Aktivist kažnjen zbog članka ‘Fašizam’ nakon što je Putinovu Rusiju uporedio s ‘1984.’

Orlova je na sudu podržao Dmitrij Muratov, sudobitnik Nobelove nagrade 2021. godine, čiji je list Novaya Gazeta bio prisiljen ugasiti se ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu

Aktivist kažnjen zbog članka ‘Fašizam’ nakon što je Putinovu Rusiju uporedio s ‘1984.’

Ruskom aktivistu za ljudska prava Olegu Orlovu izrečena je novčana kazna zbog “diskreditacije” oružanih snaga Rusije nakon što je sudu u Moskvi rekao da je Rusija pala u totalitarnu državu nalik na “1984” Georgea Orwella.

Orlov je vodeći član grupe za ljudska prava Memorijal koju je Rusija raspustila 2021. godine, ali je sljedeće godine osvojila Nobelovu nagradu za mir.

Orlov (70) se sam branio u postupku temeljenom na članku koji je napisao u novembru 2022. godine u kojem navodi da je Rusija pod predsjednikom Vladimirom Putinom pala u fašizam.

Daleko od toga da se pokajao zbog te izjave, prkosno je iskoristio priliku za iznošenje završnih riječi kazavši da Rusi žive u Orwellovom distopijskom svijetu dok njihova zemlja vodi rat protiv svog susjeda tvrdeći da podržava slobodu, mir i sigurnost.

– U ruskom krivičnom zakonu još uvijek ne postoji koncept ‘misaonog zločina’, građani se još ne kažnjavaju za sumnju u ispravnost državne politike ako je ona izražena šapatom. No, ako neko izrazi takvu sumnju javno stana, može uslijediti osuda i kazna – rekao je Orlov.

Glasno je kazao da je Rusija odbacila komunizam 1990-ih, samo da bi “skliznula u novi totalitarizam”.

Orlova je na sudu podržao Dmitrij Muratov, sudobitnik Nobelove nagrade 2021. godine, čiji je list Novaya Gazeta bio prisiljen ugasiti se ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Muratov je rekao da baš kao što je disident Andrej Saharov predvidio da će invazija na Afganistan 1979. godine odvesti Sovjetski Savez u katastrofu, tako je Orlov opravdano upozorio da Rusija slijedi put prema uništenju Ukrajine.

Izjave Orlova i Muratova sudu dovele su do razorne kritike Putinove odluke da krene u rat u Ukrajini od strane dvije međunarodno najcjenjenije ličnosti Rusije.

Kremlj kaže da je njegova “specijalna vojna operacija” bila opravdana potrebom da se zaštite ruskogovornici u Ukrajini od “genocida” i da se “demilitarizira” i “denacificira” zemlja – argumenti koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili kao lažni izgovor za rat u imperijalnom stilu.

Tužilaštvo u slučaju Orlova reklo je da činjenica da je sudska rasprava bila otvorena za medije, te da je Muratovu bilo dopušteno govoriti iako ga je država označila “stranim agentom”, pokazuje da je sloboda govora zaštićena u Rusiji.

No, navodi se da su takva prava popraćena obavezama, uključujući dužnost poštivanja zakona. Poručuju da su nedopustive “provokacije s ciljem cijepanja civilnog društva”.

Međutim, na temelju Orlove dobi i zdravstvenog stanja, tužilaštvo je reklo da traži novčanu kaznu, umjesto da traži zatvorsku kaznu do tri godine koju je moglo tražiti prema zakonima donesenim ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, a sudac je izrekao novčanu kaznu od 1.500 dolara.

Izvor: Reuters

About The Author