Dok pozivi na #FreeAssange nastavljaju rasti širom svijeta, čini se da se zahuktavaju i diplomatski pregovori između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Australije oko sudbine izdavača WikiLeaksa i australskog državljanina Juliana Assangea.
Australski premijer Anthony Albanese boravit će u službenoj posjeti Washingtonu od 23. do 26. oktobra kada će razgovarati s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, a ta posjeta mogla bi označiti posljednju priliku za sprječavanje zatvaranja Assangea, čija sudbina visi o koncu zbog njegovog mogućeg izručenja SAD-u za nekoliko sedmica ili mjeseci.
Reporteri bez granica (RSF) pozivali su stoga dvije države da se posvete pronalaženju rješenja za ovaj slučaj kako bi se izbjeglo izručenje Assangea SAD-u koji ga, između ostaloga, optužuju za špijunažu i omogući njegovo puštanje na slobodu.
Organizacija koja brine za prava novinara, i ranije je apelirala na obje vlade da riješe to pitanje, pozivajući SAD da djeluje u interesu novinarstva i slobode medija pronalaskom političkog rješenja koje sprječava izručenje.
– Ako američke i australske vlade misle ono što govore kada je riječ o slobodi medija, jednostavno ne mogu ignorirati ovo pitanje tokom državne posjete premijera Albanesea Washingtonu DC – kazala je RSF-ova direktorica kampanja Rebecca Vincent.
Od izborne pobjede Australske laburističke stranke u maju 2022. godine, administracija zagovara oslobađanje Assangea, a premijer i drugi dužnosnici često ponavljaju da Assangeov slučaj traje predugo i da treba biti riješen.
Albaneseova predanost pronalaženju rješenja za slučaj označava oštro odstupanje od pristupa njegovog prethodnika, bivšeg australskog premijera Scotta Morrisona, koji je izjavio da će se Assange “slobodno vratiti kući” nakon što stvar riješi pravosudni sistem.
Nedavno je potvrđeno da su američki državni tajnik Antony Blinken i australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong razgovarali o Assangeovom slučaju kada su se njih dvoje sastali na australsko-američkim ministarskim konzultacijama (AUSMIN) u Brisbaneu u julu.
Blinken je na pres-konferenciji nakon toga naglasio da je Assange optužen za “vrlo ozbiljno kriminalno ponašanje”, što je izazvalo kritike javnosti u Australiji, iako se ta izjava nije razlikovala od dugogodišnjeg stajališta američke vlade o slučaju.
Dvije sedmice kasnije, američka ambasadorica u Australiji Caroline Kennedy ukazala je da bi ” moglo doći do rješenja slučaja”, u smislu nagodbe o priznanju krivnje.
U isto vrijeme, australsko javno mnijenje naklonjeno je Assangeu, a povici za #FreeAssange rastu širom zemlje. Pozivi australskih zastupnika za oslobađanje Assangea dobili su na snazi, dok novinarske grupe nastavljaju govoriti u znak solidarnosti.
Raste i pritisak na Albanesa da osigura Assangeovo oslobađanje, a on bi se gotovo sigurno suočio sa snažnom reakcijom ako se vrati kući iz državne posjete, a da to nije učinio, smatraju u RSF-u.
Assangeova sudbina zaista može zavisiti o ishodu diplomatskih pregovora. Sa samo jednim posljednjim korakom koji je preostao na sudovima u Ujedinjenom Kraljevstvu, saslušanje pred vijećem od dvoje sudaca koje tek treba biti zakazano, preostalo mu je malo pravnih lijekova da spriječi izručenje SAD-u.
Ako bude izručen, Assangeu prijeti kazna do 175 godina zatvora za 18 tačaka optužnice protiv njega. Većina slučaja, 17 tačaka, počiva na optužbama Zakona o špijunaži, koji se i sam suočava sa zahtjevima reforme u Kongresu SAD-a zbog nedostatka odbrane javnog interesa.
Preostala optužba je za kompjuterske prevare, početna optužba podignuta protiv Assangea prije nego što su optužbe za špijunažu dodane u maju 2019. godine, nosi potencijalnu maksimalnu kaznu od pet godina.
Assange je već proveo gotovo četiri i pol godine u londonskom zatvoru Belmarsh, gdje je u istražnom zatvoru od aprila 2019. godine. Od 2010. godine Assange je hapšen na razne načine. Proveo je 10 dana u izolaciji u zatvoru Wandsworth, 550 dana u kućnom pritvoru i sedam godina u ekvadorskoj ambasadi, gdje je potražio utočište zbog straha od izručenja SAD-u.
RSF se zalaže za puštanje Assangea zbog njegovog doprinosa novinarstvu nakon objavljivanja povjerljivih dokumenata koji su informirali javnost u cijelom svijetu, razotkrivajući ratne zločine i kršenja ljudskih prava koja nikada nisu procesuirana.
SAD i Velika Britanija rangirani su na 45. odnosno 26. mjesto od 180 zemalja u RSF-ovom Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. godinu. Australija je na 27. mjestu.
Izvor: RSF
