Australska vlada trebala bi uvesti neke od najstrožih zakona protiv trolova na svijetu, ali stručnjaci kažu da njezina usredotočenost na klevetu neće pomoći u suzbijanju stope zlostavljanja na internetu ili cyber mržnje.
Premijer Scott Morrison najavio da će njegova vlada parlamentu predstaviti zakon koji će natjerati kompanije na društvenim mrežama da otkriju identitet anonimnih troling računa i ponuditi način da tuže te ljude za klevetu.
Prema tom zakonu, od društvenih medija zahtijevalo bi se da prikupljaju lične podatke sadašnjih i novih korisnika i dopuštaju sudovima pristup identitetu korisnika kako bi pokrenuli tužbe za klevetu.
Nejasno je koji će se lični podaci prikupljati, ali postoje naznake da bi uključivali telefonski broj, adresu e-pošte i ime za kontakt korisnika.
Zakonom bi se također promijenila odgovornost za klevetničke objave, od organizacija koje vode stranice – kao što su novinske organizacije – do samih kompanija društvenih medija.
Morrison je kazao da želi osigurati dosljednost između pravila u stvarnom svijetu i onih u digitalnom i online svijetu.
– Online svijet ne bi trebao biti divlji zapad, gdje botovi, fanatici, trolovi i drugi mogu anonimno ići okolo i nanositi štetu ljudima i povrijediti ih – kazao je.
No stručnjakinja za govor mržnje na internetu i autorica knjige „Lov na trolove“ Ginger Gorman kaže da zakon neće učiniti dovoljno u borbi protiv zlostavljanja na internetu.
– Općenito bih rekla da je ovo premalo prekasno. Toliko je stvarne štete već učinjeno, a ovo ne ide dovoljno daleko – dodala je Gorman.
Njemačka, gdje platforme kompanija mogu biti kažnjene do 50 miliona eura ako ne izbrišu postove koji sadrže rasistički, klevetnički ili na drugi način nezakonit govor u roku od 24 sata, pokazuje da vlade mogu poduzeti ozbiljnije mjere.
– Medijske kuće su tokom mnogih desetljeća pokazale da to neće riješiti same. Dakle, vlade moraju donijeti zakone kako bi smanjile njihovu moć – kazala je.
Prema zakonu, kompanije na društvenim mrežama morale bi uspostaviti postupak pritužbi u kojem ljudi mogu tražiti da se sadržaj ukloni ako smatraju da je klevetnički prema njima. Ako objava nije uklonjena, korisnik može zatražiti lične podatke osobe koja je objavila sadržaj.
Ako ne pristanu da ih otkriju, može se izdati sudski nalog, prisiljavajući kompaniju da ih otkrije otvarajući put osobama da tuže nasilnike za klevetu.
Trenutno su kompanije na društvenim mrežama ponudile samo “nedostatne odgovore” na optužbe o trolanju te korisnici žele proaktivniji pristup, ali takav pristup zahtijeva puno resursa.
U septembru je visoki sud presudio da bi australske medijske kompanije mogle biti odgovorne za klevetničke komentare objavljene na Facebook stranicama.
Izvor: The Guardian
