Korisnici Instagrama optužili su ovu društvenu mrežu da namjerno cenzurira postove koji pružaju podršku Palestini, naglašavajući dugogodišnju zabrinutost zbog nepoštene moderacije sadržaja dok u Gazi bjesni rat.
Hena Mustafa, korisnica Instagrama sa 866 pratitelja iz New Yorka, rekla je da otkad je počela objavljivati o razvoju događaja u Palestini, njezine objave – fotografije i videozapisi koji nestaju nakon 24 sata – dobivaju “znatno manje pregleda”.
Prijatelji i pratitelji poslali su joj poruku da joj kažu da se njezine objave više ne pojavljuju na vrhu njihovih Instagram feedova, da je njezino ime postalo nepretraživo na društvenoj mreži i da oni ne mogu komunicirati na njenim objavama.
Stotine drugih podijelilo je slična iskustva, rekao je Nadim Nashif osnivač i direktor grupe za nadzor društvenih medija 7amleh – Arapskog centra za društvene mreže, koji je pratio problem. 7amleh i drugi sumnjaju da platforma zabranjuje ili degradira sadržaj povezan sa sukobom u algoritmu.
– Nažalost, to je samo jedan od mnogih načina na koje smo vidjeli palestinski sadržaj utišan i cenzuriran prošle sedmice. To je bio trend Mete u kriznim vremenima i vidjeli smo značajan porast Palestinaca i saveznika koji su prijavili ograničen doseg objava o tekućoj krizi u Palestini – kazao je.
Meta je u izjavi rekla da njihova namjera nije bila potisnuti određenu zajednicu ili stajalište, ali da zbog “većih količina prijavljenog sadržaja” oko sukoba, “sadržaj koji ne krši naša pravila može biti uklonjen greškom”.
Kompanija je dodatno pripisala neke probleme greškama u svom algoritamskom sistemu moderiranja koji su smanjili doseg objava u cijelom svijetu bez obzira na temu.
Međutim, Nashif je primijetio da je Meta imala slične izgovore u maju 2021. godine, tokom eskalacije situacije u Palestini kada su korisnici Facebooka i Instagrama prijavili smanjenje dosega njihovih objava o Palestini.
Ti su incidenti potaknuli pismo koje je potpisalo više od 200 zaposlenika Mete u kojem se od kompanije zahtijeva da se pozabavi takvim nedostacima. Naknadna nezavisna analiza koju je naručila Meta otkrila je da su društvene mreže prekršile palestinska ljudska prava cenzurirajući sadržaj povezan s izraelskim napadima na Gazu.
Dok sukob ponovno bukti u Palestini, korisnici su ponovno su izvijestili o različitim oblicima cenzure uključujući novinarku New York Timesa, Azmat Khan dobitnicu Pulitzerove nagrade, koja je rekla da je njezin Instagram račun od 7.000 pratitelja “zasjenjen” nakon što je objavila priču o ratu u Gazi u subotu.
Novinar Ahmed Shihab-Eldin rekao je da je njegov Instagram račun, gdje je imao više od 100.000 pratitelja i često objavljivao o Palestini, trajno zabranjen uz malo objašnjenja. Kazao je da je to problematičan i neprihvaćen trend Mete koja guši palestinske glasove u vrijeme krize.
Osim ovih optužbi, Meta je bila na udaru kritika nakon što su korisnici dokumentirali grešku koja je na više profila prevela “Palestinac” praćen arapskom frazom “Hvaljen neka je Allah” u “Palestinski teroristi”.
– Ne možete stalno kriviti kvarove kada se šire dezinformacije i dehumanizira Palestince unoseći u narativ da su svi Palestinci teroristi – rekao je bivši zaposlenik Facebooka, koji je govorio anonimno zbog straha od odmazde.
Zabrinutost zbog cenzure i zabrana je vječni problem na društvenim mrežama, ali ulozi su mnogo veći u vrijeme rata – što stvarne implikacije takve politike čini još strašnijima, rekla je Nora Benavidez, viša savjetnica u grupi za praćenje medija Free Press.
– Ljudi primjećuju smanjenje broja pregleda i pitaju se je li to zato što ljudima sadržaj nije zanimljiv ili zbog temeljnih odluka koje platforme donose. To su pitanja na koja nikada ne dobivamo odgovore u bilo kojem kontekstu, jer te kompanije nikakvi propisi ne potiču da preuzmu odgovornost – dodala je.
U svjetlu ovih zabrinutosti, korisnici eksperimentiraju s načinima manipuliranja algoritmom. Mustafa je, na primjer, rekla da objavljuje selfije između političkih komentara na svoje priče i mijenja slova – koristeći “@” umjesto “a” i “3” umjesto “e” – kada piše “Izrael” (Isr@3l) i “Palestina” (P@l3stin3).
Izvor: The Guardian
