Kao što ćemo vidjeti, u izvještavanju o selefijama mediji mnogo više i mnogo češće koriste pojam “vehabije” i zbog toga smo odlučili da ga zadržimo u analizi. Iako je istraživanje Puhala iz 2015. godine pokazalo da je televizija i dalje najčešći kanal kojim se građani BiH (85,3%) informišu o političkim dešavanjima u zemlji, za našu analizu smo uzeli dnevne novine i neke od popularnih portala u BiH. Putem web-portala, sajtova i blogova informiše se 36% građana BiH, dok dnevne novine koristi 34,1%. Informisanje putem društvenih mreža prisutno je kod svakog trećeg stanovnika BiH (33,5%). Prijatelji i poznanici su važan izvor informacija za 31,4% ispitanika, dok se putem radija o politici informiše 26,5% građana. Časopise čita 14,7%, dok svaki deseti ispitanik (10%) informacije o politici dobija od poznanika iz političkih partija. Interesantno je vidjeti da jednak broj građana prati web-portale, sajtove, blogove i društvene mreže, koliko čitaju i dnevne novine, što jeste nešto novo na prostoru BiH.
Metodologija
U periodu od 1. do 31. marta 2016. godine, u medijima je zabilježeno 150 objava koje su u svom sadržaju razmatrale problematiku terorizma, postojanje vehabijskih i selefijskih zajednica u BiH, djelovanje Islamske države u BiH, pravosudne postupke za učešće na stranim ratištima, postojanje i djelovanje vjerskih zajednica koje ne spadaju pod okrilje Islamske zajednice (paradžemata), napade koje su pravosudne institucije okarakterisale kao terorističke.
Ključne riječi po kojima je vršena pretraga su bile: “vehabije”, “selefije”, “ISIL” i “terorizam”, ali samo u kontekstu BiH.
Svakodnevno su praćeni sljedeći mediji:
- Dnevna štampa: Dnevni avaz, Dnevni list, Euro Blic, Glas Srpske, Press RS, Nezavisne Novine, Oslobođenje, Večernji list.
- Sedmične novine: Dani, Stav i Faktor.
- Internet-portali: Dnevnik.ba, Frontal.ba, Radio Sarajevo, Slobodna Evropa.org, Klix.ba, Žurnal.info, Byka.com
U martu su dnevnim novinama i na portalima dominirale tri teme koje se tiču vehabija: učešće bh. državljana na stranim ratištima, suđenja onima koji su optuženi za nezakonito pridruživanje terorističkim organizacijama i sudbina paradžemata.
Tabela X. Teme koje su bile zastupljene u medijima tokom marta
Tema | Broj objava | Procent |
Učešće bh. državljana na stranim ratištima | 42 | 28,0 |
Suđenja | 39 | 26,0 |
Paradžemati | 31 | 20,6 |
Borba protiv terorizma | 17 | 11,3 |
Reakcije nakon terorističkog napada u Bruxellesu | 9 | 6,0 |
Hapšenja | 4 | 2,6 |
Migrantska kriza | 2 | 1,3 |
Ostalo | 2 | 1,3 |
Prijetnje ISIL-a | 2 | 1,3 |
Ubistvo vojnika u Rajlovcu | 1 | 0,6 |
Vehabijske i selefijske zajednice | 1 | 0,6 |
Ukupno | 150 | 100,0 |
Institucije i paradžemati
Posebno ćemo izdvojiti pisanje medija o odnosu države BiH i njenih institucija prema paradžematima i vehabijama generalno. Već 1. marta imamo tekst u Nezavisnim novinama “Policija okreće glavu od vehabijskih džemata”, koji potpisuju Dragan Sladojević i Nikola Salapura, gdje možemo pročitati sljedeće:
“Odluka Islamske zajednice (IZ) u BiH, koja je naredila zatvaranje paradžemata, a za šta je rok istekao juče, po svemu sudeći, nije i neće naići na veliku podršku policijskih agencija. Procjenjuje se da postoji na desetine ilegalnih mesdžida, u kojima se uglavnom okupljaju pripadnici vehabijske zajednice, koji se već sedmicama suprotstavljaju odluci da prestanu s održavanjem i organizovanjem vjerskih aktivnosti. Najavljena su juče i eventualna hapšenja onih koji ne pristanu da se vrate u okvire Islamske zajednice u BiH, ali, ako je suditi po (ne)zainteresovanosti policije, takav scenario daleko je od mogućeg.”
Interesantno je da ni u daljem tekstu novinari ne daju razloge zašto bi policijske i bezbjednosne agencije trebale da se uključe u aktivnosti ukidanja paradžemata, tj. koje to konkretne zakone krši ova grupa ljudi zbog kojih ih treba ukinuti ili sankcionisati.
Nakon što smo vidjeli da policija ne želi da se obračuna s vehabijama i paradžematima, već 8. marta možemo da pročitamo tekst u Dnevnom listu “Sud i Tužiteljstvo predstavljaju zaštitu svakom teroristi u BiH”. Nakon ovog imamo i tekst u Večernjem listu od 10. marta koji prenosi izjavu Dževada Galijaševića “kako je u Sarajevu uspostavljen operativni i zapovjedni centar ‘Islamske države’ za izvođenje terorističkih operacija u cijeloj Europi”. U tekstu stoji: “Galijašević je upozorio kako se to jasno vidi s obzirom na činjenicu da su najvažniji ljudi iz svijeta terorizma u Sarajevu i BiH. Naveo je kako Abu Hamza, koji predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti i koji je bio važan oficir u odredu ‘El mudžahedin’, koji je sudjelovao u zločinima na području Ozrena i središnje Bosne, dolazi kod poglavara Islamske zajednice Huseina Kavazovića, gostuje na raznim televizijama, daje izjave i kreće se u BiH kao da prema njemu nisu poduzete nikakve mjere nadzora.”
Ovakva vrsta tekstova stvara sliku o tome da institucije BiH ne samo da se ne bore protiv terorizma, što jeste jednako vehabija, već i podržavaju terorizam svojim nedjelovanjem. Prenošenja Galijaševićevih izjava bez traženja dokaza za njegove izrečene tvrdnje su postala svakodnevnica našeg novinarstva.
Paradžematlije bez prava glasa
Nakon isteka roka za inkorporiranje paradžemata u okvir Islamske zajednice BiH, u medijima se pojavila nova teza o novoj opasnosti od odmetnutih paradžemata čiji će rad biti mnogo sofisticiraniji i promišljeniji. Dvadeset šestog marta, novinari Sladojević i Salapura, u Nezavisnim novinama u tekstu pod naslovom “Čeliči se nova selefijska frakcija u BiH”, u kojem se pozivaju na dokumenta bosanskohercegovačkih bezbjednosnih agencija, pišu: “Očito, na pomolu je nova vjerska struktura selefijske populacije, koja ima svoje šejhove, redovne aktivnosti, redovna okupljanja i predavanja. Ova struktura konstantno postaje jača zbog novih pristalica i povećanja broja novih daija, koji se vraćaju sa školovanja u arapskim zemljama.”
O istoj temi, pozivajući se na iste izvore, Sladojević piše i u tekstu od 29. marta pod naslovom “Nova selefijska struja višestruko opasnija”: “Iako se ova frakcija deklarativno distancira od Al Kaide i Islamske države, njihovi stavovi su izrazito radikalni prema ustavno-pravnom poretku BiH, demokratskim procesima, zapadnim civilizacijskim dostignućima, tradicionalnim opredjeljenjima Bošnjaka, te zvaničnoj Islamskoj zajednici (IZ) u BiH”, stoji u dokumentaciji bezbjednosnih krugova. “Njihove propagandne i aktivnosti organizacione prirode dugoročno mogu predstavljati značajan politički i bezbjednosni problem.”
Zanimljivo je da ni u jednom tekstu koji se tiče paradžemata nemamo stavove selefija, već se isključivo navode izjave predstavnika Islamske zajednice, predstavnika bezbjednosnih agencija – naprimjer, ministra Dragana Mektića – i pojedinih analitičara.
Početak obračuna
Mediji zdušno podržavaju aktivnosti Islamske zajednice BiH za ukidanjem paradžemata. Za medije paradžemati su izvor svog zla i haosa među muslimanima u BiH. U njima se muslimanima “ispira mozak” i odatle se oni šalju na strana ratišta. Mediji tvrde da se iz paradžemata otvoreno poziva na javni sukob s Islamskom zajednicom BiH. Selefije se izjednačavaju s teroristima. Ocijenjeno je da ovakav pristup Islamske zajednice predstavlja “početak obračuna sa vehabijama”, da će “svako normalan podržati IZBiH”, te da je Islamska zajednica počela da radi nešto od čega su pravosudne i državne institucije okretale glavu.