
Nasilje nad ženama je i dalje visoko, dok novinarke doživljavaju nasilje na internetu toliko dugo da ga velika studija koju je proveo Međunarodni centar za novinare (ICFJ) uz podršku UNESCO-a naziva „krizom“.
Gotovo tri četvrtine (73 posto) ispitanica UNESCO-ICFJ doživjele su nasilje na internetu tokom svog rada. Prijetnje fizičkim nasiljem, uključujući prijetnje smrću, identificirala je jedna četvrtina (25 posto), dok je seksualno nasilje identificiralo 18 posto ispitanica.
Među ključnim medijskim partnerima BMAP Forwarda, polovina članova redakcija koje su odgovorile na internu anketu izjavile su da su doživjele neki oblik online uznemiravanja i zlostavljanja.
U nekim slučajevima, to predstavlja upornu kampanju protiv novinarki i istraživačkih novinarki u kombinaciji sa mizoginim pričama koje se šire na društvenim medijima i tabloidnim magazinima.
U drugim slučajevima, predstavnici političkih partija na Balkanu, državnih institucija i/ili javnih ličnosti izražavali su otvorene prijetnje i uvredljive komentare na račun novinarki.
Mediji ne mogu biti uravnoteženi i konstruktivni prema rodnim pitanjima ako su, iza kulisa, novinarke manje plaćene i/ili rutinski zauzimaju niže statusne pozicije od muškaraca.
U anketi koja je distribuirana među ključnim medijskim partnerima BMAP Forwarda, između ostalog je postavljeno i pitanje postoji li rodna razlika u plaćama u njihovoj organizaciji. Na to pitanje nije bilo niti jednog pozitivnog odgovora.
Svi medijski partneri odbili su ideju da bi žene u njihovim medijima mogle biti manje ili nerazmjerno plaćene u odnosu na njihove muške kolege. Ali, prema procjeni UN-a, žene zarađuju u prosjeku 77 posto onoga što muškarci zarađuju na globalnom nivou. Ova nepravda postoji i u novinarstvu.
Prema Međunarodnoj federaciji novinara (IFJ), rodna razlika u plaćama nije povezana sa manje kvalificiranim ženama, već sa ograničenim pristupom visoko plaćenim pozicijama.
Izvor: BalkansMedia
