Metine politike i sistemi moderiranja sadržaja sve više ušutkuju glasove podrške Palestini na Instagramu i Facebooku nakon neprijateljstava između izraelskih snaga i palestinskih naoružanih grupa, navodi Human Rights Watch u izvještaju.
Izvještaj na 51 stranici nazvan “Metina prekršena obećanja: Ssistemska cenzura palestinskog sadržaja na Instagramu i Facebooku,” dokumentira obrazac neopravdanog uklanjanja i potiskivanja izražavanja podrške Palestini i javne rasprave o palestinskim ljudskim pravima.
Human Rights Watch otkrio je da problem proizlazi iz manjkavih Meta politika i njihove nedosljedne i pogrešne implementacije, pretjeranog oslanjanja na automatizirane alate za moderiranje sadržaja i nepotrebnog utjecaja vlade na uklanjanje sadržaja.
– Metina cenzura sadržaja koji podržava Palestinu dodatno šteti u vrijeme neizrecivih zločina i represije koji već guše izražavanje Palestinaca – kazala je Deborah Brown, vršiteljica dužnosti saradnice direktora za tehnologiju i ljudska prava u Human Rights Watchu.
– Društveni mediji bitna su platforma za ljude da svjedoče i govore protiv zlostavljanja, dok Metina cenzura doprinosi brisanju patnje Palestinaca – dodala je.
Human Rights Watch pregledao je 1.050 slučajeva online cenzure iz više od 60 zemalja. Iako nisu nužno reprezentativna analiza cenzure, slučajevi su u skladu s godinama izvještavanja i zagovaranja palestinskih, regionalnih i međunarodnih organizacija za ljudska prava koje detaljno opisuju Metinu cenzuru sadržaja koji podržava Palestince.
Nakon napada predvođenog Hamasom u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, uglavnom civila, prema izraelskim dužnosnicima, izraelski napadi u Gazi ubili su oko 20.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravstva Gaze.
Nezakonita izraelska ograničenja humanitarne pomoći pridonijela su tekućoj humanitarnoj katastrofi za 2,2 miliona stanovnika Gaze, od kojih su gotovo polovica djeca.
Human Rights Watch identificirao je šest ključnih obrazaca cenzure, od kojih se svaki ponavlja u najmanje 100 slučajeva: uklanjanje sadržaja, suspenzija ili brisanje računa, nemogućnost bavljenja sadržajem, nemogućnost praćenja ili označavanja naloga, ograničenja upotrebe značajki kao što su Instagram/ Facebook Live i “shadow banning,” izraz koji označava značajno smanjenje vidljivosti objava, priča ili računa pojedinca bez obavijesti.
U više od 300 slučajeva korisnici nisu mogli uložiti žalbu na uklanjanje sadržaja ili računa jer mehanizam žalbe nije funkcionirao, ostavljajući ih bez učinkovitog pristupa pravnom lijeku.
U stotinama dokumentiranih slučajeva, Meta se pozvala na svoju politiku “Opasnih organizacija i pojedinaca” (DOI), koja u potpunosti uključuje popise “terorističkih organizacija” koje su odredile Sjedinjene Američke Države. Meta je citirala te popise i sveobuhvatno ih primijenila kako bi ograničila legitiman govor o neprijateljstvima.
Meta je također pogrešno primijenila svoje politike o nasilnom i eksplicitnom sadržaju, nasilju i poticanju na nasilje, govoru mržnje te seksualnim aktivnostima. Nedosljedno je primijenila svoju politiku “dozvole vrijedne vijesti”, uklanjajući desetke sadržaja koji dokumentiraju palestinske ozljede i smrt koji imaju vrijednost vijesti.
Meta je svjesna da je njezina provedba ovih pravila manjkava. U izvještaju iz 2021., Human Rights Watch dokumentirao je Facebookovu cenzuru rasprave o pitanjima prava koja se odnose na Izrael i Palestinu i upozorio da Meta “ušutkava mnoge ljude samovoljno i bez objašnjenja”.
Human Rights Watch podijelio je svoja otkrića s Metom i zatražio Metino stajalište. Kao odgovor, Meta je od 7. oktobra navela svoju odgovornost za ljudska prava i temeljna načela ljudskih prava kao smjernice za “trenutne mjere odgovora na krizu”.
Kako bi ispunila svoje obveze dužne pažnje u pogledu ljudskih prava, Meta bi trebala uskladiti svoje politike i prakse moderiranja sadržaja s međunarodnim standardima ljudskih prava, osiguravajući da su odluke o uklanjanju sadržaja transparentne, dosljedne i da nisu preširoke ili pristrane.
Izvor: Human Rights Watch
