Oznaka: Srebrenica

ODLIČNA SEDMICA BHT1, NEVOLJE FTV-a S AKTUELNOSTIMA

Uglješa Vuković | jul 4, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Vijest da je Holandija proglašena djelimično odgovornom za stradanje Bošnjaka u genocidu u Srebrenici s pravom je bila u naslovima svih vodećih medija. BHT1 je smjestio naslov u širi kontekst, dajući informaciju u njenoj cjelovitosti, čime se demonstrirao odgovoran pristup u kojem nije bilo mjesta površnosti ili senzacionalizmu (urednica Svjetlana Topalić).
FTV
Vijest o odgovornosti Holandije u genocidu u Srebrenici jednako je sadržajno kontekstualizovana kao i na BHT1.

MINUS SEDMICE

BHT1
Odlična sedmica u kojoj su mnogobrojni aspekti unaprijeđeni i koja može proći bez negativnih epiteta.
FTV
Nedjeljna priprema urednice Milošević. Dnevnik je izgledao tromo, usporeno i neaktuelno.

BNTV I RTRS: Površno i jednostrano o Srebrenici

Gordana Katana | jun 19, 2017

Plus nedjelje

BNTV
Tema novinarke Danine Milaković o stanju u zdravstvenom sektoru Republike Srpske. Neposredan povod bila je blokada računa niza malih zdravstvenih ustanova, koje su postale kolateralna šteta nedostatka sistemskog pristupa rješavanju problema u ovoj oblasti.
RTRS
Prilog o zastoju u izdavanju pasoša, što je posljedica trome i neefikasne državne administracije. I ukazivanje da građani od toga trpe najveću štetu, koju im niko neće nadoknaditi.

Minus nedjelje

BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
RTRS
Branka Kusmuk ponovo je potvrdila da je sposobna svojim komentarima uništiti svaku dobru temu koja je od interesa javnosti. Navodimo primjer iz Dnevnika 15. juna (urednik Jasenko Todorović). “Carstvo patološkog poigravanja zakonom…” samo je dio uvoda u izvještaj temeljen na istraživanju CIN-a o javnom novcu koji je izdvojen za odbrane po službenoj dužnosti u BiH. Već sama činjenica da je za sedam godina za to advokatima plaćeno 76 miliona KM, govori dovoljno. No, ti podaci ostali su, kako smo naveli, u sjeni ličnih stavova Branke Kusmuk. Koja, između ostalog, pojedine advokate naziva “sarajevskim vedetama”, ili, ma šta to značilo, kaže: “alhemično samo odabrani imaju pravo da brane po službenoj dužnosti”.

AKO NIJE GOVOR MRŽNJE, ZNAČI LI DA JE DOBRO I PROFESIONALNO?

Mehmed Halilović | jun 16, 2017

IZDVAJAMO

Možda ovo i nije govor mržnje po našem KZ-u, ali znači li i da je zaista u skladu s profesionalnim standardima i etičkim kodeksom? Novinarskom dimenzijom bavili su se i akteri u ovom sudskom postupku: tužitelj, branitelji, čak i svjedoci odbrane (eksperti, vještaci; nije objavljeno kakav su status imali). Jedan od njih, profesor Ljubomir Zuber je “sa stručne strane objasnio standarde žurnalistike, profesionalni kodeks novinarstva i utvrdio da novinari kojima se sudi, zajedno sa Milanom Mandićem za govor mržnje, nemaju nikakvu odgovornost, jer su radili sve po standardima”.

Po “standardima” i etičkim normama? Ne baš.

RTRS I BNTV: OSMI MART, DAN MAJKI I ONIH KOJE ĆE TO TEK POSTATI

Gordana Katana | mar 13, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
BNTV
Izvještaj Milana Kovača, koji se bavio pitanjem šta za građane znači odluka Vlade RS o finansiranju domova zdravlja putem trezora i na račun lokalnih zajednica. Dobro ukazano na problem da se većina lokalnih zajednica neće biti u stanju nositi s tim finansijskim opterećenjem, što za rezultat može imati dodatan pad kvaliteta zdravstvenih usluga.

Minus nedjelje

RTRS
Kiša koja je osmog marta prestala padati spriječila je da se na području Banje Luke ne ponovi scenarij kojem smo svjedočili tokom majskih poplava 2014. godine. Iako su novinari Dnevnika 2 obišli sva ugrožena područja i uvjerili se da je samo priroda na vrijeme zaustavila nova uništavanja, izostao je bilo kakav analitički osvrt. U kojem bi se postavilo pitanje zašto u protekle tri godine nije urađeno ništa kako bi se štete od poplava svele na minimum.
BNTV
Izvještaj Mirjane Mićić emitovan u Dnevniku 11. marta o pomenu za poginule pripadnike Vojske RS na sarajevskom ratištu. Riječ je zapravo o licima čiji su posmrtni ostaci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ekshumirani i prenijeti iz sarajevskih opština koje su pripale Federaciji BiH na teritoriju RS-a. I ponovo iz usta novinarke preuzet klasičan politički narativ, o “egzodusu sarajevskih Srba kojima niko nije ništa garantovao”, “o ljudima koji se nisu radovali miru” i o domovima odbranjenim u ratu i izgubljenim u miru”. Tako je po ko zna koji put bez propitivanja prošlo ključno pitanje ko je te ljude uvjerio da po okončanju rata napuste svoje domove, kako danas žive…