Nakon što su ponovo kriminalizirali klevetu i planiraju da se obračunaju sa “stranim agentima” u Republici Srpskoj, vlasti u ovom bh. entitetu najavljuju novi zakon. Ovaj put o medijima. Sve to se dešava prilično tajnovito, jer je informacija o novom zakonu saopćena medijskim kućama koje su oni izabrali.
Vlada RS je organizirala do sada dva sastanka radne grupe za izradu zakona, koji još nema ni radnu verziju, na koje je pozvala 15-ak predstavnika medija i pravnih stručnjaka.
Među novinarima su urednici Radio-televizije Republike Srpske, novinske agencije “Srna”, koje se finansiraju dijelom iz entitetskog budžeta, nekoliko TV stanica i portala iz RS, te dnevnih novina sa sjedištem u Banjoj Luci.
Predstavnika ima i Alternativna televizija iz Banja Luke, koja je od januara 2022. godine pod sankcijama američkog Ministarstva finansija. Među pravnim ekspertima je, između ostalih, i Goran Bubić, advokat Milorada Dodika.
Kako saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) od nekih članova radne grupe, a koji su bili na sastancima, za nekoliko sedmica bi trebalo da dobiju nacrt dokumenta, koji je još u izradi. Tekst bi trebalo da sastavi Sekretarijat Vlade, jer mediji nisu u nadležnosti nijednog ministarstva.
Sekretarijat je tijelo koje vrši stručne i druge poslove za potrebe Vlade RS. U njegovom sklopu je 10 sektora, između ostalih Kabinet predsjednika Vlade i Biro za odnose sa javnošću.
Predstavnici medija i međunarodnih organizacija sa kojima je razgovarao RSE zabrinuti su zbog najave novog medijskog zakona, nakon što su u posljednjih godinu dana usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta, dok je zakon o “stranim agentima” usvojen u formi nacrta.
Oni ocjenjuju da će novim zakonom biti nastavljen pritisak na slobodne medije započet ranije donesenim zakonskim rješenjima.
Još u martu ove godine, Milorad Dodik, predsjednik RS-a, koji je prethodno najavio kriminalizaciju klevete i zakon o stranim agentima, je tokom intervjua rekao da prihvata da se napravi zakon o medijima, “ali da ga predloži novinarska zajednica”.
Sedam mjeseci kasnije, u odgovoru za RSE iz Vlade RS, koji potpisuje Danijela Pejić, savjetnica za medije entitetskog premijera, se navodi da je inicijativa za izradu zakona pokrenuta “cijeneći interes javnosti, ali i medijske zajednice”. Dodaju i da će se njime “urediti važne oblasti i pitanja koja se odnose na rad medija u RS”.
Nije rečeno u kojoj je fazi dokument, ni da li već postoje osnovne konture zakona, ali je navedeno da nije određen vremenski rok za njegovo donošenje.
Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica “Nezavisnih novina” iz Banjaluke, i članica radne grupe, kaže za RSE da je ovo “savjetodavno tijelo”, jer da bi se zvanično osnovala radna grupa, mora postojati odluka vlasti. Na sastancima se do sada, kaže, nije puno odmaklo.
Evropski parlament je 3. oktobra usvojio svoj stav o prijedlogu Evropskog akta o slobodi medija, koji je Evropska komisija usvojila prije više od godinu dana.
Kada bude usvojen ovaj akt (što se očekuje u prvoj polovini iduće godine), on će predstavljati zakon na nivou Evropske unije koji će obavezati članice da osiguraju medijski pluralizam i zaštite medije od političkog i drugog uplitanja u njihov rad.
Bosna i Hercegovina, kao kandidatkinja za članstvo u EU, mora da uskladi svoje zakonodavstvo sa evropskim, što će se odnositi i na ovaj propis.
Trenutno u RS-u mediji funkcioniraju na osnovu Zakona o javnom informiranju, posljednji put izmijenjenog prije 26 godina, koji ne prepoznaje oblast on line medija. Na nivou BiH od 2003. godine postoji Zakon o komunikacijama, koji tretira oblast telekomunikacija, radija i televizije.
Prema indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica (RSF) objavljenom u maju, Bosna i Hercegovina se nalazi na 64. mjestu od 180 zemalja, a stanje u zemlji je “problematično”.
Izvor: RSE
