RTRS I BNTV: Kako izvještavati o eventualnim evropskim sankcijama Dodiku?

O najvažnijim političkim i životnim pitanjima, RTRS tradicionalno izvještava neprofesionalno i stranački pristrasno. Na BNTV-u gledatelji mogu naći bitno kvalitetnije informacije

RTRS I BNTV: Kako izvještavati o eventualnim evropskim sankcijama Dodiku?
Foto: Slobodna Bosna/ A.K.

RTRS: Ko je ovdje država, a ko entitet?

  1. – 20. februar 2022.

DEJTON PO GVOZDENU: Dnevnik 14. februara protekao je u znaku obilježavanja Dana borca RS-a i prigodnih komemoracija/parastosa održanih tim povodom. Gvozden Šarac pripremio je izvještaj o centralnom obilježavanju ističući da su borci RS-a „odbranili tokom minulog rata prvu srpsku državu“. Ništa neuobičajeno u narativu i srpskih političara i RTRS-a, ali mi se pitamo kako tako najglasniji zagovornici poštivanja „slova Dejtonskog sporazuma“ ispuštaju iz vida to isto slovo Dejtona po kojem je RS tek jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini?

DODATNO RASKRINKAVANJE: Na istom fonu bila je i izjava državnog sekretara u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Vlade Srbije, Miodraga Kapora, koji je istakao značaj „zajedničkih državnih ceremonija RS-a i Srbije“. Tako od izvještavanja RTRS-a bh. javnost ima barem korist dodatnog raskrinkavanja politike Srbije prema našoj državi. Po kojoj se srbijanski predsjednik formalno zalaže za „integritet i suverenitet BiH“, a njegovi glasnogovornici javno govore kakva je ta politika zapravo.

NOVA STRANA GEOPOLITIČKIH ODNOSA: Ruska Federacija nastavlja s neprincipijelnom politikom podržavanja destruktivne politike vlasti RS-a prema BiH. Ovog puta povod je bila podrška Nacrtu zakona o VSTV-u RS usvojenom u Narodnoj skupštini. I s tim u vezi, napadi i prijetnje ruske ambasade upućeni Vijeću za provedbu mira u BiH (PIC) zbog osude usvajanja ovog zakona bez saglasnosti Rusije. Nije to ništa novo u ruskoj politici, no otvorilo je još jednu stranu geopolitičkih odnosa koji se preko naše zemlje prelamaju. Kroz tvrdnju ruske ambasade da je saopštenje PIC-a jednako „anglosaksonskoj propagandi kao i u Ukrajini“.

Svesrpske svečanosti obilježile su i udarne minute Dnevnika 15. februara. Povod je bio Dan državnosti Srbije i odlikovanje dodijeljeno Željki Cvijanović. Nabrajana su imena svih koji su tom prilikom odlikovani. No ni taj petominutni izvještaj nije bio dovoljan pa je isto toliko vremena posvećeno i dešavanjima u Orašcu, gdje je održana centralna proslava ovog praznika.

U POSJEDU DOKUMENTA: Uoči ministarske sjednice Evropske unije na kojoj će se raspravljati o BiH u svjetlu procesa „vraćanja nadležnosti“ RS-a, u Dnevniku 16. februara saopšteno je da je „RTRS u posjedu dokumenta koji je tim povodom Republika Srpska poslala u Bruxelles“. Da je riječ o nekom drugom mediju, formulacija „u posjedu“ bila bi prihvatljiva. Kada je u pitanju javni servis RS-a, jasno je da je riječ o uputi vlasti da upravo ovaj medij o sadržaju dokumenta informiše javnost.

ŠTA SE DEŠAVA U UKRAJINI: Kriza u Ukrajini i pitanje hoće li Rusija krenuti u vojni pohod u fokusu su svjetske javnosti. RTRS, u maniru najboljeg portparola Rusije, gledateljima donosi izvještaje pažljivo vršeći selekciju informacija na osnovu proruski orijentiranih agencijskih izvještaja. A da bi se oni „podebljali“, zadužen je bio Danijel Simić sa svojim javljanjem iz Donbasa.

Kada bi se radilo o istraživanju temeljenom na relevantnom uzorku, a riječ je o oko 3.000 obrađenih uzoraka na medicinskim fakultetima u Banjaluci i Foči, onda bismo mogli biti zadovoljni tvrdnjama da je „RS stekla kolektivni imunitet na koronavirus“, jer je 95 posto građana ili cijepljeno ili je koronu preboljelo. I još jedan paušalan podatak u najavi ovog izvještaja, da je 40 posto stanovništva cijepljeno. S koliko doza, podatak je uskraćen javnosti.

Izdvojeno

Ima li se u vidu činjenica da je Miloš Šolaja postao redovan politički analitičar Dnevnika RTRS-a i jedan od najglasnijih zagovornika politike vlasti ovog bh. entiteta, te da je istodobno član Vijeća agencije za komunikacije BiH, nema potrebe ni da postavljamo pitanja zašto RAK, na čijem je čelu bivši direktor RTRS-a, svjesno okreće glavu od uređivačke politike javnog servisa RS-a.

Ocjena: 1

 

BNTV: EU i sankcije za Dodika

  1. – 20. februar 2022.

SVE O SANKCIJAMA: Sve što vas je zanimalo o razlozima zbog kojih je Evropski parlament podržao amandman kojim se predlaže uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, a što RTRS nije ponudio na uvid gledateljima, učinili su novinari BNTV-a. Uz to je BNTV prenio i Dodikovu reakciju, a temom sankcija bavili su se ne samo u Dnevniku 17. februara nego i dan kasnije. Prvenstveno iz ugla mogućih posljedica ukoliko se Evropska unija odluči na uskraćivanje finansijske podrške RS-u.

U tom kontekstu izdvajamo i izvještaj o prekidu saradnje Microsofta s firmom Prointer zbog sankcija koje su početkom godine SAD uvele ne samo Dodiku nego i kompanijama koje se dovode s njim u vezu.

NOVI SUKOB: Svjedočenje Daniela Escobara pred američkim Kongresom bilo je povod za novi sukob vlasti i opozicije u RS-u. I dok je u dnevnicima RTRS-a, kako smo naveli, opozicija prikazana kao saučesnik u uklanjanju Milorada Dodika s političke scene, BNTV je gledateljima predočio izjave opozicionih lidera SDS-a i PDP-a u kojima su se branili od tih optužbi. Jedino što se iz emitovanih izvještaja i izjava Mirka Šarovića i Branislava Borenovića dalo iščitati jeste da Dodik i dalje diktira način političke igre u RS-u.

ŽIVOTNA PITANJA: U sjeni navedenih događaja u BiH i dalje ostaju brojna životna pitanja. Uredništvo Dnevnika opredijelilo se za analizu pitanja: Kuda odlazi novac od akciza za gorivo? A kako brojevi govore sami za sebe, gledatelji su upoznati s time da je za 16 godina od akciza za gorivo prikupljeno sedam milijardi KM. Kada se tome doda i šest milijardi naplaćenih od putarina, BiH bi trebala biti premrežena autoputevima. U realnosti, autoputevi se grade kreditnim sredstvima, a novac prikupljen od građana za te namjene ide u javnu potrošnju, odnosno prvenstveno za plaćanje armije političara.

Kakav je kvalitet života u Republici Srpskoj, svjedočili smo u izvještaju o stanju u nekoliko hercegovačkih opština. U kojima je, posebno u Bileći i Ljubinju, svakim danom sve manje stanovnika, a broj penzionera odavno je nadmašio broj zaposlenih. Stanje je najbolje opisao jedan Bilećanin konstatacijom da „pare primaju samo političari i policajci“.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

BNTV ponudio je objektivnije izvještaje o mogućim sankcijama Evropske unije Miloradu Dodiku i o pitanju hoće li se na njihovom udaru naći i Republika Srpska. RTRS, uobičajeno, o istoj temi gledateljima nudi reakcije i komentare, svjesno ignorišući razloge zbog kojih su europarlamentarci glasali za uvođenje sankcija.

I to su već uobičajene razlike između ovih medijskih kuća. No kada je u pitanju Srbija, tu se sve razlike potiru. Obje televizije nastavljaju s praksom veličanja tamošnje vlasti i zamornog propagandnog isticanja svega što radi i govori Aleksandar Vučić.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Slika govori više od hiljadu riječi. I dok Milorad Dodik iz nedjelje u nedjelju tvrdi kako se u RS-u svakim danom živi sve bolje te kako rastu plate i penzije, sve duži redovi ispred javnih kuhinja i ankete među građanima najbolje demantuju lidera SNSD-a.

Minus sedmice

RTRS

Kada zvaničnici RS-a, podržani podobnim analitičarima i RTRS-om, optužuju SAD za neprincipijelno svrstavanje na jednu stranu, onda je to u kontekstu već opštepoznatog odnosa Rusije prema političkim odnosima u BiH i više nego licemjerno. Povod: svjedočenje izaslanika SAD-a za Zapadni Balkan Gabriela Escobara pred Kongresom, tokom kojeg je govorio o stanju u BiH i secesionističkoj politici RS-a, konkretno Milorada Dodika. U interpretaciji RTRS-a, Escobar je „priznao da sarađuje s opozicijom, a sve protiv Milorada Dodika“. Odnosno, lideri opozicije su, ističe se u izvještaju, „Escobarovi saučesnici u rušenju Republike Srpske“.

BNTV

Proslava Dana državnosti Srbije svojim sadržajem trebala bi biti vijest iz regiona. No za uredništvo BNTV-a bila je to vijest dana kojom je otvoren Dnevnik 15. februara. Predug izvještaj, s predugim obraćanjem Aleksandra Vučića i nepotrebnim nabrajanjem koga je to sve Vučić odlikovao.

O građanima koji su, okupljeni oko ekoloških udruženja, istog dana u isto vrijeme protestovali pred Skupštinom Srbije, nije rečena nijedna riječ.

About The Author