RTRS: Diskreditacija Jelene Trivić

17. – 24. oktobar 2022.

IZBORNO ZAKONODAVSTVO: Ko zna ako ne  Branka Kusmuk? Ova je novinarka svojim komentatorskim „vještinama“ sada dodala i ekspertske iz oblasti izbornog zakonodavstva kako bi objasnila da je cjelokupan rad Centralne izborne komisije nezakonit. Razlog je, ponovo, kontrolno brojanje glasova za izbor predsjednika RS-a. Iz mnoštva komentara koji su obilježili izvještaj u Dnevniku emitovanom 23. oktobra jedva se razabralo na koje odredbe Izbornog zakona se Kusmuk referira, no i ovog puta u cijelosti je izostalo spominjanje izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik i na temelju kojih je CIK i donio odluku o kontrolnom brojanju glasova za izbor predsjednika RS-a.

NARODNA SKUPŠTINA: Osim eksperticom za izborno zakonodavstvo, Kusmuk je postala i stručnjakinja za tumačenje akata Narodne skupštine. Povod za to je jedna od niza deklaracija koju je NSRS do sada usvojila i koju je Jelena Trivić, protukandidatkinja Milorada Dodika, nazvala običnim papirom. Što i jeste, jer je i sam Ustavni sud RS u više navrata utvrdio da su deklaracije pravno neobavezujući dokumenti. Da ju je zanimalo, ako već ne zna, Branka Kusmuk mogla je to saznati. No nije cilj njenih komentara istina, nego tek odrađivanje još jednog partijskog zadatka. Ovog puta to je diskreditacija Jelene Trivić.

KLJUČNA TEMA: I ne treba izražavati čuđenje nad  tim što Kusmuk daje sebi slobodu da tumači Izborni zakon BiH kada to isto čini i Milorad Dodik. Nespreman da prihvati kontrolno brojanje glasova, Dodik ponovo otvara priču oko vraćanja nadležnosti. Sada je to izborni proces „otet od RS-a“. Hoće li to i realizovati, pokazat će vrijeme.

Jedna od ključnih tema bio je i najavljeni miting koji vlast predvođena SNSD-om organizuje kako bi sama sebe podržala. A na mitingu će se boriti protiv „okupatorskih sila i ugroženosti samostalnosti i bezbjednosti Republike Srpske“. Neizostavan dio ovog izvještavanja je i anketa među građanima. Koji znaju, listom, da je Dodik izborni pobjednik. Svi izvještaji oko predstojećeg mitinga nedvojbeno su poticali na sukobe među građanima, pristalicama vlasti ili opozicije. Oni koji imaju malo bolje pamćenje svjedočili su na ulicama Banjaluke takvom sukobu 1997. godine. Stoga je za nadati se da se huškačka retorika s TV ekrana javnog servisa RS-a ne prenese i na ulicu.

ŠTA ĆE URADITI CIK: Pitanje koje RTRS ne postavlja, ako je Dodikova pobjeda za predsjednika RS-a neupitna, zašto onda toliko komentara i napada na CIK BiH i opoziciju. Brojevi će kazati svoje. A hoće li CIK reagirati i na brojne do sada utvrđene povrede izbornog procesa i donijeti odluku o ponavljanju izbora, pokazat će vrijeme.

IZBORNE PREVARE: Navode portala Istraga.ba, koji je prvi objavio informaciju o pronalasku falsifikovanih glasačkih listića tokom kontrolnog brojanja glasova za predsjednika RS-a na biračkim mjestima u Bratuncu i Šehovićama, potvrdio je 24. oktobra i CIK, koji je povodom toga podnio krivične prijave Tužilaštvu BiH. Malo je vjerovatno da je taj podatak promakao posmatračima stranaka vladajuće koalicije koji prate kontrolno brojanje glasova, ali evidentno da je SNSD sve kadar pobiti, pa i materijalne dokaze, kako bi dokazao neupitnost pobjede Milorada Dodika. Ovo navodimo zato što je portparol SNSD-a, Radovan Kovačević, u namjeri negiranja pisanja Istrage.ba, ustvrdio da je „CIK BiH plasirao tu jadnu i bijednu podvalu na sajtu za koga svi znaju da je dio obavještajnog podzemlja kojim upravljaju ljudi iz Obavještajno-bezbjednosne agencije na čelu sa Osmanom Mehmedagićem, ratnim tjelohraniteljem Alije Izetbegovića i SDS-a i PDP-a“?! Dodati bilo kakav komentar na sadržaj ove izjave, emitovane u Dnevniku 23. oktobra, bilo bi suvišno.

FASADNA DEMOKRATIJA: Da je Republika Srpska entitet fasadne demokratije i da je Milorad Dodik sebi dodijelio funkcije i predsjednika Vlade i Narodne skupštine, niko kao RTRS to zorno ne pokazuje. Otuda je i za uredništvo Dnevnika 2 potpuno normalno da je on taj koji najavljuje i zakazuje sjednice entitetskog parlamenta iako za to ne postoji ni ustavno ni zakonsko uporište. Ali „legalisti“ RTRS-a to svjesno odbijaju da vide, jer Dodik je Dodik.

Ocjena: 1, jer niže nemamo

BNTV: Velike i male krađe glasova

17. – 24. oktobar 2022.

KONTROLNO BROJANJE: Dok je opozicija svu pažnju usmjerila na kontrolno brojanje glasova za izbor predsjednika RS-a, a vlast se priprema za miting podrške samoj sebi, život za većinu građana nastavlja se sa svim problemima, neovisno o tome ko je izbore dobio, a ko izgubio.

Cijene goriva rasle su i u nedjelji iza nas te je ono u prosjeku poskupilo za 30 feninga po litri, pa građani, ako je suditi prema anketama, izražavaju opravdan strah da će to rezultirati novim, lančanim rastom ostalih cijena roba i usluga.

NOVA POSKUPLJENJA: Istu zabrinutost građani iskazuju i zbog poskupljenja ogrjevnog drveta, briketa i peleta. U nemogućnosti da ih nabave, mnogi ovu zimu planiraju da se griju na struju. Novinari Dnevnika pitali su za mišljenje i stručnjake, koji su pojasnili da to nije dugoročno rješenje i da postoje opravdana očekivanja da bi i cijene struje mogle početi rasti u narednim mjesecima.

Ipak, ovo nisu teme koje su emitovane u udarnim minutama centralnih informativnih emisija jer se fokus i dalje drži na kontrolnom brojanju glasova za izbor predsjednika RS-a te prenošenju vijesti i podataka kojima opozicija potkrepljuje tvrdnje o kontaminiranosti tog dijela izbornog procesa.

PROIZVOLJNA TUMAČENJA: Kakav god bude ishod kontrolnog brojanja glasova za izbor predsjednika RS-a i kakvu god odluku u konačnici Centralna izborna komisija donese, ono po čemu će cijela ova situacija biti upamćena, a na što su ukazali novinari Dnevnika 2, jeste tumačenje prekrajanja izborne volje građana na način na koji to radi aktuelna vlast u RS-u. Tako je javnost kroz izjave portparola SNSD-a Radovana Kovačevića mogla saznati da postoje velike i male krađe glasova. Te male nisu ni bitne kada je unatoč njima Milorad Dodik pobijedio u utrci za predsjednika RS-a.

PETICIJA PODRŠKE: Novinari Dnevnika 2 otvorili su i pitanje peticije koju su intelektualci iz BiH i Srbije potpisali u znak podrške Miloradu Dodiku. Politički analitičari ukazali su na neobičnost tog slučaja, naglašavajući da su u pravilu intelektualci ti koji podržavaju vladavinu prava i stoje uz one čija se prava krše, a što u pravilu čine predstavnici vlasti.

Kao odgovor na tvrdnje vlasti da je miting podrške samoj sebi organizovala na zahtjev građana, u Dnevniku je javnosti na uvid dana odluka centrale SNSD-a u kojoj se svim gradskim i opštinskim odborima te stranke naređuje koliko građana moraju dovesti u Banjaluku 25. oktobra.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

Udruženo s vladajućom većinom predvođenom SNSD-om, uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a je najavljujući miting vlasti u Banjaluci dovelo atmosferu do usijanja, sve to s ciljem izazivanja dubokih podjela među građanima. BNTV je pak od najave mitinga emitovao na jednoj strani poruke opozicije upućene građanima da ne dozvole da ih se uvuče u bilo kakve sukobe, a na drugoj komentare analitičara koji su isticali da su poruke koje je vlast poslala „opasne i huškačke“. Ili, kako je to zaključio Slobodan Popadić, „video poziv na miting izgleda kao poziv na rat, na mobilizaciju“.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema koja se bavila načinom na koji je Milorad Dodik u potpunosti na sebe preuzeo ingerencije rukovodstva Narodne skupštine RS mimo i Ustava RS i poslovnika o radu entitetskog parlamenta. Povod za to bila je odluka predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH da sazove sjednicu entitetskog parlamenta na kojoj će se usvajati rebalans budžeta za ovu godinu.

Minus sedmice

RTRS

Nastavak izvještavanja o Centralnoj izbornoj komisiji čiji se rad i odluke nastoje javnosti prikazati kao nezakonite, s ciljem „prekrajanja izborne volje naroda koji je za predsjednika RS-a izabrao Milorada Dodika“.

BNTV

Nikada kao nakon ovih Opštih izbora članovi izbornih komisija i posmatrači koji su predstavljali opoziciju nisu u tolikom broju i tako otvoreno govorili o brojnim nezakonitostima koje su obilježile izborni proces. I informisanje javnosti o tome je poželjno. No novinari su dužni od toga napraviti vijest koja je svojim i sadržajem i trajanjem primjerena centralnoj informativnoj emisiji.