Više od polovine novinara u Hrvatskoj žali se na simptome ‘burnouta’ – pregorijevanja na poslu, a alarmantan udio njih ne uspijeva se nositi s iscrpljenošću, umorom i stresom, rezultat je to istraživanja koje je provelo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Svrha istraživanja “Uticaj pandemije i potresa na zdravlje i materijalni status novinara i urednika” bila je otkriti kako su pandemija Covida-19, potresi te ekonomska kriza povezana s pandemijom uticali na psihičko i fizičko zdravlje novinara i urednika u Hrvatskoj.
Osim toga, istraživanje, koje je provedeno na uzorku od 108 novinara i urednika u dobi od 18 do više od 60 godina, se odnosilo i na njihov materijalni status, kao i jesu li i na koji način poslodavci, osigurali fizičku zaštitu kolegama unutar redakcija i kad izlaze na teren.
Anketa koju su novinarke Iva Boban Valečić, Tanja Ivančić Belošević, Nataša Vlašić Smrekar i Petra Maretić Žonja provele među novinarima i urednicima iz različitih redakcija pokazala je da je Covid preboljelo nešto manje od polovine anketiranih, pri čemu je većina poslodavaca pokazala interes za njihovo zdravlje.
Kako su kazale autorice projekta, poznato je da je Hrvatska jedna od zemalja s najvišom stopom smrtnosti od korone, a u kombinaciji s dva potresa u godinu dana jasno je da su novinari bili izloženi visokim razinama stresa.
Istraživanje pokazalo da su poslodavci u gotovo 45 posto slučajeva zaposlenicima ponudili i pomoć, ali više od petine oboljelih (22,5 posto) poslodavci nisu nazvali i raspitali se o zdravstvenom stanju. Polovini anketiranih u koroni je porastao opseg posla, a plaće su ostale iste. Promjene u psihičkom stanju od izbijanja pandemije nije osjetilo manje od trećinu ispitanih.
Specijalistica organizacijske i industrijske psihologije Tanja Pureta istaknula je kako najviše zabrinjava podatak da se više od polovine anketiranih novinara i urednika žali na simptome ‘burnouta’.
– Podatak o 50 posto ispitanika koji doživljavaju ‘burnout’ je toliko alarmantan da bi svako njegovo ignoriranje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje zaposlenika i opstanak poslodavca. Takvi zaposlenici, ako se odmah ne krenu oporavljati, mogu i sebi i poslodavcu uzrokovati više štete nego koristi – istaknula je Pureta.
Na tjeskobu koja im predstavlja problem u radu žali se 6,2 posto ispitanika, a nešto manje od 10 posto govori o depresivnim stanjima. Pomoć stručnjaka, psihologa ili psihijatra u ovom periodu zatražilo je 7,4 posto ispitanih, a nešto manje od tri posto ih je posegnulo za psihoterapijom ili lijekovima.
Većina ispitanih (75 posto) u zadnje dvije godine nije tražila pomoć psihologa ni psihijatra. Pomoć poslodavca u psihičkoj krizi zatražilo je pet posto onih koji su se s krizom suočili, a većina onih koji su je zatražili (56 posto) i dobila je traženu podršku, dok su se preostalima poslodavci oglušili na molbe.
Većina ispitanih smatra da im pandemija nije uticala ni na komunikaciju s kolegama te 68,2 posto kaže da je ona ista kao i prije, 21,5 posto primjećuje pogoršanja u komunikaciji s kolegama, dok ih 10,3 posto smatra kako se ona u pandemiji poboljšala.
Izvor: DZNAP
