Udruženje novinara Sjeverne Makedonije (AJM) utvrdilo je da se učestalost napada i prijetnji medijskim djelatnicima povećava u turbulentnim političkim situacijama, posebno tokom izbora te da nekažnjivost napada na novinare prevladava, što je pitanje koje zahtijeva ozbiljniju predanost od tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela.
U registru AJM-a u periodu od 2017. do 2021. godine zabilježena su 42 napada na novinare i medijske djelatnike, a najčešći oblik prijetnje sigurnosti novinara su verbalne prijetnje.
Od 42 slučaja napada na novinare, čak 25 je bilo verbalnih prijetnji, 14 fizičkih napada, dva napada na medijske organizacije, a jedan napad je bio u obliku hapšenja novinara.
To pokazuje najnovija publikacija pod naslovom “Napadi na novinare i medijske djelatnike 2017. – 2021.: tendencije i preporuke” u kojoj AJM obrađuje neke od težih kršenja prava medijskih radnika u zemlji.
Kako navode broj napada na novinarke veći je od napada na novinare u posljednje dvije godine te Udruženje upozorava da se često koristi seksistička retorika, koja ovim napadima daje dodatnu važnost činjenicom da se ne odnose samo na rad novinara, već se čini i da su rodno zasnovani.
Prema AJM-u, učestalo klevetničko etiketiranje novinara kao neprijatelja od strane političara i javnih dužnosnika moglo bi dodatno potaknuti stranačke simpatizere da slijede njihov primjer, te da nastave ugrožavati sigurnost novinara i medijskih djelatnika na sličan način.
Također, ističe se da su fizički napadi na novinare smanjili tokom pandemije, dok su online prijetnje novinarima značajno porasle, ali i da pitanje nekažnjivost napada na novinare zahtijeva ozbiljniji angažman tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela.
– Usprkos brojnim domaćim i međunarodnim izvještajima koji upućuju na ovu problematiku, kao i brojnim konferencijama, analizama i publikacijama koje se time bave, nekažnjivost napada na novinare se nastavlja i ističe se kao negativan primjer u globalnom kontekstu – dodaje se u izvještaju.
Tokom 2017. godine u Upisnik AJM upisano je 16 napada na novinare i medijske djelatnike. Od toga je šest verbalnih napada na novinare, devet fizičkih napada, a jedan slučaj uništavanja osobne imovine.
U 2018. godini AJM je zabilježio tri slučaja napada na novinare, dok su 2019. godine zabilježena još četiri teža slučaja napada na novinare, te dvadesetak drugih manjih prijetnji i incidenata, a 2020. zabilježeno je 12 prijetnji novinarima, jedan fizički napad i jedan napad na medije. Od 14 registriranih napada na novinare u Sjevernoj Makedoniji, u devet slučajeva žrtve su bile novinarke.
Od početka 2021. godine AJM je zabilježio ukupno pet napada, četiri verbalna i jedan fizički. Ono što zabrinjava je da je 2021. godine većina ovih napada (tri) bila usmjerena na novinarke. To je, prema AJM-u, nastavak negativnog fenomena koji je uočen 2020. godine – da je broj napada na novinarke veći od broja napada na novinare.
Ovaj zabrinjavajući trend, prema AJM-u, mogao bi dovesti do takozvanog “efekta hlađenja” u kojem se novinarke samocenzuriraju od daljnjeg govorenja ili istraživanja određene teme, ili, u najekstremnijim slučajevima, potpuno se povlače iz novinarske profesije.
Kao izlaz iz ovih situacija, AJM smatra da je Sabor dužan što prije donijeti predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona, gdje se primjenjuju kvalificirani oblici krivičnih djela koja pogađaju novinare.
Zatražili su od Ministarstva unutrašnjih poslova da poveća učinkovitost rada Odjela za kibernetički kriminal i digitalnu forenziku kako bi se lakše pronašli počinitelji internetskih napada na novinare i medijske djelatnike.
Izvor: IFEX
