Krzno, srećom, više nije u modi. Bar ne ono pravo, dobiveno besmislenim i bespotrebnim ubijanjem kako divljih, tako i uzgojenih životinja. Izrada krznenog kaputa, tog statusnog simbola bogatih, još donedavno se zasnivala isključivo na izlovu divljih životinja poput činčila, lisica, zečeva, vjeverica, nutrija i mnogih drugih. Naša etički i estetski krajnje suspektna sklonost kićenju tuđim „perjem” nekoliko je životinjskih vrsta dovela do ruba izumiranja u njihovim prirodnim staništima. Shvativši da smo pretjerali, zakonom smo zabranili njihov izlov, no najokrutniji od svih predatora, koji ne ubija tek radi hrane, nego da bi slonove pretvorio u klavirske tipke, krokodile u luksuzne torbice, a rog nosoroga u neučinkovitu pomoć kod erektilne disfunkcije, dosjetio se da do krzna može doći i uzgojem životinja. I dok odjeću, obuću, torbe i štošta drugo proizvodimo od kože životinja koje uzgajamo primarno radi prehrane, to ne vrijedi kad je riječ o krznenim proizvodima budući da meso činčila, vjeverica, lisica ili nutrija ne konzumiramo. Tako milijuni životinja iz uzgoja glavom plaćaju tek naše modne hirove.
Koliko života za jednu bundu
Da bismo sašili dugačak krzneni kaput potrebno je ubiti oko 150 činčila, stotinjak vjeverica, oko pedeset kuna zlatica ili petnaestak lisica. Ne živimo kao Eskimi na prostoru vječnog snijega i leda da nam je životinjsko krzno potrebno radi manjka vlastitog. A i zašto bismo uopće bili u manjku? Kako mnogi među nama vole vidjeti ženu odjevenu u bundu od životinjske dlake, pomalo začuđuje da istovremeno od žene konsenzualno zahtijevaju redovno brijanje i čupanje njenih dlaka. Čemu to neracionalno rasipanje prirodnih resursa? Umjesto da epilatorima, kemikalijama, laserom i tko zna kakvim još sve spravama za mučenje oslabljujemo korijen dlake, valjalo bi ga jačati, a dlake poticati na rast. Bilo bi mnogo smislenije da, umjesto životinjskog, „nosimo” svoje prirodno, kod kuće uzgojeno krzno. Kad je moguće, prednost uvijek valja dati održivim rješenjima koja su istovremeno ekonomski isplativa i ekološki čista.
Kako god, čini se da je bundama od životinjskog krzna srećom došao kraj. Modna industrija je pokleknula pod pritiskom negativnog publiciteta koji se sve više vezuje uz proizvode životinjskog porijekla. Ekološki aktivisti, posebno Prijatelji životinja, već niz godina intenzivno provode kampanje informiranja javnosti o razmjerima patnje i stradanja životinja ističući da trivijalna ljudska zadovoljstva ne mogu biti opravdanje za bešćutan odnos i patnju koju im nanosimo. Rezultat nije izostao. Većina modnih kuća više ne izrađuje odjeću od prirodnog, nego isključivo od umjetnog krzna. Monclerova posljednja kolekcija koja uključuje životinjsko krzno bila je za jesen/zimu 2023., Canada Goose ga je ukinula krajem 2022., francuski konglomerat Kering zabranio ga je za sve svoje brendove od kolekcije za jesen/zimu 2022., Dolce&Gabbana od januara 2022., a Gucci, Michael Kors i Versace još 2017. Od krzna su se distancirali i trgovci pa ga Macy’s i Bloomingdale’s ne nude od kraja 2020., Saks Fifth Avenue od početka 2023., a Neiman Marcus, američki lanac luksuznih robnih kuća poznat po prodaji krznenih odjevnih predmeta, od marta 2023.. Pokazalo se da je krzno moguće imitirati, izraditi ga od umjetnih materijala toliko vjerno da ni stručno oko neće uvijek biti u stanju prepoznati njegovo porijeklo. No, osim umjetnih materijala, povlačenjem krzna započela su i nova istraživanja zamjenskih prirodnih materijala. Trenutni hit je koža napravljena od jabuka, grožđa i gljiva, najnoviji veganski trend u svijetu luksuznih torbi i cipela.
Ekološki zaokret
Suočeni s globalnim zatopljenjem i ostalim klimatskim promjenama, sve veći broj ljudi priklanja se ekološki održivom stilu života. Raste broj vegetarijanaca i vegana koji, osim što odbijaju prehranu zasnovanu na mesu, brinu i o sirovinskom sastavu odjeće, obuće i ostalih uporabnih predmeta, nastoje zbrinjavati kućanski otpad selektiranjem radi njegovog recikliranja, paze na životinje i štošta drugo. Pa, premda se ovi trendovi u našim krajevima još uvijek nisu do kraja udomaćili, pitanje je dana (čitaj: desetljeća) kad ćemo ih usvojiti. Pozitivan iskorak je učinila Hrvatska zabranivši uzgoj životinja radi krzna 1. januara 2017..
U peticiji za Europu bez krzna Prijatelji životinja poručuju: „Životinjsko krzno ne pripada modi 21. stoljeća. Postoji topla i atraktivna odjeća i obuća od ekoloških neživotinjskih materijala, koji odlično izgledaju, a griju i naše srce, a ne samo tijelo”.
