Uz pomoć Instituta za masovne informacije (IMI), Reporteri bez granica (RSF) izbrojali su slučajeve nasilja i zlostavljanja protiv novinara i medijskih kuća u Ukrajini kao resurse angažirane za podršku pouzdanom novinarstvu i borbi protiv ruske propagande, godinu dana nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.
Za praćenje rata u Ukrajini u protekloj godini akreditirano je ukupno 12.000 ukrajinskih i stranih novinara. Izloženi čestim bombardiranjima i često namjerno ciljani od strane ruskih snaga, oni svakodnevno riskiraju svoje živote kako bi dojavili što se događa.
Iako je situacija posebno alarmantna za novinare u okupiranim područjima, svi ukrajinski mediji teško su pogođeni ratom i njegovim posljedicama.
Većina od osam novinara ubijenih tokom prvih šest mjeseci rata stradali su odmah ili su smrtno ranjeni vatrenim oružjem ili topničkom vatrom. Među njima je i Frédéric Leclerc-Imhoff, francuski novinar koji je bio u kamionu kojeg su gađale ruske oružane snage.
Neki, poput ukrajinskog fotoreportera i fiksera Maksa Levina, hladnokrvno su pogubljeni. U drugim slučajevima, kao što je onaj Mantasa Kvedaraviciusa, litavskog redatelja dokumentarnih filmova koji je pronađen mrtav u Mariupolu, okolnosti smrti još uvijek nisu poznate.
Od 50 slučajeva koje je registrirao RSF u kojima su novinari bili izloženi paljbi, najmanje 26 njih je namjerno gađano jer su bili novinari, a od 19 ukrajinskih i stranih novinara koji su ranjeni, najmanje četvero je zadobilo teške ozljede.
Većina su bile žrtve ruskog topničkog bombardiranja ili raketnih napada, ali neki su zadobili ozljede od vatrenog oružja. Među njima su danski novinari Stefan Weichert i Emil Filtenborg Mikkelsen, koji su bili meta neidentificiranog snajperista na sjeveroistoku zemlje.
Čak 16 TV tornjeva bilo je na meti zračnih napada. Civilna infrastruktura koja se koristi za prijenos vijesti bila je omiljena meta ruskih snaga. Gotovo polovina napada na televizijske tornjeve, koji su se dogodili širom zemlje, registrirana je u prvim danima rata, početkom marta 2022. godine.
Ciljane su četiri vrste medijske infrastrukture. Kao i TV tornjevi, ruske oružane snage često su gađale repetitorske antene i svaku drugu vrstu infrastrukture koja se koristi za prijenos informacija.
Ulaskom u grad Melitopolj, na jugu Zaporoške regije, ruske snage prekinule su emitiranje ukrajinskog TV programa preuzimanjem kontrole nad TV antenom. Rusi su tri puta ometali satelitski signal UA Pershiy, jednog od kanala ukrajinske javne radiotelevizije Suspilne.
Ruske oružane snage također su preuzele kontrolu nad svim pružateljima usluga interneta i mobilne telefonije u okupiranim područjima, lišavajući njihove stanovnike pristupa vijestima i informacijama.
RSF je podnio sedam prijava za ratne zločine Međunarodnom krivičnom sudu i ukrajinskom glavnom tužitelju za ukupno 44 čina nasilja i zlostavljanja u koje je uključeno više od 100 novinara i 11 radio i TV stanica u Ukrajini. Ovi zločini potvrđuju da su ruske oružane snage vodile sveopći rat protiv vijesti i informacija.
Informacijski rat vodi se i na internetu, korištenjem kibernetičkih napada, hakiranja, prijetnji društvenih medija i napada na medijske stranice na društvenim mrežama. Prošle godine registrirana su najmanje 42 kibernetička napada.
Najnoviji je bio usmjeren na web stranicu ukrajinske novinske agencije Ukrinform i pripisan je hakerima povezanim s GRU-om, ruskom vojno-obavještajnom agencijom.
Ukupno 217 ukrajinskih medijskih kuća moralo je biti zatvoreno zbog problema sa snabdijevanjem, gubitaka pretplatnika i oglašivača, nedostataka osoblja jer su zaposlenici pobjegli iz zemlje ili su mobilizirani te finansijskih gubitaka nastalih uništenjem. Prema istraživanju IMI-ja, lokalnog partnera RSF-a, 15 posto medijskih radnika suspendirano je s posla bez plaće.
Zahvaljujući stvaranju Centra za slobodu medija u Lavovu 11. marta 2022. godine u Kijevu od RSF-a, uz pomoć IMI-ja i drugih lokalnih organizacija uključujući Nacionalnu uniju novinara Ukrajine (NUJU), gotovo 750 novinara 36 nacionalnosti (uglavnom ukrajinski) dobili su zaštitnu opremu, uključujući pancirke, kacige i pribor za prvu pomoć.
Kako bi nadoknadio nedostatak električne energije koji je nastao zbog ruskih udara na energetsku infrastrukturu, RSF je osigurao generatore i drugu opremu za napajanje 91 medijskoj kući u 14 ukrajinskih regija kako bi mogli nastaviti s radom.
Kako bi mogli nastaviti s radom, dodijeljena su bespovratna sredstva za 28 nezavisnih ukrajinskih medija koji su bili jako pogođeni ratom.
Hiljadu primjeraka sigurnosnog vodiča za novinare štampano je i distribuirano nakon što je preveden na ukrajinski, a verzija na ukrajinskom jeziku i dalje je dostupna na internetu.
Ukupno 288 novinara do sada je prošlo obuku iz fizičke sigurnosti, psihičke sigurnosti i prve pomoći. Ne manje od 90 posto ukrajinskih novinara izjavilo je da osjeća kliničke simptome stresa, prema istraživanju IMI-ja.
U suradnji s nekoliko lokalnih partnera, RSF je osigurao 129 ukrajinskih novinara, uključujući 86 žena, individualnu finansijsku pomoć, a planira i nastaviti pomagati ukrajinskim novinarima u 2023. godini.
Izvor: RSF
