BHT1: Sedmica u kojoj je na tren nestala druga strana
- – 25. juni 2019.
PRAVOSUĐE U FOKUSU: BHT1 je s pojačanom pažnjom pratio nove zaplete i rasplete u pravosudnim aferama. Urednica Adela Malkoč je otvorila Dnevnik 2 u srijedu viješću o raskolu među članovima VSTS-a, skraćenice koja je sada već cijeloj javnosti postala poznata. Pojedini članovi su predložili kolektivnu ostavku, drugi su se usprotivili, a državno Tužilaštvo saopštilo je kako se razmatra politički progon onih koji šalju negativne poruke o radu pravosuđa. Šta god to značilo. Priliku da nam iz ugla demokratske javnosti objasni šta to tačno znači dobio je ispred Antikorupcione mreže Eldin Karić. Bila je to dobra urednička odluka da se odmah preispita saopštenje Tužilaštva koje je izazvalo podozrenje u medijskoj zajednici.
GDJE JE DRUGA STRANA? I narednih dana vijesti o pravosuđu su visoko kotirale, a novi bum izazvala je najava prvog čovjeka pravosudnog regulatornog tijela, Milana Tegeltije, da će tužiti sve koji su ga doveli u vezu s korupcijom. Čovjek koji je sve vrijeme u središtu afere uzvraća udarac tužbama i krivičnim prijavama, te tvrdi da nikoga neće poštedjeti. Urednica Melisa Teletović napravila je ozbiljan propust što Tegeltijinu izjavu nije stavila u širi kontekst, ili preispitala razgovorom s njegovim drugomišljenicima. Prijetećim tonom, predsjednik VSTS-a u suštini zaziva obračun s novinarima i svim svojim kritičarima, a najave da će njegov pravni tim sistematski analizirati tekstove o njemu zvuče kao rad cenzorske medijske komisije. Sve nas to vodi u rapidno sužavanje medijskih i građanskih sloboda i zato je BHT1 morao i ovdje dati drugu stranu.
LJUDSKOPRAVAŠKE TEME: Urednik Dejan Petrović posvetio je subotnje izdanje ljudskopravaškim temama: policijskoj represiji u Banjaluci i tretmanu migranata u Unsko-sanskom kantonu. Upriličen je i razgovor s aktivistima, a teme su dobile solidnu minutažu. No, ovdje moramo napomenuti da se postupanje policijskih službenika prema članovima grupe Pravda za Davida sporo probija u program javne televizije. Dešavanja u i oko hrama stalno se iznova moraju aktuelizovati jer se radi o borbi za uživanje osnovnih ljudskih prava koja se u drugom najvećem gradu vodi svakodnevno.
OCJENA: 5
FTV: Miroslav Lajčak kao udarna vijest
- – 25. juni 2019.
LAJČAKOVA POSJETA: Urednica Amra Zaklan je otvorila Dnevnik 2 u četvrtak viješću da je Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik, a sada šef slovačke diplomatije, u Sarajevu. I da je razgovarao s dva člana Predsjedništva, dok je s trećim (Milorad Dodik) ranije razgovarao. Tada mu Dodik, kako se veli, nije prenio „stvarne razloge neformiranja vlasti“ jer nije spomenuo da je to uslovljavanje u vezi s NATO integracijama. U prilogu je naglašeno kako sama posjeta nije donijela ništa novo i da je okončana bez bitnijih zaključaka. Ostaje nejasno zašto je onda prenijeta kao udarna vijest dana. Suvišnim se čini i konstatacija da mu Dodik nije prenio stvarne razloge neformiranja vlasti, jer se tu ulazi na teren spekulacija. Ali onda to treba jasno i naglasiti. Poslije više od pola godine bez nove državne vlasti malo ko više s pouzdanošću može tvrditi šta su stvarni razlozi tome.
DRUGA STRANA: „Tegeltija tuži novinare, političare i nosioce pravosudnih funkcija“, naslov je iz špice urednice Jadranke Milošević. Za razliku od BHT1, FTV je uvrstio protivstav u vidu mišljenja Dragana Mektića, koji inače slovi za žestokog kritičara aktuelne pravosudne vlasti. Na taj način javnost je čula i drugu stranu u aferi koja svakako dijeli javnost.
KONAČNO POLITIKA: Nedjeljni prilog Miše Vidovića o izboru novog predsjednika SDS-a podsjetio nas je na dosadašnje čelnike ove stranke, kao i na izazove s kojima se suočava najjača opoziciona stranka manjeg entiteta. Odsustvo reformi, kontinuitet s mračnom prošlošću, frakcionaštvo, to su samo neke od ocjena stranke koju trenutno vodi Vukota Govedarica. Novinar je donio prvoklasni politički prilog u kojem se razmatraju mišljenja analitičara, glasine i dosadašnja iskustva. Koliko god se govori da su dnevnici preopterećeni politikom, po analizi sadržaja ispostavi se da se većinom i ne radi o politici. Ili se ti prilozi pripremaju prenosom stranačkih saopštenja i forsiranjem opštih mjesta.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA: Obje televizije su pratile nova dešavanja u i oko pravosuđa. Izjava Tegeltije, prijedlog Nezirovića, obraćanje Ružice Jukić, reakcija međunarodne zajednice… Svaki dan izjava ili reakcija koja pobija onu prethodnu. Saga o pravosuđu bez kredibiliteta čini se kao drama kojoj se ne nazire kraj, ali mediji ne bi smjeli upasti u zamku da sve prate tek ustupanjem prostora pravosudnim funkcionerima. Članovi VSTS-a svjesni su da su dospjeli u središte pažnje, pa zato mnogi od njih koriste medijsku pažnju kako bi poslali svoje zbunjujuće poruke ili kreirali pravi mali rat saopštenjima i izjavama. Javne televizije bi morale biti veoma oprezne i selektivne kada biraju kojoj od tih izjava će pokloniti pažnju i na koji način. Druga strana, ona koja se (in)direktno proziva, nikad ne smije izostati. Zatim, novinari i urednici moraju široj javnosti približiti temu jezikom koji je prijemčiv i razumljiv običnom gledatelju, koji nema i ne treba imati pravo predznanje. Stalno bi se trebalo ponoviti i jednostavnim jezikom objasniti šta je VSTS, čemu bi trebao služiti, kakva je uloga državnog Tužilaštva, itd. Utisak je da se novinari često sažive sa stručnim jezikom koji prenose, a koji mora biti provučen kroz medijsku obradu sa svrhom da se učini razumljivijim.
