RTRS: Pregovori i skepticizam

19. – 25. mart 2024.

SVE PO STAROM: Reakcije zvaničnika bh. entiteta Republika Srpska na odluku o otvaranju pregovora BiH za članstvo u Evropskoj uniji do kosti su ogolile koliko im, uistinu, i nije stalo da jednog dana naša država postane ravnopravna članica Unije.

„Želimo pregovarački, a ne prevarantski proces“, poručila je članica Državnog predsjedništva Željka Cvijanović. Lider SNSD-a i predsjednik RS-a Milorad Dodik po ko zna koji put ponovio je da će RS na članstvo pristati samo ako zadrži „svoju suverenost“, ponovo je fokus stavio i na „odlazak stranaca iz BiH“. Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić naveo je da su „pregovori bez datuma zamka i vakuum u kojem ostaje prostor da se stranci i dalje miješaju“.

Ukupno uzevši, u kakofoniji ispraznih političkih fraza gledatelji su jedva mogli razabrati informacije o samoj dinamici koja prethodi utvrđivanju datuma, iako je to podrobno objasnio premijer Hrvatske Andrej Plenković.

„RAVNODUŠNI“ GRAĐANI: I na koncu – anketa među građanima, prije koje u najavi prezenter Dnevnika navodi da su građani RS-a spram otvaranja pregovora ravnodušni. Kada bi izjave nekoliko muškaraca dobro zašlih u sedmu deceniju života bile doista relevantan stav javnog mnijenja, onda bi RS bila dovoljna sama sebi, jer su, kazao je jedan od njih, „Srbi pametan narod i znaju sve što treba, pa ih stranci ne moraju učiti“. I krunske izjave da će se „Evropska unija brzo raspasti pa, stoga, u nju i ne treba ulaziti“.

NAPAD U MOSKVI: Izvještavanje o terorističkom napadu u Moskvi školski je primjer propagande u kojoj se svim silama nastojao u javnosti nametnuti stav da iza njega stoji Ukrajina i SAD, NATO, Evropska unija. Stoga, i kada su treći dan od napada prvo zvaničnici Moskve, a potom i vlast RS-a i RTRS prihvatili da iza napada stoji „Islamska država“ – i dalje su birani isključivo sugovornici koji tvrde da su oni bili samo izvršioci. Pa su tu tezu obrazlagali, kako je navedeno, „eksperti za terorizam“: od članice Senata RS-a Elene Guskove preko Dževada Galijaševića do Danijela Simića, koji su objašnjavali „da je sve to osmišljeno na Zapadu jer Ukrajina gubi rat“. Dodatni komentar smatramo suvišnim.

NIGDJE UZROKA: Identičan propagandni narativ bilježimo i u izvještajima koji su se bavili obilježavanjem NATO-ovog bombardovanja SR Jugoslavije. „Sunovrat morala i pravde“, „Da li će NATO ikada odgovarati“, „Bombardovanje SR Jugoslavije bilo je uvod za rat koji sada bukti na tlu Evrope“ – samo je dio onoga što su novinari Dnevnika poručivali gledateljima u svojim izvještajima. Šta je prethodilo odluci o vojnoj intervenciji, šta se dešavalo s Albancima na Kosovu, koja je odgovornost Slobodana Miloševića, očekivano, pitanja su koja se ne otvaraju.

I ova nedjelja potvrdila je da vlast RS-a koristi svaki povod kako bi pažnju skrenula s egzistencijalnih pitanja koja opterećuju građane i njihov svakodnevni život. A slijedom toga takva pitanja nisu interesantna ni za uredništvo Dnevnika 2.

Ocjena 1, jer niže nemamo

BNTV: Kompletne i izbalansirane informacije

19. – 25. mart 2024.

SVEOBUHVATAN PRISTUP: Informativno, sveobuhvatno, sa stavovima zvaničnika Evropske unije, premijera dijela država članica, zvaničnika Republike Srpske bez dodatnih komentara –novinari Dnevnika 2 informisali su gledatelje o otvaranju pregovora BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Jednako tako sveobuhvatan pristup bilježimo i u izvještavanju o terorističkom napadu u Moskvi. Umjesto apriornog zauzimanja stava o umiješanosti Ukrajine, gledatelji su upoznati o stavovima zvanične Moskve, ali i o sigurnosnim upozorenjima koje je ambasada SAD-a u Rusiji prenijela tamošnjim vlastima.

MUKE S IGOROM: Od političkih tema u fokusu su bila potencijalna previranja u SNSD-u nakon što je Igor Dodik, sin Milorada Dodika, postavljen na funkciju organizacionog sekretara stranke. U javnosti se spekuliše da Dodik junior planira da izvrši kadrovske promjene u Vladi, da je vrijeme premijeru RS-a Radovanu Viškoviću odbrojano, te da stanjem u stranci nije zadovoljna struja koju predvodi Nebojša Radmanović.

SANKCIJE I FIRME: I u nedjelji iza nas novinari Dnevnika 2 bavili su se temama koje okupiraju život građana na dnevnom nivou, ali i otvarali pitanja kako se sankcije SAD-a uvedene zvaničnicima RS-a počinju odražavati i na ostale segmente društva.

Izdvajamo pitanje hoće li se američke sankcije odraziti na firme koje se dovode u vezu sa sankcionisanim licima, odnosno, da li će banke sa sjedištem u BiH zbog straha da se i same ne nađu pod sankcijama odlučiti s njima prekinuti poslovanje.

Gledatelji su informisani i o nastavku štrajkova radnika u pravosuđu RS-a, te u Rudniku i termoelektrani Ugljevik, ali i nespremnosti Vlade RS-a da ispuni zahtjeve zbog kojih su stupili u štrajk.

RADNICI, BUDŽET, NOVAC: Da nezadovoljstvo među radništvom sve više ključa javnost se uvjerila i nakon neuspjelih pregovora Sindikata prosvjete RS-a s resornom ministricom, koja je poručila da para za povećanje plata u budžetu nema.

A da novca u budžetu nema, iako vlast tvrdi da RS nema finansijskih problema, potvrđuje i novo zaduženje na Banjalučkoj berzi u iznosu od 40 miliona KM. Ekonomisti su upozorili da RS sve skuplje plaća svoja zaduženja, te da je duplo više i pod nepovoljnijim uvjetima zadužena od Federacije BiH.

Ocjena 6

Strategija i taktika

Izuzme li se, očekivano, identična interpretacija NATO-ovih vazdušnih napada na SR Jugoslaviju, sadržaj dnevnika RTRS-a i BNTV-a nema dodirnih tačaka. RTRS u kontinuitetu nastoji pažnju građana držati na „velikim temama“, okrećući glavu od svakodnevnice – na kojoj fokus neprestano drži uredništvo Dnevnika 2 BNTV-a.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema koja se bavila pitanjem manipulacije vlasti kroz postavljanja vršilaca dužnosti na pozicije direktora javnih preduzeća i ustanova u Republici Srpskoj. Iako se prema postojećim propisima neko lice kao vršilac dužnosti na funkciji može zadržati najduže devet mjeseci, Vlada RS-a to ne poštuje, pa se na tim pozicijama zadržavaju i po nekoliko godina. Svojevrstan rekorder je Dejan Kusturić, koji je na poziciji v. d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a od 2016. godine. Politički analitičari pojašnjavaju da se tako najlakše upravlja stranačkim kadrovima da prvenstveno rade u interesu vlasti, te da RS na pozicijama od vrha entiteta do lokalnih zajednica ima 700 v. d. direktora.

Minus sedmice

RTRS

Kada se analizira sadržaj izvještaja emitovanih u Dnevnicima, evidentno je da se oni baziraju na snažnoj proruskoj politici koja se želi nametnuti građanima RS-a. Kada i razumijemo podršku građanima Rusije nakon terorističkog napada u Moskvi, koja je, uostalom, stigla iz cijelog svijeta, ona je, ipak, ostala u sjeni zvaničnih stavova Moskve o odgovornosti Ukrajine, na kojoj je posebno stavljen fokus u svim izvještajima. U tom kontekstu i ne čudi izvještavanje o otvaranju pristupnih pregovora BiH s Evropskom unijom, koje je obilovalo euroskepticizmom umotanim u providnu foliju potrebe zaštite interesa Republike Srpske.

BNTV

I na BNTV-u bilježimo identičan narativ kao i na RTRS-u u izvještavanju o godišnjici NATO-ovog bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine. Šta su uzroci koji su doveli do intervencije Alijanse tema je koja se ne otvara.