HAYAT TV: Kako raspodijeliti poreze

31. august – 6. septembar 2023.

PROTESTI PODRŠKE DODIKU: Za početak pregleda dnevnika Hayat TV-a za ovu sedmicu nameće se izvještavanje o protestima koji su na međuentitetskoj granici održani u petak (1. septembar). Hayat je i dan ranije posvetio udarne minute pripremama za ovaj protest koji su udruženja iz Republike Srpske priredila u znak podrške entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku nakon što je protiv njega podignuta optužnica, a i dan poslije su analizirane posljedice, gdje je naglašen izostanak reakcija iz međunarodne zajednice. Poseban prilog je u nedjelju (3. septembar) dobilo i pitanje šta je radio EUFOR toga dana, čime je zaokruženo četverodnevno bavljenje ovom temom, što govori koliko ju je Hayat ozbiljno shvatio.

RASPODJELA PRIHODA OD PDV-a: Skoro pet minuta Vijesti u 7 od ponedjeljka (4. septembar) bilo je posvećeno poravnanju između entiteta u raspodjeli prikupljenog poreza na dodanu vrijednost. Nakon što je imenovan novi ministar finansija BiH, Srđan Amidžić, koeficijent raspodjele se pomjerio za oko jedan posto u korist RS-a, što sagovornici Hayata vide kao nepravdu bez utemeljenja u realnosti, dok sam Amidžić tvrdi kako je riječ o posljedici ekonomskih aktivnosti. U svakom slučaju, finalno poravnanje na kraju godine će pokazati ko je bio u pravu, a ko nije.

VLADA HNK: Već pomalo zaboravljenu temu formiranja nove vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) aktualizirala je televizija Hayat u ponedjeljak (4. septembar), podsjećajući kako je prošlo skoro godinu dana od izbora i kako je ovo ustvari deveta godina od imenovanja trenutne vlade koja je ionako bila u tehničkom mandatu. S obzirom na zastoj, Hayat, aludirajući na sličnu situaciju u slučaju imenovanja vlade entiteta Federacija BiH, potencira pitanje da li će i u ovom slučaju intervenisati visoki predstavnik.

Ocjena: 6

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Tendenciozno o zločinima

31. august – 6. septembar 2023.

 VRTIĆI I LOGOPEDI: Uz dužno poštovanje za vijesti iz politike, velikom broju građana BiH ove je sedmice u fokusu bio polazak djece u vrtiće i škole. U moru političkih vijesti koje se tiču prava naroda na ovo ili ono, pažnji javnosti će malo zanimljiva biti vijest koja se našla u prilogu RTV HB-a od subote (2. septembar) da pedeset posto vrtićke djece „ima potrebu za uključenje nekog od logopedskih tretmana“, a koja je ustvari vijest sedmice – ili bi barem onima kojima su puna usta borbe za jezik i pismo trebalo biti važno to da im djeca u međuvremenu trebaju učiti govoriti.

SAMOUBISTVA MALOLJETNIKA: U četvrtak (31. august), RTV HB se bavio pojavom samoubistava maloljetnika u Vitezu, gdje je zabilježen četvrti takav slučaj u nekoliko godina. U profesionalnom prilogu, bez senzacionalizma, iznošenja ličnih podataka i spekulacija, izdvajaju se riječi voditeljice Centra za mentalno zdravlje Vitez, Klementine Nuk Vuković, kako se u pristupu ovom problemu treba poštovati bol porodica stradalih te kako se svako u društvu mora upitati šta može učiniti za dobrobit društva.

PRESUDE ZA RATNE ZLOČINE: U subotu (2. septembar) mogli smo u Dnevniku RTV HB-a gledati analizu rada Suda BiH kad su u pitanju presude za ratne zločine. U prilogu je konstatovano kako je „Sud BiH donekle ispravio nepravdu suda u Haagu“ tako što je osudio više Bošnjaka nego Hrvata za ratne zločine: 150 Bošnjaka na ukupno 1.401 godinu zatvora, dok su Hrvatima izrečene 102 kazne na ukupno 1.208 godina. U tendenciozno intoniranom prilogu se misinterpretacijom brojki imputiralo kako je ovo dokaz da su hrvatske snage činile najmanje zločina, te se dovela u pitanje objektivnost suda u Haagu.

IZLASCI IZ HDZ-a: Tokom prošle sedmice su dva prilično značajna dužnosnika HDZ-a napustila tu stranku: načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević i zastupnik u Skupštini ZDK i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Ivo Tadić. Interesantno je kako za medij koji je uspostavljen usljed potrebe da se osigura adekvatno i blagovremeno informiranje bosanskohercegovačkih Hrvata ove vijesti nisu bile dovoljno važne da se nađu u dnevniku, tim prije jer se RTV HB finansira i iz sredstava općina iz kojih dolaze (ne)spomenuti dužnosnici.

Ocjena: 2

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iste mete, ista odstojanja – rječnik artiljerije se može primijeniti i na medijsku paljbu. Nastavlja se isti odnos prema aktuelnoj vlasti gdje RTV HB nekritički uzdiže svaki njen potez, dok Hayat secira svaku njenu odluku. I ove sedmice je to vidljivo na odnosu prema „setu europskih zakona“ koji za RTV HB maltene garantiraju otvaranje pristupnih pregovora dok Hayat u njima traži suštinu koja nije naročito kakva.

Tako je dugo očekivani novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH u dnevnicima RTV HB-a predstavljen kao zakon koji je kvalitetan i koji će osigurati transparentnost te reducirati sukob interesa, dok se Hayat držao činjenice kako je u samom zakonu predviđeno donošenje novog zakona u roku od godine, što će biti teško izvodiva misija. RTV HB u svakoj prilici potencira kako je vladajuća koalicija prebrodila krize i nastavlja s radom, dok Hayat o ovoj situaciji kaže kako je „nametnuta vlast pristala da im se gazi dostojanstvo.“

Najveće razlike u izvještavanju ove sedmice su bile u pristupu prema aktuelnoj temi presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u tužbi Slavena Kovačevića protiv BiH. Te razlike se mogu sažeti u stavove dva političara – Hayatov u stav Željka Komšića koji je u četvrtak (31. august) rekao kako je „sve pokriveno u građanskom konceptu, i kako presuda postoji i postojat će, i bit će crta ispod koje se ne ide“, a RTV HB u stav Dragana Čovića koji je odmah nakon njenog objavljivanja rekao, a u utorak (5. septembar) ponovio kako će „legitimno predstavljanje biti još izraženije u našim zahtjevima.“

Na tom tragu su i izjave eksperata sa kojima je razgovarao RTV HB, a koji redom umanjuju značaj presude u slučaju „Kovačević“ i nude svoje vizije njene implementacije, od Milana Sitarskog koji predlaže rješenje u kojem svi glasači  glasaju za predstavnike svih naroda pa im se glasovi množe određenim koeficijentima po izbornim jedinicama, do Luke Mišetića koji kao rješenje za građansku jednakopravnost vidi razgraničavanje po etničkim linijama i uvođenje trećeg entiteta. Ni ove sedmice RTV HB nije dao uvid u samu presudu niti gledatelje informisao šta tačno u njoj stoji, ali je zanimljivo kako analitičari ove sedmice u njoj vide značajne razlike u odnosu na dosadašnje presude ESLJP-a protiv BiH. Srećom pa gledatelji nisu naročito pažljivi da uoče kako je ista televizija prošle sedmice govorila kako je „presuda recikliranje dosadašnjih presuda u kojoj nema ništa novo.“

S druge strane, Hayat se skoncentrisao na moguću žalbu BiH na ovu presudu ESLJP-a i ulogu agentice Harise Bačvić, te pitanje da li će ona podnijeti žalbu ili neće. Hayat poentira kako je država BiH dosad prihvatala sve presude ESLJP-a bez žalbe te kako bi isti tretman trebala imati i presuda u slučaju „Kovačević“. Profesorica prava Jasmina Bešlagić vidi eventualnu žalbu samo kao prolongiranje neminovne implementacije, dok novinar Asim Metiljević ističe da je presuda u interesu države BiH i kako bi žalba predstavljala paradoksalno postupanje.

Vrijedi još izdvojiti i postupanje dvije televizije kad su u pitanju dva napada koja su se desila ove sedmice – na povratnika Senada Sejfića u okolini Zvornika i na velečasnog Žarka Vujicu u Kaknju. Hayat je u slučaju Sejfića s razlogom podsjetio na učestale napade na povratnike u RS u posljednjih nekoliko sedmica, dok je RTV HB iskoristio napad na svećenika, koji je i sam isticao kako je u pitanju koristoljublje, da pobroji napade na Hrvate u Kaknju u zadnjih 25 godina i cijeloj situaciji da dimenziju napada iz mržnje.

Ovo potvrđuje činjenica da je u prilogu o napadu na velečasnog Vujicu priliku dobio svako ko je želio upozoriti na zločine iz mržnje, od političara koji su se oglasili ovom prigodom do kolega svećenika koji su obišli kakanjskog župnika, dok je RTV HB propustio izvijestiti o tome da su ga posjetili i sarajevski muftija i državni ministar za ljudska prava, kao i načelnik Općine Kakanj koji je obećao da će Općina namiriti materijalnu štetu učinjenu napadom.

Vrijedi primijetiti i kako Hayat, koji dosljedno i redovno izvještava o napadima na povratnike u RS, nije spomenuo da su za napad na Sejfića uhapšene dvije osobe, kao i da su suspendovana i uhapšena četiri policajca koja su tokom saslušanja napali maloljetnika bošnjačke nacionalnosti u Osmacima.

Plus sedmice

HAYAT TV

Iako Hayat nije televizija naklonjena trenutnoj vlasti u BiH, uočljivo je da daje sve više prostora izvještavanju o njenim aktivnostima. Koliko god da je Hayat kritički nastrojen prema Vijeću ministara BiH ili Vladi Federacije, njihovi ministri dobijaju priliku da im se izjave čuju – vjerovatno ne u onolikoj mjeri koliko bi željeli ili koliko dobijaju na nekim drugim televizijama, ali ne može se ni ocijeniti da je javnost uskraćena za informacije.

RTV HB

Plus sedmice za RTV HB su svakako dva priloga iz dnevnika od subote (2. septembar), a jedan od njih je prilog o upisu u vrtiće te dostupnosti i cijenama vrtića u Mostaru u kojem se nalazi i izdvojena vijest o pedeset posto djece vrtićke dobi koja traže rad sa logopedom. Drugi prilog se tiče zbrinjavanja medicinskog otpada u kojem je građanima jasno objašnjeno šta da rade sa starim lijekovima i kako im apoteke mogu biti korisne u tome.

Minus sedmice

HAYAT TV

Minus sedmice za Hayat je propust da izvijesti o slučajevima hapšenja o kojima je bilo riječi u komparativnom dijelu. Slučajevi hapšenja za napade na bošnjačke povratnike možda nisu atraktivna vijest kao sami napadi, ali ove procese bi zasigurno bilo vrednije temeljito pratiti do njihovog konačnog ishoda umjesto da ih se ignoriše.

RTV HB

„Mislim da islamske zemlje treba da stanu snažnije uz nas. Dakle, da pokažu više brige. U ratu su nas pomagali, ali ne dovoljno, jer nama je bio nametnut takozvani embargo na oružje. Srpska strana, Beograd, je imao hiljade tenkova, avione i tako dalje, mi nismo imali skoro ništa, a Zapad nam je nametnuo embargo na oružje, nama je bilo zabranjeno da se naoružavamo. Zato su ovdje masovna silovanja se desila, etnička čišćenja, pola BiH očišćeno od strane Srpske, sve džamije su porušene, učinjen je genocid u BiH zato što su nam nametnuli embargo na oružje. Islamske zemlje su tada trebale snažnije da nas pomognu da se branimo“, doslovni je citat onog što je predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao u isječku kojeg je RTV HB emitirao u dnevniku u utorak (5. septembar). Voditelj dnevnika je ovu izjavu najavio riječima: „I dok dužnosnici EU pružaju ruku spasa našoj zemlji te žele da BiH postane dio EU, Bakir Izetbegović, gostujući na globalnoj televiziji Al Arabiya, pozvao je islamske zemlje da se snažnije angažiraju u BiH kako bi nadjačali Zapad koji predvode SAD, optužujući ga kako radi u interesu Hrvata i Srba.“ Ostavljajući mogućnost da je Izetbegović možda rekao nešto slično u nekom dijelu navedenog intervjua, vrijedi zabilježiti potpunu diskrepanciju između najave i izjave, koja je minus za ovu sedmicu.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.