Pandemija nije uticala da građani u BiH češće koriste e-usluge

Zainteresiranost za e-usluge smanjuje se sa starošću, a potom kreće da raste, pa je druga kategorija koja je najviše zainteresirana za e-usluge: stariji od 60 godina

Pandemija nije uticala da građani u BiH češće koriste e-usluge

Rezultati istraživanja stavova građana u provedeni u okviru projekta „Osnaživanje civilnog društva zapadnog Balkana za reformiranu javnu upravu (WeBER 2.0)” pokazali su da pandemija koronavirusa nije značajno izmijenila navike građana Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnog Balkana kada je u pitanju upotreba elektronskih usluga.

Relevantnost e-usluga, odnosno, njihov kvalitet i dostupnost građanima je naročito dobilo na značaju u periodu kada je pandemija bila na vrhuncu, jer je fizički kontakt s upravom i odlazak na šaltere sveden na minimum.

Međutim, rezultati istraživanja koje je zajedno s partnerima provela Vanjskopolitička inicijativa BH pokazali su da pandemija nije uticala na to da građani u BiH i regiji češće počinju da koriste e-usluge.

Istraživanje koje je provedeno od 1. do 15. maja 2020. godine na uzorku od 6.085 građana pokazuju da je samo 18 posto građana više nego inače koristilo e-usluge tokom pandemije, a da čak 50 posto ispitanika nije uopće koristilo ovaj tip usluga u tom periodu.

– U prosjeku, dvije trećine građana regiona kažu da njihov interes za e-usluge nije porastao od početka pandemije – kazala je direktorica Vanjskopolitičke inicijative BH Anida Šabanović.

Porast korištenja elektronskih usluga tokom pandemije na regionalnom nivou iznosio je 38 posto, a porast u BiH je nešto niži od regionalnog prosjeka i iznosio je 31 posto. Najveći porast je zabilježen u Albaniji i Crnoj Gori sa 45 posto, dok je najniži (24 posto) na Kosovu.

Građani koji su informirani o načinu upotrebe e-usluga kažu da je ovaj tip usluga lak za korištenje, i bili su više zainteresirani za njihovu upotrebu, dok građani koji ne znaju puno o njima nisu bili skloni da ih koriste tokom pandemije, pokazuju rezultati istraživanja.

– Rezultati se mogu objasniti na sljedeći način, građanima nedostaju informacije o ovim uslugama, a i ako ih imaju, nemaju adekvatne informaciono-tehničke  vještine za njihovo korištenje, ili je potrebno više vremena za navikavanje na interakciju građana s javnom upravom na taj način – dodala je Šabanović.

Oko 40 posto građana regije, kažu u Vanjskopolitičkoj inicijativi BH, preferira lični kontakt, i ti građani u velikoj mjeri, uprkos pandemiji, nisu bili zainteresiraniji za korištenje e-usluga.

Rezultati istraživanja pokazuju i da među najmlađom grupom ispitanika, uzrasta od 18 do 24 godina, postoji najveća zainteresiranost za korištenje e-usluga.

Međutim, ta zainteresiranost se smanjuje sa starošću, a potom kreće da raste, pa je druga kategorija koja je najviše zainteresirana za e-usluge grupa građana koji su starijih od 60 godina.

– Zainteresiranost grupe građana starijih od 60 godina možemo objasniti preprekama s kojima su se oni suočili tokom pandemije, te im je kretanje bilo ograničeno u pojedinim periodima pandemije – kaže Šabanović.

Dodala je da građani u svim zemljama regiona generalno pristupaju e-uslugama s rezervom, pa se to nije mijenjalo ni tokom pandemije.

– Vlade bi trebale pokrenuti proaktivne informativne kampanje kako bi se povećala svijest građana o njihovom postojanju, a isto tako da su ove usluge puno brže, jednostavnije i jeftinije nego korištenje šaltera i šalterskih usluga – istaknula je Šabanović.

Izvor: VPI BH

About The Author