U Federalnom parlamentu odbijen je Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača uz obrazloženje da nije dovoljno dobar. No, da su parlamentarci umjesto neusvajanja odlučili ipak raditi na njemu, to bi bio veliki korak i za državu i uzbunjivače.
Zavod za zaštitu mentalno-invalidne djece i omladine Pazarić i loše stanje na koje je ukazala zastupnica u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Sabina Ćudić u fokus su doveli i potrebu za zaštitom uzbunjivača u Bosni i Hercegovini, koji djeluju u svim društvenim i državnim sektorima.
Ćudić je 20. novembra 2019. godine objavila fotografije djece zavezane za radijatore i krevete u Zavodu u Pazariću, više od godinu nakon toga, 8. decembra 2020. godine, Federalni parlament je usvojio zaključke koji, između ostalog, predviđaju i donošenje Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Takav Nacrt zakona Ćudić je nedavno predložila u Predstavničkom domu, no on nije usvojen, pod izgovorom da sličan nacrt zakona već postoji u proceduri, kao i da je Nacrt koji je ona predložila nejasan u nekim stavovima te da ne može biti dobar osnov za kreiranje dobrog zakona.
Prilikom rasprave Ćudić je objasnila razliku između Nacrta zakona o zaštiti prijavljivača korupcije, koji je ranije upućen u proceduru, i Nacrta zakona koji je ona predložila, kazavši da je njen zakon sveobuhvatniji.
– Zakon koji je odbijen nudi zaštitu osobama koje prijavljuju kršenje ljudskih prava, korupciju, generalno nezakonite radnje kakve su i zlostavljanje štićenika u Zavodu u Pazariću, seksualno zlostavljanje i uznemiravanje o kojem se ovih dana intenzivno govori, mobing i diskriminaciju – navela je Ćudić.
Kaže da je izgovor Federalne vlade bio da nema potrebe za tim zakonom jer je Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, koji Vlada smatra sličnim zakonu koji je predložila, prije tri godine usvojen u formi nacrta, ali taj zakon, čak i da je sličan, nije nikada usvojen.
Na Nacrtu zakona Ćudić je, kako kaže, radila s timom pravnika te se on u velikoj mjeri naslanja na Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije.
Zastupnici su se tokom rasprave usprotivili ovom zakonu kazavši da je preuzet iz srbijanskog zakona, dok je Ćudić pak kazala da se u zakonu nalazi čitav spektar evropskih rješenja zaštite onih koji prijavljuju zlodjela u privatnom i javnom sektoru.
Upravo evropska rješenja nam i trebaju s obzirom na to da je ovaj zakon na neki način dio našeg evropskog puta.
– Kolegama u Parlamentu je prvenstveno smetalo, kako su rekli, to što zakon preuzima rješenja iz zakona u Srbiji, a čuli smo i komentare poput tog da bi zakon dozvoljavao i zastupnikovoj tetki da povjeruje u kojekakve prijave. Napominjem da se ovdje radi o Nacrtu i da je usvojen ovdje bi kolege kroz javnu raspravu imale mogućnost da utječu na tekst zakona – pojasnila je Ćudić.
Razloga za usvajanje tog zakona je bezbroj, a to je – zaštita uzbunjivača, ohrabrivanje ljudi da govore o nedozvoljenim radnjama u privatnom i javnom sektoru, kao i to što je ovaj zakon dio borbe protiv korupcije.
Iz Evropske unije BiH se stalno ukazuje na to da je potrebna sistemska borba protiv korupcije i povjerenje u pravosuđe, no to nije moguće bez dobrih zakona koji bi bili implementirani.
Zakon koji je predložila Ćudić predviđa imenovanje specijalnog tužioca koji bi bio zadužen za davanje statusa uzbunjivača, a predvidio bi i definiranje protokola za prijavljivanje nezakonitih radnji u javnim ustanovama i preduzećima.
EU je provela istraživanje javnog mnjenja u BiH koje je pokazalo da 97 posto stanovništva nikada nije prijavilo korupciju, a glavni razlog je taj što nema nikakve zaštite za uzbunjivače.
Nacrt koji je Ćudić predložila otvorio bi put za zaštitu osoba koje svjedoče kršenjima zakona, korupciji, seksualnom uznemiravanju, zlostavljanju, mobingu i slično.
Parlamentarna zastupnica Sabina Ćudić ističe da zbog nepostojanja mehanizma zaštite zviždača mnoga gnusna djela ostaju zataškana, a navodi i primjer lošeg postupanja vlasti koje u konačnici dovodi do toga da se ljudi plaše prijaviti kršenje zakona.
– Podsjetit ću vas na hrabre ljude poput Alme Šehović, uzbunjivačice koja je prijavila nezakonite radnje u Zavodu za zapošljavanje TK, a koja je nakon svega što je pretrpjela počinila samoubistvo, a Američka ambasada u BiH joj je posthumno dodijelila nagradu za izuzetnu hrabrost – kazala je Ćudić.
Pored preminule Alme Šehović, s nezaštićenošću nakon što je prijavio nezakonite radnje bori se i Sanjin Sinanović koji kaže da je “žrtva vjerovanja da prijavom korupcije i krivičnog djela činimo dobru i ispravnu stvar za društvo i državu”.
Protiv Sinanovića se od tada vodi niz disciplinskih postupaka, a nije mu dodijeljen ni status uzbunjivača. Zoran Ivančić iz Centra za javni utjecaj je ranije za Detektor kazao da je prilikom dodjele statusa uzbunjivača trenutno zakon restriktivan s obzirom na to da samo državni tužioci mogu to uraditi.
Uzbunjivači u BiH se osjećaju izdato s obzirom na to da je odnos države prema njima krajnje tragičan – zbog odvažnosti ih progone, zastrašuju, tjeraju u smrt i dok god je tako, ne možemo u Evropu.
Izvor: Klix
