Prevare na društvenim mrežama su postale naša svakodnevnica, a načini na koje se susrećemo sa njima su najrazličitiji. Nedavno mi je sestra prepričala zanimljivu situaciju, kada joj je majka pokazala na laptopu nagradnu igru na sajtu ” BH Pošte ”. Koncept igre bio je toliko jednostavan da je već to bilo dovoljno da se pojavi sumnja. Na ekranu se nalazilo desetak kvadratića ( sličnih kao u igri memorije ) i ” igrač ” je imao čak tri pokušaja da pogodi ispod kojeg kvadrata se nalazi poklon, tj. Jedan od najnovijih mobilnih telefona. Kako je došlo do ” pogodka ”, na ekranu je počelo sa odbrojavanjem od 60 sekundi, da se popuni neophodan formular za preuzimanje nagrade. Istakli su, da ukoliko nakon otkucanog minuta se ne popuni sve potrebno, nagrada jednostavno poništava. Naravno, podaci koje su tražili su bili lične prirode.
Dok je moja sestra pročitala o čemu se radi, prošlo je ograničeno vrijeme, i pojavila se prilika da se ponovo odigra ista igra, sa ista tri pokušaja. Odigrala je, i koja slučajnost ponovo postala srećni dobitnik. Već tada joj je bilo jasno o čemu se radi, ali odlučila je sa se uvjeri. Napravila je sljedeće korake:
- Potražila je zvanični sajt BH Pošte, i tamo nije bilo vijesti o bilo kakvoj aktuelnoj nagradnoj igri.
- Zatim je na sajtu pronašla njihov broj telefona, i pozvala ih. Operater koji joj se javio, rekao joj je da on nije upućen u to da se trenutno odvija nagradna igra, te da ona nije prva koja je pozvala sa tim pitanjem.
Sve je bilo jasno. Lažna nagradna igra, zamaskirana integritetom BH Pošte, sajt ( vrlo sličan zvaničnom ), lažni utisak sreće pri ” osvajanju ” nagrade i slanje ličnih podataka.
Šta mislite, da li je iskorisitila priliku, da skrene pažnju ,starijim ukućanima, kako ima i neke koristi od našeg boravka na društvenim mrežama?
Ooo,da..naravno da jeste.
Vrijeme provedeno na društvenim mrežama, nije nužno izgubljeno, jer se na neki način upoznajemo sa opasnostima koje tamo vrebaju, i možemo drugima skrenuti pažnju na njih, na vrlo jednostavan način.
Kao redovni korisnici različitih društvenih mreža, dovoljno upućeni u način funkcionisanja tih medija mi lako možemo primijetiti mnoge nepravilnosti i prevare koje ozbiljno mogu ugroziti privatnost ali i bezbjednost našeg društva, a pogotovo onih kategorija koje nisu dovoljno upućene u sve potencijalne opasnosti koje vrebaju iza naizgled bezopasnih prilika da se steknu nova poznanstva, dobiju bitne informacije ili pak osvoje vrijedne nagrade.
L_Ž, pogodite koje slovo nedostaje i osvojite 100 km!
Fenomen lažnih nagradnih igara traje već dugo,s tim da je sa sveopštim napretkom nažalost i ovaj fenomen evoluirao. Danas prevare imaju mnogo bolju ” šminku” i idu u korak sa vremenom. Oni koji se time bave su shvatili da polje svog interesovanja trebaju prebaciti na internet i društvene mreže, jer danas sve više korisnika upavo tamo provodi svoje slobodno vrijeme. U periodu od prije 10 godina , kada je publika najviše bila orijentisana na TV program, zloupotreba koncepta ” Igre na sreću ” funkcionisala je mnogo drugačije. U emisijama na televiziji su nas pozivali da rješavamo naizgled banalne zagonetke ili ukrštenice. I tako na vrlo jednostavan način osvojimo vrijedne novčane ili druge nagrade. Dovoljno je bilo da pozovemo broj sa ekrana, sačekamo uključenje i kažemo svoj odgovor. Naravno, da nije bilo tako . Mnogobrojna publika je učestvovala, znajući da ima spreman i tačan odgovor, jedino što je bilo potrebno jeste uključenje u program. No, upravo tu je nastajao problem, svi potencijalni dobitnici su jednostavno stavljeni na čekanje, najčešće od strane režije, i tako bi se impulsi trošli, naš račun za telefon rastao, a nagrada izmicala.
Ovakav tip prevare je imao svoj rok trajanja, vremenom publika je omudrala i potpisala smrtnu presudu ovoj vrsti ”lopovluka” , kako bi često rekli stariji korisnici.
No, naravno da oni koje žele da profitraju našim čekanjem na telefonskoj slušalici su rođaci sa onima koji žele da trgaju jednom osjetljivijom valutom, našim ličnim podacima.
Lajkuj, komentariši, označi i podijeli!
U vrijeme kada skoro svi imamo profil na nekoj društvenoj mreži, konkretno možemo govoriti o Fejsbuku, načini da upadnemo u zamku lažnih nagradnih igara su mnogo drugačiji, a samim tim i bolje maskirani.
Svakodnevno se ”dijele” na desetine ili stotine najnovijih modela mobilnih telefona ili čak automobilia, satovi, putovanja, vaučeri, montažne kuće…i nekim slučajem nagradu osvoje svi. Svi oni koju su prethnodnu objavu najčešće lajkovali, podijelili, ispod ostavili komentar ili označili nekoliko prijatelja. Zatim, sve što je potrebno za zvanično preuzimanje poklona jeste…sitnica, fotografija lične karte, najčešće i selfi sa prethodno navedenom, adresa stanovanja i broj telefona. A svi znamo da je ” I caru milost draga ” , tako da , nažalost, mnogi korisnici u želji da poprave svoju svakodnevnicu ili uljepšaju dan nekoj dragoj osobi , odluči da napravi ovaj korak i tako postane ” srećni dobitnik ”. I nakon obavljenih svih neophodnih koraka, dolazi razočarenje…stranica koja nam ” velikodušno ” poklanja, još većom brzinom nestaje ili mijenja naziv. A mi tako ostajemo poraženi činjenicom da su naši lični podaci, u inboksu nepoznate osobe čije su nam namjere više ili manje nepoznate.
Na pitanje koja je putanja podataka prikupljenih u lažnim nagradnim igrama, Emir Zulejhić, urednik portala ”Raskrinkavanje ” nam je odgovorio:
„U slučaju prevare koja se bazirala na prikupljanju bankovnih podataka na osnovu lažne stranice Wizz Air, ustanovili smo da je domena lažne web stranice zakupljena u Italiji, a da se glavni server na kojem se nalazi web stranica – nalazi u Bugarskoj. Detaljnije informacije od ovih navedenih koje govore o lokacijama servera i lokacijama na kojima je zakupljena domena – gotovo je pa nemoguće dobiti. Nadležne institucije vjerovatno imaju nešto veće mogućnosti, međutim nisam siguran ni da institucije imaju alate i mehanizme kojima svaki put mogu utvrditi tačne i istinite identitete vlasnika lažnih stranica sa prevarama. Ukoliko govorimo o prevarama na društvenim mrežama, mogućnosti istraživanja su još manje, gotovo pa nepostojeće.”
Čak i ovaj način je vremenom mijenjao svoj oblik , tačnije koristio bolju ” šminku ”, tako da i dalje uspiješno prikupljaa lajkove, klikove i ono najvažnije lične podatke.
Kreatori ovakvog sadržaja su se sigurno dobro informisali o svim malim tajnama funkcionisanja ljudskog mozga kada su u pitanju nagradne igre. Pa će nam plasirati svoj prevaru na takav način da:
- Imamo utisak da aktivno učestvujemo, tako što ćemo morati obaviti određene korake i pozvati druge da učestvuju.
- Javiće nam se privatnom porukom kako bi provjerili da li želimo preuzeti poruku, i zatražiti da potvrdimo svoj identitet. Ostvariće interakciju i tako nam se dodatno približiti.
- Prikazaće nam odgovore prethodnih ” srećnih dobitnika ” kako bi nam dokazali svoj legitimitet.
Zara dijeli 900 vaučera po 50km ?!
Aham, možeš misliti, samo su to čekali -_-
Dovoljno mudri će odmah odustati, jer znaju da u Zari za te pare možete kupiti samo čarape, i to iz pretprošle kolekcije.
Šalu na stranu, previše je lijepo da bi bilo istinito.
Instagram je takođe popularna mreža za ovu vrstu prevare, jer ima brojne korisnike različitog uzrasta,a i vrlo je jednostavna za korišćenje.
Slična situacija se dešavala i na primjeru šoping centara Delta i Ušće, prošle godine…
Princip učestvovanja je , takođe, vrlo jednostavan. Sve se svodi na svega par ‘’Instagram’’ koraka…
- Zaprati stranicu
- Podijeli na svoju priču i
- Čekaj
I avio kompanije su velikodušne 😉
Jedno je sigurno, nikako ne možemo sumnjati u kreativnost onih koji žele da nas prevare.
Nije samo da možemo osvojiti telefone, automobile, montažne kućice, poklon vaučere neko i avionske karte. :O
Prošle godine je iskorišćena prilika, i povodom 15. Rođendana kompanije Wizz Air, napravljena je lažna Fejsbuk stranica na kojoj su dijelili besplatne avionske karte. Iza ove lažne nagradne igre, krila se namjera krađe bankovnih podataka.
Izgledalo je ovako:
Povodom naše petnaestogodišnjice nudimo 2 karte za letenje gdje god želite za samo 1 dolar. Sve što teba da uradite je da odgovorite na 3 kratka pitanja koja će nam pomoći da poboljšamo naše usluge.
Nakon odgovorenih pitanja, korisnik/ca dobija instrukciju da podijeli ovu ponudu na svom Fejsbuk profilu uz opis ” Hvala # Wizzair”
Ipak, trenutno je aktuelna skoro identična lažna nagradna igra, ali pod imenom Croatia Arilines, povodom njihove 30. Godišnjice. Dodatak jeste da pozivaju da se nagradna igra podijeli i na 10 kontakata, na Viberu i WhatsApp-u.
Nakon što se link podijeli na Fejsbuku, dostupna je opcija Lajk, opisana kao “drugi korak” za preuzimanje navodnih besplatnih karata. Međutim, opcija je zapravo link na sajt offergiver.com, koji se otvara kada se klikne na ovo dugme. Ovaj sajt je u međuvremenu uklonjen, i nije se moglo utvrditi koji je bio njegov sadržaj.
Šta se desi poslije?
Najmanja šteta je ako ste samo postali još jedan lajk ili pratilac više, na stranici / profilu koji će kasnije velikom vjerovatnoćom biti prodat, nekome kome je potrebna reklama na društvnim mrežama, tj. Veći broj pratilaca. ( pojedini administratori su sprmeni platiti 5 hiljada evra i više, za stranice sa velikim brojem pratilaca) .
Međutim, mnogo opasnije je ukoliko su cilj prevare bili vaši lični podaci. U tom slučaju potencijalne opasnosti su:
* Ukoliko ste fotografisali svoju ličnu kartu, moguće otvaranje profila na onlajn kladionicama, osobama mlađim od 18 godina.
* U predizbronim kampanjama, mogućnost pojavljivanja vašeg imena, na listama podrške, o kojima ne znate ništa.
* Zloupotreba bankovnih računa.
Naravno, i korisnici su vremenom ojačali svoju otpornost na ovakve pojave, te vrlo često na sajtovima možemo pročitati kako su im stigle prijave od njihovih pratilaca, i to im je bila polazna tačka za analizu takvog sadržaja, a kasnije i plasiranje teksta koji za cilj ima sprečavanje daljeg širenja prevara.
Zvanični sajtovi i stranice kompanija, čija imena su korišćena u svrhu pravljenja njihovih plagijata, nakon upita korisnika koje je interesovalo o kakvoj nagradnoj igri je riječ, najčešće objave saopštenja u kojima upozoravaju svoje korisnike da oni ne stoje iza tih profila, i da je u pitanju prevara.
Takođe, pojave se i saopštenja iz Policijskih uprava, onih gradova u kojem se naručito raširi ovakva vrsta prevare, najčešće u slučaju poklon vaučera u poznatim trgovinskim objektima (Bingo, DIS,Tropico…).
Koliko je to dovoljno ?
Zašto se ova pojava ponavlja, u sve boljem ruhu?
Korsnici društvenih mreža nisu dovoljno informisani o svi neželjenim putevima kojima mogu otići njihovi lični podaci.
„U slučaju lažne Wizzair web stranice, možemo sa sigurnošću tvrditi da su takve stranice nastale sa ciljem prikupljanja bankovnih podataka. Nakon što osobe koje nasjednu na takvu prevaru upišu podatke svoje bankovne kartice (za željom da dobiju avionsku kartu po cijeli jednog dolara) , vlasnici stranica i kreatori prevara od tog trenutka imaju sve podatke koji su im potrebni kako bi bilo kada sa računa oštećene osobe skinuli koliko god novca žele.” rekao je Zulejhić , i naveo primjer Izbora 2018. godine kada je zabilježeno povećanje broja glasova putem pošte glasova”.
“Bili smo svjedoci desetina ispovijesti građana koji se 7. oktobra pojavili na izbornom mjestu, ali umjesto glasačkog listića su dobili informaciju da su već glasali putem pušte iz Njemačke, Austrije, Slovenije ili neke druge zemlje. Postoji pretpostavka i sumnja da su se lažne nagradne igre kojima su se prikupljale lične karte građana/ki koristile upravo za maniplisanje izbornim procesom, međutim da bi se tako nešto moglo sa sigurnošću tvrditi potrebno je da nadležne policijske i sigurnosne institucije odrade svoj dio posla.”
Kako se odbraniti?
Odgovor je u suštini jednostavan, potrebno je da izoštrimo naša čula u svijetu društvenih mreža, i počnemo prepoznavati različite vrste prevara.
Kako to postići?
– Vidjeli ste vijest o nagradnoj igri –
* Potražite zvanični sajt kompanije, pod čijim imenom se vodi nagradna igra.
* Provjerite broj pratilaca i objava. Obratite pažnju da li su te cifre naglo porasle u posljenje vrijeme.
* Ili potražite zvaničnu Fejsbuk stranicu, koju ćete prepoznati po plavom kružiću sa kvakicom, pored naziva.
Podaci o nagradnim igrama, ukoliko su one prave, se moraju nalaziti na službenim sajtovima/stranicama , preko kojih komapnije komuniciraju sa svojim korisnicima, pratiocima ili potrošačima.
* Na sajtovima ili stranicama kompanije najčešće navedu svoj broj telefona, kontaktirajte ih, kako bi se informisali o potencijalnoj nagradnoj igri.
Nakon ovih koraka znaćete da li trebate učestvovati ili ne.
* Budite slobodno da svoje iskustvo podijelite sa svojim prijateljima, kako bi ih zaštitili od prevare.
To možete učiniti tako što ćete jednostavno napisati kratak status, u kojem ćete navesti ime lažne stranice , i skrenuti pažnju na njenu ispravnost. Možete i napisati korake koje ste vi preduzeli da bi se uvjerili ili dodati fotografije/ skrinšotove.
Naravno, pozovite prijatelje da prijave stranicu, kako bi se ona što prije ugasila.
Kako prijaviti lažnu stranicu?
Kliknite na tri tačkice
Zatim na ” Potražite podršku ili prijavite stranicu
U ponuđenim opacijama izaberite ” Prevare i lažne stranice ”
Zatim kao problem označite da je u pitanju lažna stranica i kliknite na ”Pošalji”
Lažne nagradne igre na društvenim mrežama su pojava koja se ponavlja, i iznova ugrožava korisnike. To je dovoljan pokazatelj o nedovoljnoj medijskoj i informacijskoj pismenosti, i znak da se treba raditi na njenom širenju u društvu, koje još ne odolijeva svim opasnostima kojih su društvene mreže krcate.
Nažalost, nije moguće dovoljno efikasno uticati na sprečavanje nastanka prevara na internetu, a i broj mogućnosti reagovanja u vidu prijava ili brisanja sadržaja nije dovoljan. Kao najbolje rješenje naš sagovornik navodi edukaciju
”Ukoliko ne možemo spriječiti nastanak prevara, možemo se truditi da one budu što manje uspješne. Potrebno je ukazivati na pojave koje se dešavaju i informisati građane/ke o mogućim zloupotrebama. Ukoliko se već neko nađe u situaciji da nasjedne na neku od različitih vrsta prevara, izuzetno je bitno znati šta je potrebno uraditi kako bi se šteta minimizirala. To je prije svega prijava slučaja policiji, ali i banci ukoliko se radi o bankovnim podacima kako bi račun i kartica bili na vrijeme blokirani.’’ rekao je Emir Zulejhić, dodavši :
”Nedovoljna medijska, informacijska i digitalna pismenost, zajedno sa činjenicom da se u BiH jako malo govori o sigurnosti na internetu, dovodi do toga da prevare na internetu nailaze na uspjeh. Ukoliko želimo da one budu što manje uspješne potrebno je da se više bavimo medijskom, informacijskom i ditigalnom pismenošću, ali i sigurnoštu na internetu, i iz perspektive društva i individualaca, ali i iz perspektive institucija medijske zajednice. ”
Pismenost u digitalnom svijetu je nedovoljno razvijen segment našeg društva, na kojem je potrebno raditi aktivno, kako bi se spriječile ozbiljne posljedice.
*Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta “Medijska i informacijska pismenost u funkciji razvoja kritičkog mišljenja i zagovaranja mladih”, kao dio programa „Dijalog za budućnost“, kojeg implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. „Dijalog za budućnost” se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira/Fonda za izgradnju mira (PBF).
Stavovi izneseni na ovom blogu su stavovi autorskog tima i ne predstavljaju nužno stavove UN agencija: UNDP-a, UNICEF-a i UNESCO-a.
Izvor: Omladinska digitalna akcija
