Sigurnost na internetu gotovo da više i ne postoji i ovo pitanje među IT stručnjacima postaje sve aktuelnije, upozorio je u razgovoru za Fenu profesor i IT stručnjak Haris Hamidović, kojeg je Svjetska organizacija za utjecaj tehnologije na ljudsko društvo uvrstila na svoju listu istaknutih predavača iz oblasti inžinjerske etike i profesionalne odgovornosti.
Ovaj IT stručnjak koji je radio za brojne međunarodne organizacije, uključujući NATO, ističe da stopostotna sigurnost ne postoji i da će svako ko radi u oblasti cyber sigurnosti to potvrditi. Osnova svega je, dodaje, komuniciranje i upoznavanje s tom nesigurnošću onih koji mogu biti ugroženi.
Od prošle godine na snazi je nova evropska direktiva o zaštiti ličnih podataka, a ona posebno naglašava potrebu zaštite djece.
Hamidović podsjeća da će BiH kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju morati uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije u ovoj oblasti, a jedno od ključnih pitanja koje se u BiH ne rješava je problem prisluškivanja.
– Podaci su veoma vrijedna imovina. Jedan od vodećih svjetskih časopisa ‘Economist’ 2017. godine naveo je da danas lični podaci imaju vrijednost koju je nekada imala nafta. To je veoma interesantno razmišljanje jer u svijetu postoje kompanije koje ostvaruju najveće profite i obrađuju podatke. Koliko god mi mislili da su naši podaci nebitni, oni su veoma bitni – upozorava Hamidović.
U BiH postoje zakonske odredbe koje naglašavaju ko i pod kojim uvjetima može vršiti prisluškivanje. To je u situacijama počinjenja pojedinih krivičnih djela, nalaženja počinitelja određenih krivičnih djela, djelima koja se vrše protiv suvereniteta države. Međutim, i brojne privatne kompanije čuvaju podatke.
– Te kompanije bi trebale brinuti o sigurnosti podataka, a brinu li, to je sada druga tema. Vi otvorite ’email account’, smatrate da je on besplatan i ostavite svoje podatke. Prilikom prihvaćanja uvjeta za korištenje tog accounta, većina nas neće ni pročitati one dugačke obaveze koje smo mi preuzeli i na kraju postoji mogućnost da smo nekom dali odobrenje da naše podatke upotrebljava ili zloupotrebljava. Znači, na nama je zato da dobro o tome vodimo računa – podvukao je.
Profesor Hamidović upozorava također da su djeca najviše izložena nesigurnosti na internetu, a posebno je to izraženo posljednjih nekoliko godina kada je moguće koristiti internet putem smart uređaja.
– Konkretan primjer, a tiče se pametnih telefona je pristup svim mogućim internet sadržajima. Naravno da neki sadržaji jesu korisni za djecu, ali oni vrlo jednostavno i bez ikakve kontrole mogu pristupiti i sadržajima koji nisu njima namijenjeni – dodaje Hamidović.
S druge strane, postoje i internet sadržaji koji su veoma opasni, a takvim sadržajima najčešće pristupaju mladi koji nisu svjesni takvih opasnosti. To se odražava, kako ističe, kroz asocijalno ponašanje, djeca prestaju normalno komunicirati sa svojim vršnjacima, pa čak i s roditeljima.
Poručio je da problemu sigurnosti na internetu ozbiljno trebaju pristupiti obrazovne institucije, edukatori, a posebno roditelji, jer virtualni svijet može imati stvarne negativne posljedice u realnom životu čovjeka.
Izvor: Fena