Nohemi Gonzalez, 23-godišnja industrijska dizajnerica, otišla je u Pariz kao studentica na Kalifornijskog državnog univerziteta u Long Beachu u okviru studijskog programa. Izgubila je mobitel u novembru 2015. godine, a svojoj majci Beatriz javila da je dobro porukom od jedne riječi na Facebooku: “Mama”. Beatriz je odgovorila jednom riječju, “Mimi”, nadimak njezine kćeri.

Imali smo tu vezu, rekla je Beatriz u intervjuu. “Poslavši mi samo jednu riječ – shvatila sam da je dobro. Odgovorivši ‘Mimi’, rekla sam ‘tu sam, što god ti treba’.”

Dva dana nakon te razmjene poruka, Nohemi je umrla pod kišom metaka koje su ispalili islamistički militanti u napadu bombaša samoubice u kojima je ubijeno 130 ljudi, a militantna grupa Islamska država preuzela je odgovornost.

Beatriz Gonzalez sada se našla u centru sukoba na Vrhovnom sudu Sjedinjenih Američkih Država oko opsega zaštite sadržane u saveznom zakonu koji platforme društvenih medija oslobađa pravne odgovornosti za sadržaj koji njihovi korisnici objavljuju na internetu.

Uz pomoć advokata koji su se borili da internetske kompanije pozovu na odgovornost za radnje koje su navodno pomagale i poticale militantne grupe, porodica Gonzalez tužila je Alphabet Inc jer je njegova usluga za dijeljenje videa YouTube hostirala sadržaj Islamske države i algoritmi su preporučili videozapise grupe određenim korisnicima.

Suci će saslušati žalbu porodice na odluku nižeg suda da odbaci tužbu, uglavnom temeljenu na imunitetu dodijeljenom kompanijama društvenih medija prema članu 230 Zakona o pristojnosti u komunikaciji iz 1996. godine. Saslušat će i povezani slučaj koji uključuje Twitter.

– Vrlo je važno da se zakon promijeni – rekla je Beatriz, dodajući da bi presuda u njezinu korist koristila ne samo njezinoj porodici, već svim ljudima koji su bili izloženi ovim napadima.

U tužbi se tvrdilo da je djelovanje YouTubea pružilo “materijalnu podršku” Islamskoj državi. Doveden je pod savezni zakon pod nazivom Antiteroristički zakon, koji Amerikancima omogućava povrat štete povezane s “činom međunarodnog terorizma”.

Kritičari, uključujući demokratskog predsjednika Joea Bidena i njegovog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa, rekli su da član 230 treba reformirati u svjetlu djelovanja kompanija društvenih mreža u desetljećima od njegova donošenja. Zakon zabranjuje da se “interaktivne računarske usluge” tretiraju kao “izdavač” informacija koje pružaju vanjski korisnici.

– Ovaj sud ne bi trebao potkopavati centralnu građevnu jedinicu modernog interneta. Narušavanje zaštite člana 230 stvorilo bi poticaje koji bi mogli povećati uklanjanje legalnog, ali kontroverznog govora na nekim web stranicama i navesti druge web stranice da zatvore oči pred štetnim ili čak nezakonitim sadržajem – rekao je Google sucima.

Pravni stručnjaci zabrinuti su zbog nestajanja slobode govora na internetu – s gušenjem određenih sadržaja – ako se član 230 oslabi.

– Taj korisnički sadržaj može uključivati informacije koje bi obje strane političkog kruga mogle smatrati važnima – na primjer, tvrdnje o seksualnom uznemiravanju ili policijskom zlostavljanju ili vladine politike o vakcinama – kazao je stručnjak za regulaciju tehnologije u Pravnom centru Univerziteta Georgetown Anupam Chander, dodajući da bi ovaj slučaj mogao preoblikovati internet za sljedeću generaciju.

Slučaj o kojem se raspravlja u srijedu također proizlazi iz porodične tragedije. Američki rođaci Jordanca po imenu Nawras Alassaf ubijenog 2017. godine u pucnjavi u istanbulskom noćnom klubu u kojoj je ubijeno 39 ljudi – pri čemu je Islamska država ponovno preuzela odgovornost – optužili su Twitter za pomaganje i poticanje grupe jer nije kontrolirao platformu.

Twitter se žalio nakon što je niži sud dopustio nastavak tužbe i tvrdio da je kompanija odbila poduzeti “značajne korake” kako bi spriječila Islamsku državu da koristi platformu. Google i Metin Facebook također su optuženi, ali se nisu službeno pridružili Twitterovoj žalbi.

Twitter je u podnesku Vrhovnom sudu rekao da je ukinuo više od 1,7 miliona računa zbog kršenja pravila protiv “prijetnje ili promoviranja terorizma”.

Nitsana Darshan-Leitner, advokatica koja zastupa porodicu Gonzalez, rekla je da kompanije društvenih mreža putem automatiziranih i ljudskih resursa mogu spriječiti militantne grupe da koriste njihove usluge.

– Jedna stvar je vrlo jasna. Trebalo bi postojati nulta tolerancija prema terorizmu na društvenim mrežama. Terorističke organizacije koriste društvene mreže kao alat koji nikada prije nisu imale – i bez kojeg ne mogu – kazala je Darshan-Leitner.

Izvor: Reuters