Autor: Tomislav Marković

PATRIJARH IRINEJ, ANTITALENAT ZA TRGOVINU

IZDVAJAMO

Ne muči patrijarha položaj Srba u Crnoj Gori, koji su po nacionalističkom difoltu uvek i svuda ugroženi, već mogućnost da SPC ostane bez dela imovine. Irinej se najviše plaši najavljenog Zakona o slobodi veroispovesti koji bi rešio i pitanje crkvene imovine, a patrijarh SPC-a dobro zna da su mnogi verski objekti stečeni na, blago rečeno, problematičan način.

Read More

TVIT VJERICE RADETE I ODNOS SRBIJE PREMA SREBRENICI

IZDVAJAMO

Radetin tvit može da se uporedi sa snimkom na kojem pripadnici jedinice Škorpioni ponižavaju i ubijaju zarobljene Bošnjake, koji je prikazan na televiziji sa nacionalnom frekvencijom 2005. godine. Na tom snimku komandant Škorpiona Slobodan Medić pita sedamnaestogodišnjaka: “Jesi li prcao u životu?” Dečak odgovara: “Ne”, a Medić kaže dečaku kojeg će potom likvidirati: “E, nikad i nećeš”. Medića i Radetu očigledno spaja isti čudovišni svetonazor i “smisao za humor”. Razlika je samo u tome što je Medić ubijao ljude, a Radeta nije. Bar ne svojom rukom.

Read More

ZONA SUMRAKA: Mali zeleni podržavaju Vučića i Dodika

IZDVAJAMO

Međutim, najveći problem sa izdanjima poput Zone sumraka, Trećeg oka, Sveta tajni i sličnih nije u njihovom političkom i ideološkom konformizmu. Najveći problem je u tome što oni falsifikuju jednu duboku ljudsku potrebu, nudeći bedne surogate umesto istinske hrane za um i dušu. Potreba ljudskog bića za čudesnim je neutoljiva, iz nje su nastali mitovi, legende, bajke, fantastična književnost i još trista čuda. Po mišljenju Vilijema Blejka, čak i religije, koje je stvorio “pesnički genije”. Iza svih priča o bogovima, polubogovima, herojima, vilama, baucima, zmajevima, patuljcima, troglavim psima, sirenama, kentaurima, anđelima, demonima, vešticama, čarobnjacima i ostalim junacima ljudske mašte – stoji osećanje da je svet tajanstven i da se ne može do kraja spoznati razumom i logikom. Da je svet sam po sebi čudo, kao što je čudo to što uopšte postoji nešto, mada bi kudikamo logičnije i razumnije bilo da ne postoji ništa. 

Read More

SJEĆANJE NA HEROJA ANTIRATNOG POKRETA

IZDVAJAMO

Životić je bio filozof, član Saveta časopisa Praxis i jedan od utemeljitelja Korčulanske letnje škole. Devedesetih godina angažovao se u antiratnom pokretu, kao jedan od najvatrenijih kritičara nacionalizma, ratne politike i režima Slobodana Miloševića. Bio je predsednik Građanske akcije za mir, jedan od osnivača i predsednik Beogradskog kruga, član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 iz Sarajeva. Moralno i politički podržavao je žrtve rata, pogotovo u BiH. Odlazio je u Tuzlu, Mostar, Hrtkovce, dva puta je posetio Sarajevo pod opsadom.

Read More

RUSIJA, MAJKA KOJA PROŽDIRE SRPSKU DJECU

IZDVAJAMO

Goran Rodić iz Građevinske komore podsetio je da se o ovom slučaju pričalo još 2013. godine, kao i da se srpskim radnicima u Rusiji redovno dešavaju jezive situacije. Rade na crno, ne isplaćuju im zarade, drže ih u nehumanim uslovima koji podsećaju na logore i, uopšte, na raznovrsne načine im omogućuju da na sopstvenoj koži osete znamenitu ljubav Rusa prema Srbima. “Obećavali su ljudima kule i gradove, a tamo su ih prodavali kao roblje ruskim mafijašima koji su im uzimali pasoše, branili im da se jave porodici, hranili ih kao stoku i zabranjivali da izađu iz smeštaja u kom su boravili”, kaže Rodić.

Read More

PRESUDA CRVENIM BERETKAMA: Kako je uvertira u ubistvo Zorana Đinđića postala običan protest?

IZDVAJAMO

Koštunica ne samo da je uputio javnu podršku pobunjenicima, već je, kako navodi Srđa Popović, kasnije obelodanjeno na osnovu presretnutih razgovora Dušana Spasojevića, čelnika Zemunskog klana, da je “bio izveštavan o toku pobune i da je, po rečima samih pobunjenika, mogao da naredi njen prestanak, što je propustio da učini”. Takođe je obelodanjeno da su pobunjenici znali da vojska neće reagovati, jer je Koštunica na njihovoj strani. Pored Koštunice, javnu podršku pobunjenicima daju i visoki funkcioner njegove Demokratske stranke Srbije Zoran Šami, predsednik Nove Srbije Velimir Ilić i Socijalistička partija Srbije.

Read More

SAVEZ ZA SRBIJU: Opozicija, najskuplja srpska riječ

IZDVAJAMO

Stavljanjem uloga na Kosovo, udružena opozicija je sebe unapred osudila na propast. Ne može se politički uspeh postići odbranom propalih projekata i šibanjem mrtvog konja, već stvaranjem istinske alternative koja će građanima ponuditi nešto bolje. Više demokratije, vladavine prava, dobrosusedskih odnosa i ekonomskog razvoja; manje nacionalističkih floskula i konflikata s komšijama. Ukratko: više Evrope, manje Kosova.

Read More

PARASTOS DRAŽI: U Crnoj Gori neprihvatljiv, u Srbiji normalna pojava

IZDVAJAMO

Pa u Srbiji je Draža Mihailović rehabilitovan, u paketu sa četničkim pokretom i njihovom koljačkom ideologijom. Podignuto je i nekoliko spomenika Čiči, a svake godine se služi nekoliko parastosa ratnom zločincu u raznim crkvama, uz prisustvo javnih ličnosti, pa se niko ne uznemirava, niti diže buku u javnosti. Parastos Draži u Srbiji više nije ni vest, a kamoli povod za burne reakcije i rasprave. Pošto je četništvo postalo dominantan pogled na svet, u Srbiji bi najbolje bilo da se parastos služi antifašizmu. Idealno mesto za taj obred bila bi crkva svetog Georgija na Ravnoj Gori, koja gleda na spomenik Draži Mihailoviću.

Read More

FILM U PRETPLATI: Koliko košta Lazar Ristovski?

IZDVAJAMO

Iz čitavog slučaja mogu se izvući najmanje dve pouke. Prva je da patriotska umetnost koja govori o srpskom herojstvu i rodoljublju najviše košta upravo narod na koji se poziva. Druga je da prilikom kupovine umetnika vladajuća kasta prednost daje onima sa iskustvom. Vitezovića je preporučilo to što je nastupao kao predgrupa Slobodanu Miloševiću na mitingu na Ušću i tom prilikom skovao sintagmu “dogodio nam se narod”, a Ristovskog to što je tekst koji sad izgovara u prilog Vučiću – 2012. godine izgovarao učestvujući u kampanji Borisa Tadića.

Read More

ČITANJE JE SRCE SRBIJE

IZDVAJAMO

Javnosti je dobro poznata i Vučićeva ljubav prema knjigama. Noćna bdenja obično prekraćuje čitajući lako štivo o genocidu nad Srbima u NDH, a kad se zatekao u Njujorku, šetao je u tri ujutro gradom i obilazio knjižare, gledajući nova izdanja po izlozima. Ipak, Vučićevo priznanje da pored brojnih državničkih i partijskih obaveza stiže da dnevno pročita čak po 500-600 strana teksta izazvalo je tešku zavist u svakom kome je čitanje svakodnevna navika, jer čak ni najstrastveniji čitaoci nisu u stanju ni da se približe predsednikovom rekordu. Čak i kad bi na čitanje jedne stranice potrošio samo po dva minuta, za ovoliku količinu teksta trebalo bi mu 20 sati. Biće da predsednik te silne materijale ipak samo prelistava, pod optimističkom pretpostavkom da oni postoje.

Read More