Publika je prisustvovala smotri visokoparnih izjava o dobrosusjedskim odnosima, dok su sva otvorena pitanja ostala neistražena
FTV: Otkad je Denis Zvizdić nestranačka ličnost?
4. – 10. juli 2017.
INTERVJU ILI KAKO SU SVI PARAMETRI U PORASTU: Zajednička sjednica Savjeta ministara i hrvatske Vlade bila je povod za razgovor prezenterke Jelene Blagojević sa Denisom Zvizdićem (petak, urednik Darjan Babić). Nakon što je predsjedavajući Zvizdić izdeklamovao poruke o uzajamnom uvažavanju Hrvatske i BiH i kako su poslate poruke mira i prijateljstva, uslijedio je dio razgovora o domaćim aktuelnostima. Blagojević je stidljivo spomenula kako u Parlamentu slijedi preispitivanje rada Savjeta ministara, nakon čega je gost započeo s političkom besjedom koja nije prekidana. Državni premijer bi mogao dobiti nadimak “svi parametri su u porastu”, o čemu smo opet slušali, a moglo se čuti i na osnovu kojih to pokazatelja on mjeri uspjeh trenutnog saziva (“broj održanih sjednica, broj usvojenih materijala, broj usvojenih strategija…”).
Nažalost, novinarka ga nije prekinula u retorici koja je djelovala sigurno i dobro pripremljeno, iako se ista u časku mogla srušiti dovoljno dobrim pitanjem. Najposlije, zar broj održanih sjednica i drugi podaci zasnovani na kvantitetu odista održavaju kvalitet rada? Kao i mnogo puta ranije, gledatelji u studiju javne televizije nisu imali svog zastupnika koji bi visokog funkcionera izvršne vlasti izložio neugodnim pitanjima o odlasku mladih, političkim trzavicima, akcizama…
KO JE DENIS ZVIZDIĆ: Zvizdić je u jednom momentu opleo po koalicionom partneru, praveći poređenje sa Mostom koji je otkazao povjerenje, ili poslušnost, kako već ko gleda, HDZ-u. On je čak rekao kako očekuje od SDA da riješi pitanje neslaganja sa SBB-om koji se ponašao kao “opozicija u poziciji”. Sagovornik se ovdje izmjestio izvan političke arene nastojeći se prikazati kao tehničar koji koordinira javnim politikima, ali ne i političkim procesima. No, Denis Zvizdić je potpredsjednik SDA i kao visoki stranački dužnosnik utiče na međustranačke odnose, te ga je tu novinarka morala prekinuti, ne dopuštajući mu da stvara lažni dojam nestranačke ličnosti koja je van prljavog svijeta politike.
IZDVOJENO:
Obje televizije su tokom cijele sedmice pratile dešavanja u vezi s Maršom mira i obilježavanjem pomena žrtvama genocida u Srebrenici. Ono što pripremu na FTV-u izdvaja u odnosu na BHT1 jeste potpuniji pregled informacija koje prate ovogodišnju obljetnicu. U nedjelju je prenijeta izjava Branislava Borenovića, lidera PDP-a, o najavljenom skupu podrške Ratku Mladiću, koji je promrmljao nešto o tome kako taj skup ne smije biti zloupotrijebljen ni s jedne strane. Izjava nije kontekstualizovana kao primjer ustupanja nekoga ko se predstavlja kao umjerenjak pred ekstremističkim desničarskim snagama. Izuzetno je značajno i što je u subotu prenijeto saopštenje, i osuda, BH novinara o prijetnjama smrću banjalučkom novinaru i kolumnisti Draganu Bursaću koje su uslijedile nakon kolumne o skupu Mladićevih podržavalaca u kojoj se pitao slavi li na taj način Banjaluka genocid. Za razliku od Bursaća, nova nada opozicije je pažljivo štedila ekstremiste, uvijajući stvar u oblande zloupotreba s obje strane.
U ponedjeljak je stigla vijest da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske otkazalo sporni skup, istina, pozivajući organizatore da odrede drugi datum, ali interesantno je da se urednica Edina Šečerović, kao ni Jadranka Milošević dan ranije nisu odlučile da naprave dužu priču o odnosu Banjaluke prema Srebrenici. Događaji u manjem entitetu uoči komemoracije stalno su se klatili između najavljenih poricateljskih i revizionističkih skupova do njihovih zabrana i nametali su pitanje šta nam to govori o aktuelnom političkom trenutku, kakav je zvaničan stav, šta znači zabrana MUP-a, može li se iščitati pretežan stav javnosti…
OCJENA: 5
BHT1: Opet utisak učmale korektnosti
4. – 10. juli 2017.
KOREKTNO, ALI NEDOVOLJNO ATRAKTIVNO: Urednik Nikola Marković otvorio je Dnevnik 2 u petak prilogom o odnosima BiH sa prvim susjedom preko Save. Ekskluzivno su prikazani dijelovi iz intervjua hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, ali je prevladao opšti utisak da je FTV-ov izvještaj bio atraktivniji, jer je u prvi plan isticao ilustrativnije zvanične izjave, kao i tzv. otvorena pitanja. BHT1 je korektno prenio stvar, uz napomenu da je nedostajao naglasak na tome šta su to sve otvorena pitanja? Zašto su sve sporna? Kakva se rješenja očekuju? Pod kakvim se okolnostima organizovala zajednička sjednica dviju vlada?
SREBRENICA I (NE)ZVANIČNI BEOGRAD: Dopisnica Biljana Pekušić u subotu donosi priču o tome kako se prema genocidu u Srebrenici odnosi zvanični Beograd. Uvrštene su izjave predstavnika nevladinih organizacija koje insistiraju na suočavanju Srbije sa svojom ratnom prošlošću, a novinarka je pokušala razaznati kako se to zaista prema nasljeđu devedesetih odnosi aktuelna vlast. Izdvojene su izjave premijerke Brnabić, ali i informacija da će u vrijeme komemoracije predsjednik Vučić biti u službenoj posjeti Turskoj. Ukratko, Pekušić je u nekoliko sekvenci uspjela ocrtati odnos (ne)zvanične Srbije prema Srebrenici.
IZDVOJENO:
Vikend-izdanja urednice Alenke Bruck bavila su se negativnim prirodnim priraštajem, ali i problemima s kojima se suočavaju lica sa invaliditetom. Državna javna televizija nerijetko posvećuje pažnju manjinskim skupinama ili pojavama o kojima se nedovoljno govori, a u tome upravo jeste njena uloga. Progovoriti o slabo vidljivim pojavama i grupama.
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Hrvatska je naš najbliži susjed. Međudržavna saradnja će se unaprijediti uz uzajamno poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. To su bile kovanice iza kojih su se sakrili premijer Plenković i predsjedavajući Zvizdić, ali i medijski izvještaji koji su tome dodali sintagmu otvorena pitanja. Ona su navodno razmatrana i bila su predmet zajedničke sjednice, ali gledateljstvu se nisu pokušala predočiti sva ta otvorena pitanja koja su tek ovlašno dotaknuta. Još manje se iz priloga o zajedničkoj sjednici dvije vlade moglo saznati na šta to sve misli hrvatski prvi ministar kada spominje kako je neophodno govoriti o položaju Hrvata u BiH, ili kakve su perspektive rješavanja najspornijih pitanja, te da li će se graditi most na Savi kod Gradiške i sl. Naša publika je u dnevnicima gledala smotru visokoparnih izjava o dobrosusjedskim odnosima, dok su sva otvorena pitanja Hrvatske i BiH u dnevnicima ostala neistražena iza providne fasade kurtoazije i retorike koja se lako dala razobličiti.
