Globalni mediji suočavaju se s izazovima gotovo bez presedana u izvještavanju o ratu Izraela i Hamasa jer proturječna propaganda, pritisak društvenih medija i podijeljeno javno mnijenje od njih zahtijevaju izniman oprez.
Nedostatak pristupa stranih medija Gazi, uz zatvorene i izraelske i egipatske pristupne tačke, dodatno povećava poteškoće u izvještavanju za kakve novinari kažu da su ih rijetko vidjeli.
– Ovaj je rat jedna od najsloženijih i najpolarizirajućih priča o kojima smo ikada morali govoriti – rekla je Deborah Turness, izvršna direktorica BBC Newsa.
– Ovaj je rat jedna od najsloženijih i najpolarizirajućih priča o kojima smo ikada morali govoriti – rekla je Deborah Turness, izvršna direktorica BBC Newsa.
Palestinski izvjestitelji u Gazi opskrbljuju svjetske medije slikama i informacijama, ali njihov rad je otežan bombardiranjem teritorija, restrikcijama struje i benzina. Njihov sindikat kaže da su 22 novinara ubijena u Gazi od 7. oktobra, dana kada su militanti koji pripadaju islamističkom pokretu Hamas napali Izrael.
– U prethodnim sukobima uvijek smo mogli poslati posebne izaslanike, ali ovaj put su naši timovi u Gazi odsječeni od ostatka svijeta – rekao je Phil Chetwynd, direktor globalnih vijesti za AFP.
AFP, čiji stalni ured u Gazi zapošljava oko 10 novinara, morao ih je preseliti iz grada Gaze na jug teritorija gdje žive u nesigurnim uvjetima, a neki spavaju u šatorima. Ukupno 2.050 novinara došlo je u Izrael kako bi izvještavali o ratu, prema vladi.
Najveći kontingent, njih 358, dolazi iz američkih medija. Britanski mediji su drugi s 281, a slijede ih francuski s 221. Mediji u Ukrajini, koja i sama vodi rat kod kuće, poslali su dva novinara u Izrael.
Najveći kontingent, njih 358, dolazi iz američkih medija. Britanski mediji su drugi s 281, a slijede ih francuski s 221. Mediji u Ukrajini, koja i sama vodi rat kod kuće, poslali su dva novinara u Izrael.
Reporteri bez granica (RSF), neprofitna organizacija koja brani slobodu medija, optužila je Izrael za “gušenje novinarstva u Gazi”. Međunarodna federacija novinara (IFJ) kaze da je to natjeralo novinare da se uvelike oslanjaju na “službene” izvore, bez mogućnosti provjere njihovih tvrdnji.
– U borbi s brzinom, mnogi su mediji objavili lažne informacije i slike koje nisu kontekstualizirane, provjerene ili predstavljene kao pouzdane – saopćio je IFJ.
Jedan od značajnih primjera bila je tvrdnja da su Hamasovi militanti odrubljivali glave bebama, što je naveliko objavljeno u medijima, uključujući i izvještaje uživo na CNN-u, a da nije potvrđeno.
– Morala sam biti pažljivija sa svojim riječima i žao mi je – objavila je voditeljica CNN-a Sara Sidner kasnije na X nakon što je tu tvrdnju izjavila uživo u eteru.
Drugi primjer je slučaj bolnice Ahli Arab u Gazi. Dana 17. oktobra nekoliko je medija, uključujući AFP, izvijestilo o izjavi Hamasovog ministarstva zdravstva da je 200 do 300 ljudi ubijeno u napadu na bolnicu, za što je okrivilo Izrael.
Izrael je kasnije odbacio tu tvrdnju, rekavši da je štetu uzrokovala “zatajena raketa” Palestinskog islamskog džihada. Nekoliko medija od tada se priklonilo izraelskoj verziji, temeljenoj na izvještajima obavještajnih službi i video analizi.
New York Times i francuski list Le Monde od tada su priznali da početno izvještavanje nije zadovoljilo njihove uobičajene standarde. Le monde je rekao da im je nedostajalo opreza.
AFP-ov Chetwynd rekao je da su “trebali biti pažljiviji u formulacijama i dati više konteksta onome što ne znamo”. “Lako je to reći nakon nekog vremena, ali manje je očito u situaciji vijesti u stvarnom vremenu”, dodao je.
Dodatni pritisak na novinske organizacije je sve veća uloga društvenih medija, gdje svaka izjava ili slika može postati viralna i izazvati optužbe za pristranost u medijima.
– Moramo se podsjetiti u svakom sukobu da je za pouzdano saznanje potrebno vrijeme – rekao je Douglas Jehl, međunarodni urednik u Washington Postu.
– Posebno je teško u ovom slučaju, s obzirom na strasti na obje strane, često suprotna stajališta koja svaka strana unosi u sukob osjeti se u na našem izvještavanju – rekao je za Recode Media podcast.
– Moramo se podsjetiti u svakom sukobu da je za pouzdano saznanje potrebno vrijeme – rekao je Douglas Jehl, međunarodni urednik u Washington Postu.
– Posebno je teško u ovom slučaju, s obzirom na strasti na obje strane, često suprotna stajališta koja svaka strana unosi u sukob osjeti se u na našem izvještavanju – rekao je za Recode Media podcast.
Globalni mediji također daju prioritet ispitivanju termina koje treba koristiti – ili izbjegavati – u svom izvještavanju o ratu. “Terorizam” i “terorist” često su na vrhu liste.
BBC, koji se ponekad proziva da izbjegava bilo koji izraz kada opisuje Hamas, rekao je da će koristiti “terorist” samo u navodnicima, ali ne i u vlastitom izvještavanju. AFP je usvojio sličnu politiku.
Izvor: AFP
