ODLIČNA SEDMICA BHT1, NEVOLJE FTV-a S AKTUELNOSTIMA

PLUS SEDMICE

BHT1
Vijest da je Holandija proglašena djelimično odgovornom za stradanje Bošnjaka u genocidu u Srebrenici s pravom je bila u naslovima svih vodećih medija. BHT1 je smjestio naslov u širi kontekst, dajući informaciju u njenoj cjelovitosti, čime se demonstrirao odgovoran pristup u kojem nije bilo mjesta površnosti ili senzacionalizmu (urednica Svjetlana Topalić).
FTV
Vijest o odgovornosti Holandije u genocidu u Srebrenici jednako je sadržajno kontekstualizovana kao i na BHT1.

MINUS SEDMICE

BHT1
Odlična sedmica u kojoj su mnogobrojni aspekti unaprijeđeni i koja može proći bez negativnih epiteta.
FTV
Nedjeljna priprema urednice Milošević. Dnevnik je izgledao tromo, usporeno i neaktuelno.

ODLIČNA SEDMICA BHT1, NEVOLJE FTV-a S AKTUELNOSTIMA

Dnevnici BHT1 bili su u skladu s aktuelnim događajima, a ispravljene su ranije greške jer su se sadržajno pokrivale korupcionaške afere. S druge strane, na FTV-u bilježimo strukturalne probleme

 

BHT1: Vidan napredak

27. juni. – 2. juli 2017.

SVE DUBLJI JAZ IZMEĐU DUBOKIH I PLITKIH DŽEPOVA: U subotnjem Dnevniku 2, Azira Hrustemović nam donosi priču o visokim primanjima naših zvaničnika i sve dubljem socijalnom jazu koji je veoma ilustrativan na primjeru usporedbe mjesečne zarade parlamentaraca i prosječnih primanja. Novinarka nije koristila opšta mjesta, niti se upustila u suvišno moralisanje i pridikovanje, već je studiozno gradila prilog brojkama, podacima, ali i izjavama, poput onih iz javnih kuhinja koje nam svjedoče da raste broj njihovih korisnika. Na kraju smo mogli čuti i, kako to demokratski rječnik nalaže, nezajažljive izabrane predstavnike naroda među kojima još postoje oni koji se ne libe glasno kritikovati ukidanje tzv. bijelog hljeba.

KONAČNO PRAVI PRISTUP: Ovdje smo nekoliko puta zamjerali državnoj televiziji jer je znala propustiti rasplete ili najnovije zaplete u korupcionaškim aferama. Samira Krehić se u ponedjeljak potrudila da to ispravi, pa smo saznali o hapšenju bivšeg zamjenika pravobranioca, ali, još bitnije, i o priznanju krivice vozača Amira Zukića, koji je uhapšen zbog nezakonitih zapošljavanja u Elektroprivredi i osuđen na osam mjeseci zatvora. Klupko se, čini se, odmotava, a BHT1 je javljanjem ispred suda konačno odlučio da dramatizuje praćenje ovog suđenja, te nam je Aida Fazlić užurbanim tonom dočarala pikanterije iz optužnice. Konačno pravi pristup, dramski napet i ozbiljan, tj. baš onakav kakav  zaslužuje publika.

IZDVOJENO:

Sukobi unutar najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj su dva dana bili u središtu pažnje. Prvi dan se Olga Urukalo Desnica javila s kratkim presjekom posljednjih dešavanja, a drugi dan je urednica Krehić propitivala iz komentatorskog ugla prirodu unutarstranačkih odnosa. Politička sapunica na relaciji Govedarica-Tadić uspješno je ispričana pitkim i jednostavnim jezikom.

OCJENA: 9

 

FTV: Dnevnik ili kasnonoćni nokturno?

27. juni – 2. juli 2017.

KAKO ZADRŽATI DINAMIKU? Dnevnik je centralna informativna emisija dnevnog karaktera i gledatelji tu u prvom redu očekuju aktuelnosti. Urednica Jadranka Milošević, koja je i ranije pokazala sklonost ka drugačijim dnevničkim koncepcijama, pretvorila je popularni program u pola osam u prigodnu emisiju sedmičnog ili mjesečnog tipa u kojoj se poglavito progovara o, primjerice, gostujućim predavanjima ili promocijama značajnih knjiga. Baš takvi događaji su se desili u Sarajevu i Mostaru i o njima se u nedjelju moglo čuti, jer glavnom gradu je u posjeti ugledni profesor i publicista Francis Fukuyama, dočim su u Mostaru prezentovani Stenogrami o podjeli Bosne. I jedno i drugo ima svoje mjesto u informativnom programu, ali da li baš u zamornom rasporedu uzajamnog smjenjivanja na otvaranju Dnevnika, koje se nastavilo besjedama s Kruga 99, da bi se krug zatvorio pomenom bošnjačkim žrtvama u Kalinoviku. Centralne vijesti su opisanim rasporedom izgubile dinamiku dnevnih aktuelnosti i više su ličile na kasnonoćni nokturno. Na primjer, isti dan, urednica Samira Krehić je na BHT1, iako je uvrstila sličan sadržaj, odlučila otvoriti pregled najnovijim dešavanjima sa sjednice glavnog odbora SDS-a, zadržavajući korak s onim što je obilježilo dan.

DIGITALIZACIJA ILI KO JE ZAPRAVO ANA BRNABIĆ? U srijedu smo u prilogu Dejana Kožula čuli dijelove iz ekspozea Ane Brnabić, sad već nove srpske premijerke. Njeno izlaganje izmetnulo se u karikiranje na društvenim mrežama, pa je nova predsjednica Vlade obilježena pojmom digitalizacija, jer je nemilice eksploatisala maglovito značenje ove riječi dok je ubjeđivala poslanike u svoju politiku. Nažalost, Kožul se nije zadržao više na iščitavanju njenog programa koji je, iako neubjedljiv, mogao biti i konačno demistifikovan kako bi naše gledateljstvo najzad moglo čuti i kakvi se pristupi očekuju od Vučićeve nasljednice. Da li se očekuju ikakva odstupanja od kursa njegovog mandata? Čini se da Brnabić, koja je sve vrijeme bezočno medijski rabljena kao novo i neočekivano lice u srpskoj politici, nikako da bude posmatrana kroz njeno stvarno političko značenje.

IZDVOJENO:

Federalna i dalje zna iznenaditi dobrim i atraktivnim pričama, kao što je ona o stanju u Razvojnoj banci FBiH (četvrtak, urednica Amra Zaklan). Razriješena je dilema da li je sjednica skupštine otkazana iz tehničkih razloga ili zbog nepravilnosti koje potresaju ovu banku? Zašto se sve češće spekulira o spornim kreditima? Prilog u kojem su pitanja govorila dovoljno sama za sebe.

OCJENA: 7

KOMPARATIVNA ANALIZA:

BHT1 iza sebe ostavlja izvanrednu sedmicu u kojoj su dnevnici bili u skladu s aktuelnim događajima, a ispravljene su ranije greške jer su se sadržajno pokrivale korupcionaške afere. Takođe, državna televizija umije napraviti mnogo bolji omjer između udarnih naslova i vijesti kojima se, primjerice, obilježavaju događaji iz prošlosti, ne dopuštajući da se izgubi primarna uloga Dnevnika kao emisije koja je u prvom redu omaž tekućim stvarima. FTV-ov Dnevnik pak, kao i u nekim ranijim sedmicama, u časku se pretvori u neprohodni i zamorni informativni program kojem osnovni cilj nije informisati gledatelje najsvježijim dešavanjima, tj. nikako da se pronađe adekvatna mjera između neaktuelnosti i onoga što je obilježilo dan. Ranije su se mogli pronaći višeminutni historijski pasaži u kojima se ispisivala savremena historiografija, a ove sedmice prostor su dobile tribine, gostovanja i besjede intelektualnih kružoka. Koliko god im je, istina, mjesto i u Dnevniku, toliko je njihova pozicija bila neuklopljena i usporila je dinamiku, pretvarajući program u negledljivi lament inteligencije u vrijeme kada se očekuje novost dana.

About The Author