RTRS: Bespuća povijesnog neprofesionalizma
15. – 21. februar 2016.
RAPORTI PARTIJSKIH VOJNIKA: Uredništvo Dnevnika 2 iz nedjelje u nedjelju tone u bezdan neprofesionalizma. Propaganda zamjenjuje informaciju, politička pristrasnost više se ni ne pokušava prikriti u dijelu koji tretira ključna politička dešavanja. Novinarstvo je u potpunosti ustuknulo pred raportima partijskih vojnika i pred pamfletima koji se gledaocima pokušavaju “prodati” kao informacija.
Kolateralna šteta takve uređivačke politike su preostali novinari koji izvještavaju o dešavanjima koje vlast ne prepoznaje kao zonu od vlastitog i posebnog interesa. Za rezultat to ima činjenicu da njihov dobar rad u konačnici ostaje jedva vidljiv.
CENTRALNA FIGURA: I ova nedjelja ostala je u okvirima svega onoga na što smo ukazivali i u svim ranijim monitorinzima. Milorad Dodik neprikosnovena je i centralna figura oko koje se vrti udarni dio Dnevnika 2. Jednako kao što smo prije dvije nedjelje ukazali na prilog tokom kojeg je novinarka RTRS-a od konferencije za novinare predsjednika Republike Srpske u Trebinju sačinila puki stenogram, isti primjer bilježimo i ove nedjelje. Riječ je o Dnevniku 2 emitovanom 20. februara. Promijenjeno je samo mjesto radnje. Trebinje je zamijenila Bijeljina. Uredništvo potpisuje Valentina Knežević.
KOMENTARI I LIČNE OPSERVACIJE: Za Branku Kusmuk smo u ranijem monitoringu naveli da je ne možemo potpisati kao novinarku. I nismo pogriješili jer Kusmuk jednostavno ni ne pokušava da svoj posao izvještača, novinara, radi u skladu s postulatima profesije. Komentari i lične opservacije jednostavno pokrivaju vijest ili temu kojom se ona bavi. Iz Dnevnika 2 (19. februar, urednik Jasenko Todorović) izdvajamo temu posvećenu odluci ministra civilnih poslova BiH da sedam institucija kulture smještenih u Sarajevu finansira iz državnog budžeta. No, ne navodi Kusmuk koje su to institucije. Za nju su one “sedam veličanstvenih iz Sarajeva”. A za finansiranje istih, ističe Kusmuk, odgovorna je “politika koja u Sarajevu stihijski stoluje svih postdejtonskih godina”.
IZAŠLA IZ OKVIRA NOVINARSTVA: Crtu ispod koje više ne možemo govoriti ni o novinarstvu ni o novinarki kao autorici priloga prešla je i Nada Veletić. U Dnevniku 2 emitovanom 18. februara, Veletić je u izvještaju s konferencije za novinare ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka ušla u javni okršaj s istim. Šta je Crnadak rekao o prijetnjama koje mu je uputio predsjednik RS-a nekoliko dana ranije, gledaoci nisu čuli. Njegovi stavovi nisu čak ni prepričani, već nazvani uvredama i napadima na Dodika. Umjesto, toga gledaocima Veletić predočava svoju polemiku s Crnadkom vođenu na konferenciji za novinare. I naravno, daleko opširnije i bez ikakvih intervencija emitovane Dodikove komentare. Koji pak obiluju istinskim uvredama na račun državnog ministra. I, vezano za ovaj izvještaj, iako navodimo na kraju, važno je spomena: prezenter najavljuje da je “Crnadak kazao da će Dodika prijaviti zbog kineske poslovice”, referirajući se na izjavu/prijetnju predsjednika RS-a, koji je kazao da će se Crnadku lično osvetiti i “da je, kaže kineska poslovica, osveta najbolja kada se servira hladna”.
Izdvojeno
Lišavanje slobode direktora Pavlović banke Slobodana Pavlovića zbog finansijskih zloupotreba vezanih za dodjelu kredita Miloradu Dodiku, RTRS je doživio kao atak na ovu RTV kuću. Ovo izdvajamo zato što su svi izvještaji na ovu temu bili koncipirani tako da su uz Dodika birani isključivo sugovornici koji su branili tezu da je riječ o politički montiranom procesu. I patetična briga za Pavlovića, koji je zbog zdravstvenih problema upućen na bolničko liječenje. Tolika da se u dnevnicima redovno podrobno saopštavaju informacije o njegovom zdravstvenom stanju.
Ocjena 1
FTV: Priče o ljudima
15. – 21. februar 2016.
ŠTA JE KLJUČNA VIJEST? Jedna od najvažnijih razlika između lokalne TV, u kakvu se RTRS odavno pretvorio, i profesionalne RTV kuće i njenih urednika jeste prepoznati ključnu vijest dana i donijeti je kao udarnu. To se naročito moglo vidjeti 17. februara u Dnevniku 2 koji je kao urednica potpisala Amra Zaklan. Dnevnik je otvoren terorističkim napadom u Ankari. Iako u tom trenutku nije bilo dovoljno informacija, gledaoci su čuli one prve vijesti, dostupne i popraćene videomaterijalom s mjesta nesreće, da bi se na kraju Dnevnika, kako su informacije pristizale, ponovo vratilo na taj događaj.
INTRIGANTNA TEMA: Svakako jedna od najintrigantnijih političkih tema u monitorisanoj nedjelji bila je priča o dogovoru lidera SDA i SBB-a oko mogućnosti da SDA podrži kao kandidata za člana Predsjedništva BiH Fahrudina Radončića. Cijelu temu podgrijala su i reagiranja i javno izneseno nezadovoljstvo pojedinih visokih funkcionera SDA. Novinar Faruk Durmišević nastojao je tematizirati ovu priču, no njen ključni akter, Bakir Izetbegović, odbio je da je komentariše. Ali kada novinar ostaje ustrajan u nastojanju da dobije stav i druge strane, vijest je i da ta strana odbija taj stav javno iznijeti.
ŠTA SE DEŠAVA U KOKSARI: Ljudi su ono što je fokus Dnevnika 2 FTV-a. Ljudi koji su najčešće kolateralna šteta loše vođene kako politike, tako i ekonomije. I u ovoj nedjelji gledaocima je prezentirana jedna takva priča, novinara Omera Hasanovića. O lošoj privatizaciji u tuzlanskoj Koksari, koja je zbog izvlačenja novca i neispunjavanja uslova privatizacije postala predmet istrage Tužilaštva BiH.
Iz segmenta političkih tema izdvajamo i mostarsku priču novinara Gorana Kovačevića o višegodišnjoj sistematskoj devastaciji Partizanskog groblja u Mostaru. Kao još jedan u nizu primjera neofašizma ovih naših prostora. (Dnevnik 2, 18. februar, urednica Amra Zaklan)
Izdvojeno
Migrantska kriza s aspekta regiona, odnosno Balkanske rute, i nemogućnosti zvaničnika Evropske unije da o tom pitanju postignu dogovor, i ove nedjelje bile su teme kojima s se bavili novinari Dnevnika 2 FTV-a. Nažalost, ponovo je propuštena prilika da se čuje i glas tih ljudi koji pod strašnim uvjetima napuštaju svoje domove i države. Ti ljudi tako postaju samo puka “videopokrivalica” za novinarske izvještaje.
Ocjena 7
Komparativna analiza
Jedina poveznica između dnevnika FTV-a i RTRS-a je činjenica da su centralne informativne emisije dva entitetska javna servisa. I ova nedjelja potvrdila je i ranije navedene razlike u poimanju ove dvije RTV kuće o onome što jesu i koja je uloga javnih servisa. Dok u svom centralnom dnevniku FTV u turbulentnoj političkoj situaciji Federacije BiH odolijeva zauzimanju strana i političkih ocjena, fokusirajući se na pitanja od interesa za građane, RTRS duboko gazi stazom profesionalne stranputice. Toliko da bi, kao što smo u više navrata upozoravali, tu štošta imala da kaže i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK). No, kako je RAK zaokupljen sam sobom i predstavlja još jednu u nizu javnih institucija i agencija koje su svrha same sebi, teško je očekivati da će se i u narednom periodu pozabaviti uređivačkom politikom informativnog programa RTRS-a. Nažalost.
