Većina medija u Bosni i Hercegovini nema nikakve pravne akte ili protokole koji se odnose na zaštitu novinara unutar redakcija i postupanje u slučajevima napada na novinare i ostale zaposlenike, pokazalo je istraživanje „Interni kapaciteti i potrebe medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“, koje su proveli BH novinari krajem 2022. i početkom 2023. godine.
Prema riječima autorice istraživanja prof. dr.sc. Zarfe Hrnjić-Kuduzović, glavni cilj istraživanja bio je saznati kakav je senzibilitet menadžmenta – urednika i vlasnika medija prema novinarima koji se suočavaju sa napadima i pritiscima.
– Pokazalo se da novinari, više nego urednici, prepoznaju potrebu za usvajanjem protokola u slučaju napada. Postoji dosta pozitivnih primjera, ali nažalost i onih gdje novinari koji su doživjeli napade, pritiske ili prijetnje nemaju nikakvu podršku svojih urednika. To se najčešće dešava u medijima koji se finansiraju iz lokalnih i kantonalnih budžeta – kaže Hrnjić-Kuduzović.
Istraživanje je provedeno putem online ankete u kojoj je sudjelovalo 116 novinara i drugih medijskih profesionalaca, te urednici, direktori i vlasnici iz 61 medija. Urađeno je i 10 dubinskih intervjua sa novinarkama o temi rodne ravnopravnosti unutar redakcija.
Oko tri četvrtine ispitanika smatraju da je rodna ravnopravnost zastupljena u redakcijama, no problem je što samo 12 posto medija imaju pravilnike o napredovanju.
– Interesantno je da novinari uglavnom ne doživljavaju to kao problem. U medijima ne postoje jasne rodne politike o napredovanju novinarki, kao ni protokoli o poštivanju rodne ravnopravnosti. Također, veliki broj novinara ne zna da li u medijima u kojima rade uopće postoji interni akt u vezi sa njihovom zaštitom i podrškom u slučajevima kada im se krše prava i ugrožava sigurnost – navodi autorica istraživanja.
Medijima koji su zainteresirani za usvajanje internih dokumenata u oblasti zaštite i sigurnosti zaposlenika potrebna je eksterna pomoć u vidu nacrta sigurnosnih politika/protokola koje bi prilagodili svom načinu funkcioniranja, te treninzi iz ove oblasti.
Prema riječima generalne tajnice Udruženja BH novinari Borke Rudić, Udruženje će kreirati sigurnosne protokole i ponuditi ih na usvajanje redakcijama.
– Iz naše perspektive je veoma važno to što su mediji iskazali volju da im se pomogne u izradi protokola za zaštitu prava novinara. Novinar koji ima podršku svoje redakcije lakše će obavljati i one teške i zahtjevne novinarske zadatke – kaže Rudić.
Pomoć koju novinari dobijaju kroz Udruženje BH novinari – Linija za pomoć novinarima jeste važna, ali Rudić smatra da nije dovoljna, ukoliko novinari nemaju adekvatnu podršku u svojim redakcijama.
– U Liniji za pomoć novinara bilo je dosta prijava koje se odnose na kršenje prava novinara unutar redakcija, unutar medijskih kuća, a ne samo pritiske izvana, prijetnje u online sferi, političke pritiske i fizičke napade, već i kršenje radnih prava, diskriminaciju unutar medijskih kuća, mobing, svi oblici koji su povezani s radno-socijalnim položajem novinara – naglasila je Rudić.
Najviše je zatražena zaštita u oblasti “cyber sigurnosti”, budući da su se prijetnje i pritisci posljednjih godina preselile u online prostor.
