Kremlj i obožavaoci
Činjenica da ruski lider Vladimir Putin, koga mnogi na Zapadu smatraju ratnim zločincem, u Srbiji uživa poštovanje i služi kao mamac za gledaoce, podsetnik je da Kremlj i dalje ima obožavaoce u Evropi, piše Njujork tajms.
U tekstu „Vezana osećajem žrtve, Srbija se drži Rusije“, američki list navodi da je Putinu u jednoj beogradskoj ulici odata počast muralom sa njegovim likom i natpisom „brat“, nedaleko od ambasada Nemačke, Poljske i nekoliko drugih država EU, na kojima se vijore zastave Ukrajine u znak solidarnosti zbog ruske invazije.
„Deo privlačnosti gospodina Putina leži u njegovom imidžu moćnog vladara, koji služi kao model predsedniku Aleksandru Vučiću, sve autoritarnijem lideru Srbije, i premijeru Viktoru Orbanu, ratobornom neliberalnom lideru Mađarske. Uoči izbora koji obojicu očekuju u nedelju, lideri Srbije i Mađarske gledaju na Rusiju kao na pouzdan izvor energije, potreban za sreću njihovih birača. Ankete ukazuju da će obojica pobediti“, piše u tekstu.
List navodi da na odnos Srba prema Putinu utiče i “istorija, ili bar mitologizovana verzija prošlosti, koja u slučaju Srbije predstavlja Rusiju kao nepokolebljivog prijatelja i zaštitnika kroz vekove”.
“Ali, možda je najvažnija uloga gospodina Putina kao zvezde vodilje za nacije koje, bez obzira na sopstvene zločine iz prošlosti, sebe vide kao žrtve, a ne kao agresore, i čija se politika vrti oko kulta žrtve, negovanog ogorčenjem prema Zapadu”, navodi Njujork tajms.
Osećaj žrtve je duboko ukorenjen u Srbiji, gde se zločini počinjeni tokom balkanskih ratova 1990-ih vide kao odbrambeni odgovor na patnje Srba, “baš kao što gospodin Putin svoju krvavu invaziju na Ukrajinu predstavlja kao pravedan napor radi zaštite progonjenih etničkih Rusa koji su deo ‘ruskog sveta'”, piše u tekstu.
“Narativ žrtve je toliko jak kod nekih u Srbiji da je bučni tabloid Informer, koji često odražava mišljenja gospodina Vučića, prošlog meseca izvestio o pripremama Rusije za invaziju na Ukrajinu sa udarnim naslovom na naslovnoj strani ‘Ukrajina napada Rusiju'”, navodi Njujork tajms. (The New York Times/N1)
Vlado Mrkić, zaboravljeni klasik
Bijeljina se desila početkom aprila 1992. godine. To je bio uvod u etničko čišćenje gradova uzduž rijeke Drine (Zvornik, Višegrad, Srebrenica, Foča) koje će trajati cijeli taj mjesec. Tu fotografiju sam ja, kao i većina ovdašnjih ljudi, vidio tek poslije rata. Ali o tom zločinu izvještavali su aprila 1992. sarajevski mediji kroz potresne reportaže Vlade Mrkića u Oslobođenju. Vlado je bio tog dana u Bijeljini, kao i Sejo Omeragić novinar Slobodne Bosne koji je povodom teksta o Bijeljini bio pozvan da svjedoči u Hagu u slučajevima protiv Miloševića i Krajišnika. Vlado Mrkić je, pretpostavljam, a nažalost potpuno nepoznat u Srbiji. Njegova knjiga ratnih reportaža „Nikad više zajedno“ za mene je klasik ovog žanra. Dovoljno je suočiti se sa ovim dragocjenim i poštenim svjedočenjima pa zadati sebi makar naknadni imperativ: ne smije se vjerovati da zločin ostaje bez kazne! (Boro Kontić, Danas)
Milijarderi pokupovali bunkere za smak svijeta
Pogotovo od početka pandemije, iako pokret postoji decenijama, sve više ljudi interesira se oko ‘Preppersa’. Kao što je poznato, članovi ovog pokreta, svaki na svoj način, zbog različitih razloga, pripremaju se za neki apokaliptični događaj. Za jedne je to nuklearni napad, za druge razorni potres, za treće dolazak vanzemaljaca… Opcija je na hiljade.
Čuli smo za bunkere s luksuznim apartmanima u kojima možete pričekati da stvari na površini postanu sigurne, ali oni su popularni kod milionera. Milijarderima se i ne dijeli bunker sa stotinama drugih porodica.
Više od polovine milijardera koje poznajem posjeduje privatne bunkere koje namjeravaju koristiti u slučaju apokaliptičnog događaja – priznao je Reid Hoffman, jedan od osnivača LinkedIna.
Ali bunker vam ništa ne znači ako ste zapeli negdje na sastanku… Treba nekako i doći do sigurne zone. Jedan od direktora velikog investicijskog fonda priznao je u anonimnom razgovoru za New York Times kako se 24 sata dnevno, ma gdje god bio, u njegovoj blizini nalaze helikopter i pilot koji ga je spreman odvesti do njegova podzemnog bunkera.
Kod milijardera iz cijelog svijeta posebno je popularna jedna lokacija – Novi Zeland. Oni su tamo pokupovali tolike količine teritorija na kojima su sagradili svoje podzemne bunkere, da je novozelandska Vlada morala mijenjati svoje zakone.
Novi Zeland je već utopija – rekao je Peter Thiel, poduzetnik čije se bogatstvo procjenjuje na gotovo deset milijardi dolara.
On je još 2011. godine uspio i ‘kupiti’ državljanstvo Novog Zelanda. Rekao je i kako ima ‘izlaznu rutu’ koja ga može dovesti do njegova imanja na Novom Zelandu, ali, očekivano, nije htio otkriti detalje.
A zašto baš Novi Zeland? Pa, prema Business Insideru, Thiela je inspirirala knjiga ” Kako preživjeti i uspjeti u slučaju apokalipse” Jamesa Dalea Davidsona iz 1997. godine. U njoj je Novi Zeland spomenut kao idealna lokacija za preživljavanje apokalipse. Knjiga govori o grupi pojedinaca koji bi se sakrili od kolapsa društva, pričekali da prođe haos, a onda krenuli ponovno sve graditi i vladati. (Mehmed Sultanović, Hayat)
Strogi lockdown u Šangaju utjecat će na svjetsko gospodarstvo: “Najgore tek dolazi”
ŠANGAJ, jedan od centara kineske financijske moći, nalazi se u produženom lockdownu. Razlog za to je borba s najtežim valom epidemije još od početka širenja zaraze koronavirusom u Wuhanu.
Zbog stroge politike nultog covida ekonomisti prognoziraju da najgore tek dolazi i da će smanjena proizvodnja utjecati na regionalno i globalno gospodarstvo, piše Guardian.
26 milijuna ljudi u izolaciji
Neki stanovnici Šangaja suočavaju se s 10 dana izolacije u svojim domovima, pa kineska stroga politika nultog covida prijeti gospodarstvu zemlje. Istočni dio Šangaja trebao je danas izaći iz četverodnevnog lockdowna, ali je produženje zatvaranja najavljeno kasno sinoć.
Planirano zatvaranje zapadnog dijela grada se nastavilo, s čak 26 milijuna stanovnika u izolaciji. To pokazuje da se prijestolnica kineske financijske moći bori s eliminacijom epidemije.
Zbog virusa je ove godine u lockdownu nekoliko velikih gradova. Kina se trenutačno bori s najgorim valom epidemije u zemlji od početka pandemije u Wuhanu 2019. To znači da je drugo najveće svjetsko gospodarstvo izbačeno iz kolosijeka.
Objavljene brojke pokazuju da je tvornička aktivnost u Kini u ožujku pala najbržim tempom u posljednje dvije godine. Ponovno pojavljivanje korone i gospodarske posljedice rata u Ukrajini izazvali su oštar pad proizvodnje, ali i potražnje.
Ekonomisti iz američke investicijske banke Morgan Stanley imaju loše prognoze za gospodarski rast u Kini za 2022. godinu. Citigroup, investicijska bankarska kompanija iz SAD-a, upozorava na rizike u vezi s drugim tromjesečjem. (Index.hr)