MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

FAKE & SPIN: Ko je ubio Viktoriju i Jamala?

IZDVAJAMO Pored svih rizika, bespoštedne kritike novinara i novinarki od populističkih vladara širom svijeta postali su norma, a nasilje iz verbalnog sve češće prelazi u fizičko. Dodajmo na to i sve ekonomske nesigurnosti koje prate ovaj posao i stvara se jasna slika da, ukoliko se ovi trendovi nastave, novinarstvom se praktično neće imati ko baviti. Posao koji bi trebao biti vrijedan poštovanja i privilegije i jedna od najvažnijih profesija u demokratskim društvima na kraju će biti, kako stvari stoje, samo za one koji neće imati šta da izgube, uključujući i vlastiti život.

FAKE & SPIN: Ko, ustvari, pravi smeće vijesti?

IZDVAJAMO U atmosferi u kojoj su mediji redovno okarakterisani kao neprijatelji naroda, otvaranje portala kojim se iskazuje nezadovoljstvo nečijim radom i neargumentovano “analizira” sadržaj, uz sve ostale navedene probleme, neodgovorno je i u najmanju ruku neoprezno, pogotovo kada dolazi od političke opcije. Time dolazimo do ključnog pitanja: hoće li HDZ BiH preuzeti odgovornost za dodavanje ulja na vatru negativne klime u javnosti spram medija i medijskih radnika, te da li će priznati da su napravili pogrešnu procjenu, legalno, pravno i etički, pri stvaranju ovakvog elementarno neprofesionalnog portala koji se ne vodi već postojećim standardima novinarstva, fact-checkinga i debunkinga? Jer to bi bilo jedino ispravno ukoliko zaista žele stati iza vlastitih riječi i stavova o slobodi izražavanja i slobodi mišljenja.

FAKE & SPIN: Možemo li vjerovati anonimnom autoru?

IZDVAJAMO Garantovanje osnovnih prava je jedno, a zaštita nečije karijere nešto sasvim drugo. Samim tim, ne bi bilo neobično niti neočekivano da vidimo primjere manipulacije, pa i potpuno lažnih vijesti i u BiH, gdje bi navodni izvor bio neko ko strahuje za materijalnu egzistenciju. A i tu imamo prostora za razmatranje i promišljanje: potpuno je druga stvar strahovati za egzistenciju u Bosni i Hercegovini.

FAKE & SPIN: Ko je ukrao novinarkin telefon?

IZDVAJAMO No, nije odgovornost u ovom slučaju samo na Hasanbegovićevoj: odgovorni za dalje raspirivanje straha i mržnje spram migranata i izbjeglica su i oni mediji, posebno portali, koji su u njenoj objavi na Instagramu prepoznali lako probavljiv sadržaj za svoje konzumente. Članak je samo sa Depoa u vrijeme pisanja ovog teksta podijeljen 3.156 puta, te je jasno da je broj onih do kojih je dospio ogroman. Poenta je, migrante i izbjeglice sve više tretiramo kao pošast i sadržaj za dobar clickbait, kao skupinu a priori osuđenih kriminalaca gdje se grijesi pojedinaca prenose na čitavu skupinu, koja se u našim očima sve manje sastoji samo od unesrećenih, višestruko poniženih ljudi. A sve je to pogrešno. Ako im već ne možemo pomoći, ako već nismo spremni da budemo društvo koje će ih dočekati raširenih ruku, nemamo nikakvo pravo da im oduzimamo i ono malo digniteta koji im je preostao, kvalificirajući ih i sudeći im bez konkretnih dokaza.

FAKE & SPIN: Mit o Jasenovcu i druge priče

IZDVAJAMO Uzalud je, čini se, napominjati da je paradoksalno slaviti nešto što je predmet osude i presude, te za čije su formiranje i upravljanje odgovorni dobili 111 godina robije. Vrata paradoksu, ipak, sve se šire otvaraju, te se teško oteti osjećaju da smo kolektivno ponovo u nekoj 1930. Ili sve bliži početku devedesetih.

FAKE & SPIN: Tariq Ramadan, Alfred Dreyfus 21. stoljeća?

IZDVAJAMO Ramadanov slučaj utoliko je od krajnje važnosti u 2018. godini jer islamofobija proteklih decenija očito ne jenjava, dok desničarske stranke koriste strah od islama i muslimana da bi ojačale sopstvenu poziciju. Posebno zabrinjava sve narušeniji integritet kako pravnih i političkih institucija, tako i evropskog društva, jer strah od islama prelazi iz latentnog u sve direktniji, te se s pravom treba zapitati u kakvom smjeru se kreće Evropa 21. stoljeća.

FAKE & SPIN: Dnevnik.ba i novinarska etika

IZDVAJAMO Posebno zabrinjava evidentan stav Dnevnika gdje su svi bošnjački političari, pa čak i oni koji trenutno nisu na funkcijama, legitimna meta za raznovrsne insinuacije koje najčešće u osnovi imaju upravo najteži oblik islamofobije i straha od toga da je svaki musliman potencijalni terorista. S obzirom na tradiciju i istoriju BiH kao multikulturalne sredine, tragično je, i zastrašujuće, da je u 2018. ikome moguće prodati strah od drugog i drugačijeg u ovolikoj mjeri. Ali, evidentno jeste. Sve to od portala koji u već navedenom opisu tvrdi da je “medij koji promovira novinarsku etiku i poštivanje novinarskih standarda izvještavanja”.

FAKE & SPIN: Čudesna biografija Fadila Novalića

IZDVAJAMO Za građane i birače važnije je da imaju jasniju sliku onoga što su stranke i osobe na vlasti učinile u proteklom mandatu prije nego što daju svoj glas u oktobru. Problem je u tome da nečija romantičnost ili fotografije sa ljubimcem ne bi trebali biti faktor pri odabiru onih koji će zemlju voditi u narednom periodu. Serviranje toga, umjesto konkretnih, vitalnih informacija koje bi morale biti glavni indikator nečije sposobnosti pri političkom angažmanu, ne bi trebalo biti prioritet. Skretanje pažnje i afirmativna humanizacija onih čija je uloga da služe upravo građanima, na kraju, ipak stvaraju više štete nego koristi.

FAKE & SPIN: Biznis posjeta Sebije Izetbegović

IZDVAJAMO U državi u kojoj po nekim procjenama čitava trećina stanovništva pokazuje pojedine simptome PTSP-a, te gdje se na osnovu incidentalnih informacija i podataka može zaključiti da svjedočimo čitavom valu samoubistava u posljednje vrijeme, potpuna nebriga za ovaj katastrofalno negativan trend i promjena kursa ka uklonjenim granama i rešetkama krajnje banalizuje i dehumanizira naše građane i građanke čije je mentalno zdravlje ugroženo.

NOVI PRAZNIK U SARAJEVU: Godišnjica državnog udara u Turskoj

IZDVAJAMO Kurs koji je bar u međunarodnim odnosima odabrala vladajuća SDA – onaj slijepog i neupitnog držanja za Erdoganove skute – tako bi mogao biti jedan od ključnih faktora koji će odrediti budućnost države, koja trenutno ne izgleda baš pozitivno. Pitanje je, onda, da li bi se, i kojim povodom, u Vijećnici pjevale junačke melodije? I čemu bi to vrijedilo?