RTRS: Ko je ovdje koga izdao?

22. – 28. avgust 2023.

KRATKA STANKA: Sastanak lidera stranaka vladajuće koalicije u BiH, koji je rezultirao imenovanjem SNSD-ovog kadra Srđana Amidžića za državnog ministra finansija i trezora, usvajanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zakona o VSTV-u, Zakona o sukobu interesa i Zakona o ombudsmenu BiH iz paketa takozvanih 14 „E“ zakona, samo su nakratko u drugi plan stavili optužnicu Tužilaštva BiH protiv Milorada Dodika i direktora „Službenog glasnika RS“.

EVROPSKI PUT: Način na koji je upravo Dodik „objašnjavao“ kako je za njega i SNSD evropski put Bosne i Hercegovine uvijek bio prioritet, do kraja je ogolio sve licemjerstvo naše političke zbilje. Istovremeno, bio je to i povod za nove političke sukobe na relaciji vlast i opozicija u RS-u. Opozicija optužuje vlast da je izdala Narodnu skupštinu jer se oglušila o zaključke po kojima je uslov za usvajanje reformskih državnih zakona bio novi zakon o Ustavnom sudu BiH.

PRIMJER NEKULTURE I BAHATOSTI: RTRS je gledateljima prenio izjave opozicionih lidera, ali ih je itekako „poklopio“ brojnim reakcijama koje su stigle od članova SNSD-a te predsjednika Narodne skupštine RS. Svakako izdvajamo ključnu od tih poruka, onu državne zastupnice Sanje Vulić da „opozicija ne treba da se brine za RS“. Koja je klasičan primjer političke nekulture i bahatosti najveće partije u RS-u.

U vezi sa ovom temom valja izdvojiti i nemušte pokušaje uredništva Dnevnika 2 da javnosti dokaže kako SNSD nije pogazio zaključke Narodne skupštine. Jer je, eto, vladajuća koalicija sastavljena od entitetskih i državnog  ministra pravosuđa formirala radnu grupu koja će se baviti izradom zakona o Ustavnom sudu BiH i odlaskom stranih sudija.

Nakon sastanka lidera SNSD-a, HDZ-a BiH i Trojke, bilo je zanimljivo čuti izjavu predsjednika SDP-a Nermina Nikšića o zajedničkoj predanosti na putu ka evropskim integracijama. Ali i to je Bosna i Hercegovina. Za koju Dodik samo dva dana kasnije kaže da „nije naša država, ona je naše moranje“.

POVRATAK OPTUŽNICI: Iako je, kako smo naveli, optužnica protiv Dodika nakratko pala u drugi plan, i dalje je bila ključna tema dnevnika emitovanih tokom nedjelje iza nas. Gledateljima su ponovo ponuđeni, od upotrebe izlizani, „argumenti pravnika iz RS-a“ o njenoj pravnoj neutemeljenosti, namjeri političkog progona Milorada Dodika.

NAPAD NA SUTKINJU: No sada se na meti napada i političkih pritisaka i diskreditacije državnog pravosuđa osim Tužilaštva BiH našla i sutkinja Suda BiH Jasmina Ćosić Dedović, koja bi trebala optužnicu protiv Dodika potvrditi ili odbaciti. Dodikov pravni zastupnik najavio je da će tražiti njeno izuzeće. Obrazloženje: kao član Predsjedništva BiH, Dodik je odbio dati suglasnost za njeno imenovanje za sutkinju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu. Stoga, tvrdi Dodikov branitelj, Ćosić Dedović ne može biti objektivna. I to je bio uvod u svojevrsnu hajku koju je RTRS pokrenuo.

U Dnevniku 25. avgusta doneseni su, kako je saopšteno, „novi detalji iz biografije sutkinje Ćosić Dedović“ i prezentirani kao otkrivanje ko zna kakve sramne tajne, jer je radila kao pripravnica u Uredu visokog predstavnika i bila dio advokatskog tima koji je pred Tribunalom u Hagu branio Bošnjake optužene za ratne zločine u BiH.

Prvi se oglasio Dodik izjavivši da on „ne bi da mu sudi žena koja je oslobodila Nasera Orića“. A svoj neizostavni obol dala je sveprisutna Sanja Vulić izjavom da „stranci uzimaju naše kadrove pa im oblikuju pamet“. Slijedom toga novinari Dnevnika izvlače zaključak da je, kada je u pitanju optužnica protiv Dodika, na sceni „simbioza sudija, međunarodne zajednice i Tužilaštva BiH“. A kako je, kako su naveli, Ćosić Dedović radila svojevremeno u OHR-u, optužnica protiv Dodika bila je već ranije napisana. Dati bilo kakav komentar na sve navedeno bilo bi besmisleno.

POSJETA KIJEVU: Branki Kusmuk povjeren je zadatak da se pozabavi posjetom članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića Kijevu. U već viđenom maniru opservacija, komentara i diskreditirajućih kvalifikacija, ona je Komšića nazvala „izbornim falsifikatom“. Osvrćući se na izjavu Komšića koji je rusku agresiju na Ukrajinu usporedio sa agresijom na BiH, Kusmuk je za sugovornicu birala članicu Predsjedništva Željku Cvijanović, koja negira i agresiju na BiH i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva s područja koja su bila pod kontrolom bosanskih Srba, nazivajući ih navodnim. Potom kaže da je „građanski rat u BiH pokrenuo odmetnuti Alija Izetbegović“, te da su „stranci lešinarski razgradili suverenitet BiH“. Nizali su se tu i drugi komentari, a izdvajamo i onaj ministra vanjske trgovine BiH Staše Košarca koji je kazao da je riječ o politici „fildžan države“ odnosno „Republike Sarajevo“.

Ocjena: 1

BNTV: Pogubne posljedice Zakona o kleveti

22. – 28. avgust 2023.

DAN D: Zbog stupanja na snagu Zakona o izmjenama Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta, ali i uvodi set novih krivičnih djela kojima se ima namjera ugušiti svaki vid analitičkog, kritičnog i istraživačkog djelovanja ne samo novinara/ki nego i građana, Dnevnik emitovan 26. avgusta otvoren je najavom „Dan D za slobodu javne riječi“.

Novinari i analitičari ponovili su svoje protivljenje donošenju ovog zakona te izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog posljedica koje bi mogao imati prije svega na medijsku zajednicu. Izdvojit ćemo stav komunikologa Mladena Bubonjića koji je kazao da se može očekivati da vlast u startu izabere „žrtvenog jarca“ i na njemu demonstrira odlučnost u gušenju javnog mišljenja.

DOGOVOR LIDERA: „Političko Sarajevo“, kako predstavnici vlasti RS-a i njima odani mediji nazivaju cijelu političku scenu Federacije BiH, 22. i 23. avgusta se od ljutog neprijatelja pretvorilo u poželjnog političkog partnera. Gledatelji su informisani o dogovoru lidera vladajuće koalicije na državnom nivou koji je rezultirao imenovanjem SNSD-ovog kadra za državnog ministra finansija te brzinom kojom su počeli da se usvajaju zakoni koje je Evropska unija navela kao prioritete za otvaranje pregovora o članstvu BiH.

Bio je to povod da se javnost podsjeti na sve metamorfoze predsjednika RS-a Milorada Dodika u posljednja tri mjeseca: od prijetnji zabranom djelovanja SIPA-e, Suda BiH i Tužilaštva BiH, referendumom o osamostaljenju RS-a te blokadom rada državnih institucija ako se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH, do potpune kooperacije u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje pregovora BiH o članstvu u Evropskoj uniji.

Opozicija je, očekivano, to iskoristila kako bi Dodika optužila da je pogazio zaključke Narodne skupštine. Uz već uobičajeno prenošenje stavova najužeg rukovodstva PDP-a, SDS-a te predsjednika Stranke za pravdu i red Nebojše Vukanovića, sada se prenose i stavovi Jelene Trivić, koja sa novoformiranom strankom Narodni front istupa kao drugi opozicioni glas.

JOŠ JEDAN RUSOFIL: Vukanović je bez sumnje najglasniji opozicionar, ali, osim što se uz njegovo ime ne vežu afere za korupciju i kriminal, nije alternativa aktuelnoj vlasti, već samo jedan u nizu srpskih nacionalista i rusofila. To je posvjedočio i oštrim napadom na članove Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića zbog odlaska u Ukrajinu i pružanja podrške toj državi „dok Kijev bombarduje Moskvu“.

RADNICI I PENZIONERI: I dok političari odmjeravaju snage na nacionalnim temama, evidentno je da ih realni životni problemi ne zanimaju. Poput podatka da je u BiH odnos radnika i penzionera 1,1 naprema 1, te da će se to stanje samo pogoršavati. Stoga ispada da kolaps penzionih fondova brine samo poslodavce u realnom sektoru i ekonomiste.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Odbrana lika i djela Milorada Dodika te njegovo izjednačavanje s cijelim bh. entitetom Republika Srpska i srpskim narodom, ključni je zadatak uredništva Dnevnika RTRS-a i u nedjelji iza nas. Na tom tragu su i nastojanja diskreditacije sutkinje Suda BiH Jasmine Ćosić Dedović,  koja treba odlučiti o osnovanosti optužnice protiv predsjednika RS-a. Bilježimo i svojevrsnu mobilizaciju „udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata“ da prvog septembra izađu na proteste pred Sudom BiH. Istovremeno, ni nakon stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakonika RS Branka Kusmuk ne mijenja svoj način izvještavanja, valjda uvjerena da se na nju kriminalizacija klevete ne odnosi.

S druge strane, BNTV i ove nedjelje u Dnevniku donosi teme koje su od interesa za građane i za koje političari, posebno oni iz vlasti, ne haju.

Otuda je vrlo teško napraviti komparativnu analizu sadržaja centralnih informativnih emisija ovih medijskih kuća.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

U nedjelji iza nas uredništvo Dnevnika držalo je fokus na stupanju na snagu izmjena Krivičnog zakonika RS i vraćanju verbalnog delikta u krivičnopravne okvire. Gledatelji su upoznati kako sa sadržajem kaznenih odredbi, tako i sa bitnom činjenicom da pod udar zakona odnosno krivičnog progona može doći bilo koji građanin zbog izgovorene javne riječi. Advokati su iskazali bojazan da bi se mogle desiti ozbiljne zloupotrebe zakona i time tužilaštva u RS-u zatrpati krivičnim prijavama koje moraju biti uzete u razmatranje kako bi se utvrdilo da li se na temelju njih mogu podići optužnice.

Minus sedmice

RTRS

U nizu neprofesionalnih izvještaja teško je bilo izdvojiti minus nedjelje. No zbog činjenice da je 26. avgusta na snagu stupio Zakon o izmjenama Krivičnog zakonika RS – što u Dnevniku emitovanom tog dana nije ni spomenuto – opredijelili smo se za prilog Branke Kusmuk iz istog Dnevnika koji se bavio radom Centra za tranzicionu pravdu BiH (CTP) i REKOM-a, kao njegove krovne organizacije. Kusmuk je, pozivajući se na podatke SIPA-e, ustvrdila da je cijelo istraživanje o mapiranju mjesta zatočenja tokom rata u BiH lažno, iako se to odnosi samo na pojedinačne slučajeve. Navela je da se radi i o lažnim svjedocima na temelju čijih izjava je mapiranje mjesta zatočenja urađeno. Sve to, zaključila je u svom prilogu, finansirali su „neimenovani, sumnjivi međunarodni ktitori koji su u tom nedjelu učestvovali“. Bio je to povod da Milorad Kojić, zastupnik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, javno zatraži zabranu rada i REKOM-a i CTP-a. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li CTP ili REKOM protiv Branke Kusmuk i Kojićevih identičnih tvrdnji podnijeti krivičnu prijavu za klevetu i hoće li Kusmuk kao i srpski političari koji čine vlast u RS-u nastaviti s praksom klevetanja svih neistomišljenika. Budu li protiv njih podnošene krivične prijave, to bi mogao biti i prvi test za pravosuđe RS-a da dokaže da li je spremno nepristrasno se odnositi prema svim građanima ili će se na udaru kriminalizacije klevete naći samo neistomišljenici vlasti.

Zbog Kojićevog stava da treba zabraniti rad REKOM-a i CTP-a, ovaj izvještaj ima i upozoravajuću dimenziju po građanska prava i slobode. Naime, kako je Vlada RS već pripremila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koje označava kao agente stranog utjecaja ako ih u potpunosti ili samo djelimično finansiraju druge države, otvara se pitanje da li je Kojićeva izjava naznaka brzog usvajanja tog zakona i načina kako bi se vlast RS-a mogla obračunati s civilnim sektorom za koga procijeni da nije na „srpskoj nacionalnoj liniji“.

BNTV

Nekritički odnos prema opoziciji u RS-u, zbog čega se i ne otvara pitanje šta osim kritika vlasti nudi građanima kao alternativu. Ali to ne čudi, jer se u ideološkom smislu političke stranke u RS-u ne razlikuju, kao što se i BNTV ne razlikuje od RTRS-a pošto počiva na principima srpskog nacionalnog narativa.