BHT1: Zašto opozicija ne dobija priliku da komentariše Dodikove blokade?

21. – 27. decembar 2021.

KAKO JE DODIK ODBIO DONACIJE? Izvještavajući o sjednici Predsjedništva, urednik Anel Nurković u naslovu izdvaja da je Milorad Dodik najavio donošenje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, te je još precizirao da će to biti u januaru, poslije praznika. Bakir Izetbegović upozorava da je to udar na ustavnopravni poredak i da očekuje reakciju iz Kancelarije visokog predstavnika. BHT1 u izvještaju sumira na koje je to sve odluke Predsjedništva Dodik odbio dati saglasnost, pa tako čujemo da je zbog blokade državnih institucija lider SNSD-a odbio prihvatiti i donacije Japana za četiri bolnice u Republici Srpskoj. Na FTV-u čujemo da to u prevodu znači da će bolnice u Bijeljini i Banjaluci ostati bez poklonjenog ultrazvuka. Dodik je odbio potpisati i sporazum o saradnji pograničnih gradova Srbije i BiH, a nije odobrio ni pomoć Oružanih snaga Opštini Ilidža. Ovi primjeri su ocrtali sav besmisao destruktivne politike koja se igra sa ljudskim životima i nanosi direktnu ekonomsku štetu i i onima za koje tvrdi da ih predstavlja i brani. Bilo bi dobro da smo na mjestu gdje saznajemo razmjere pogubne politike blokada čuli i mišljenja opozicionih prvaka iz Republike Srpske. Da li oni odobravaju Dodikove blokade? Kakav je njihov komentar?

KAKO SE ČUBRILOVIĆ NASMIJAO NA UPOZORENJE EU-a: U petak (Željana Mehmedika) stiže novo upozorenje zvaničnicima iz Republike Srpske, a sada ih Evropska komisija pismom upozorava da osnivanje entitetske agencije za lijekove vodi u pravnu nesigurnost na tržištu lijekova, da to može dovesti do nestašice lijekova i ugrožavanja ljudskih života i prava pacijenata. Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nedjeljko Čubrilović, jedan od onih na koje je pismo adresirano, lakonski je odgovorio da smo mi u BiH navikli na razne kolapse. Vladajući političari iz Republike Srpske sve otvorenije zazivaju i provociraju međunarodnu izolaciju i prekid odnosa sa EU-om. BHT1 ni ovoga puta nije dao priliku predstavnicima iz opozicije da prokomentarišu upozorenja iz Bruxellesa, iako se njima ukazuje na cijenu koju će platiti građani ako se nastavi s političkim kursom koji je uspostavljen.

DA LI JE DNS UOPŠTE OPOZICIJA I ZAŠTO NIJE? Opoziciji nije data prilika da komentariše odjeke avanturističke politike vladajuće koalicije u Republici Srpskoj koja poprima sve gore oblike, ali su zato komentarisali jedni druge povodom spekulacija o sukobu DNS-a sa SDS-om i PDP-om (četvrtak i petak, Anel Nurković i Željana Mehmedika). Ostatak opozicije se udaljava od Nenada Nešića, lidera DNS-a, i nisu se odazvali na njegov sastanak o zajedničkom izbornom nastupu. Nešić najavljuje treći blok, a BHT1 je prenio i izjave analitičara koji smatraju da su na naplatu došli neraščišćeni računi od ranije, kao i procjenu da je pozadina sukoba neslaganje oko kadrovskih rješenja i imena zajedničkih kandidata za inokosne funkcije. Politički prilozi su konačno ličili na političke priloge jer je javna televizija prenijela i kuloarska nagađanja i pretpostavke. Nedostajalo je samo jedno hrabrije pitanje, koje se BHT1 libio postaviti – da li je DNS uopšte opozicija? Dodajmo još i pitanje – i zašto nije?

OCJENA: 3

FTV: Kada se izgubi mjera u političkim spekulacijama?

21. – 27. decembar 2021.

POLITIČKE SPEKULACIJE: Početkom prošle sedmice odjeknula je vijest u vidu spekulacije ili pitanja da li je evropski komesar za proširenje Olivér Várhelyi dogovorio s Miloradom Dodikom skupštinsku sjednicu o prenosu nadležnosti. Vijest je inače nastala nakon što su, kako urednica Dejana Regoje javlja, „isplivale bilješke Sattlera“. FTV tumači da je iz izvještaja jasno da su evropski zvaničnici znali za spornu sjednicu, kao i to da je po njima za političku krizu kriv Valentin Inzko zbog tajminga odluke kojom se negiranje genocida predviđa kao krivično djelo. Spekulisati u političkim pričama, koje su uvijek zgodno tlo za različita tumačenja, sastavni je dio novinarskog posla. To čini političke priloge atraktivnim i vjerodostojnim, ali i tu treba imati mjeru. Na Federalnoj su u dva navrata podvukli da po evropskim zvaničnicima krivac više nije Dodik, već Inzko, iako je Inzko imenovan od samo jednog zvaničnika kao neko ko je doprinio krizi. Zatim, u prvom danu je trebalo prenijeti i reakcije političara koji su se odmah oglasili i negirali da je išta dogovoreno sa Várhelyijem, sve kako bi gledatelji dobili punu sliku. BHT1 je odmah prenio demanti premijera Radovana Viškovića.

BROJKE KOJE OSTAVLJAJU BEZ KOMENTARA: FTV je u petak i nedjelju (Maida Muhović i Dejana Regoje) prikazao brojke koje potvrđuju rast cijena koji svi primjećujemo. Na godišnjoj razini on je veći od pet posto u odnosu na prošlu godinu, a evidentan je i mjesečni rast cijena. Brojke su prikazane na ekranu, a izdvojeni su podaci o prosječnoj plati i mjesečnoj košari koju ne mogu napuniti ni dvije prosječne plate. U nedjelju je dat i prikaz rasta cijena po stavkama. Brojke ostavljaju bez komentara i najbolji su način da se objasne inflacija i ekonomska kretanja.

OŠTRIJE O SUKOBU DNS-a I OPOZICIJE: Urednica Maida Muhović je bila oštrijeg tona pri praćenju političke scene u manjem entitetu. „Ljubav kratko trajala“ jedan je od naslova koji je ispratio sukob Nešića i ostalih opozicionara. Nekoliko dana prije, urednica Dejana Regoje se pita „hoće li opozicija igrati kako Nešić svira, ili će Nešić ostati sam“. FTV je bio dosta eksplicitniji od BHT1, naglašavajući da su odnosi unutar opozicije nategnuti, da postoji nepovjerenje prema DNS-u i sumnja da li su oni uopšte partner koji se može ili smije prihvatiti.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA: Još jedna vruća politička sedmica, kao da nismo u sezoni praznika. Milorad Dodik ne prestaje prijetiti urušavanjem državnih institucija, upozorenja iz EU-a su sve oštrija, ali za to ne mare u vladajućoj koaliciji okupljenoj oko SNSD-a. BHT1 nije prenosio stavove i mišljenja opozicije na sve opasnije najave Dodika, ili na sve oštriji ton Bruxellesa, iako su to bitne političke teme gdje priliku treba dati i onima koji se predstavljaju kao njegovi politički protivnici. Javnost ima pravo da zna da li i opozicija slijedi Dodika u politici koja sve više liči na svjesno zazivanje izolacionizma. S druge strane, na FTV-u su otišli predaleko spekulišući o tome da li je Várhelyi dogovorio skupštinsku sjednicu o prenosu nadležnosti s rukovodstvom Republike Srpske. Sve vrijeme se forsirala procjena da EU više ne vidi Dodika kao krivca, već Inzka, iako je to bila nategnuta interpretacija. Istina, postoje signali da zvanična Banjaluka uživa podršku među pojedinim političkim krugovima u EU, ali to su pojedini krugovi i izvjesna, a ne potpuna podrška.

Plus sedmice

BHT1

Sukobi u opoziciji i oko nje su prikazani i kroz pozadinske priče i nagađanja.

FTV

Kontinuirani rast cijena je predočen brojkama i objašnjen posljednjim ekonomskim trendovima.

Minus sedmice

BHT1

Glas opozicije se češće mora čuti, posebno povodom političkih tema koje imaju direktni uticaj na ljudske živote, kao što su posljedice Dodikove političke blokade i odbijanje da glasa afirmativno za bilo koju odluku na sjednici Predsjedništva.

FTV

U redu je spekulisati u vrućim političkim pričama, ali treba imati mjeru, poštovati činjenice i dati svim akterima priliku da se oglase.