HAYAT TV: Nedovoljno domaćih događaja

16. oktobar – 22. oktobar 2023.

PALESTINA: Tokom cijele sedmice dnevnici Hayata su bili izrazito posvećeni sukobu na Bliskom istoku. Razumijevajući svu empatiju i solidarnost prema civilima Gaze, ipak se ima dojam kako Hayat zbog fokusa na Palestinu zapostavlja domaće vijesti budući da je oko 40% ukupne efektivne minutaže Vijesti u 7 ove sedmice bilo posvećeno dešavanjima na Bliskom istoku. Ovo je bilo najizraženije u nedjelju (22. oktobar) kada je dnevnik bio doslovno bez vijesti o događajima iz naše zemlje, ako ne računamo priloge o skupovima podrške Palestini u Sarajevu i Tuzli.

EKOLOŠKA TAKSA: Hayat u svojim dnevnicima pokazuje snažnu skepsu prema ekonomskoj politici Vlade Federacije BiH i dosljedno propituje mjere za ublažavanje inflacije te planove za povećanje minimalne plate. U četvrtak (19. oktobar) tome je dodana i analiza najavljenog uvođenja ekoloških taksi na prevoz tečnog goriva, što bi moglo negativno utjecati na cijene naftnih derivata. O ovome su svoje mišljenje dali ekonomski eksperti, a, iako nema veze sa temom, zanimljivo je zbog trenutnih okolnosti primijetiti kako je stalni sagovornik Hayata o ekonomskim temama Admir Čavalić promijenio knjigu koja je istaknuta u prvom planu njegove Zoom-pozadine, pa je kontroverznog Jordana Petersona zamijenio Thomas Sowell.

GODIŠNJICA SMRTI ALIJE IZETBEGOVIĆA: Otprilike četiri minute dnevnika Hayata od četvrtka (19. oktobar) bile su posvećene podsjećanju na godišnjicu smrti prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Znajući koliku pažnju Hayat posvećuje godišnjicama koje imaju veze sa devedesetima, ove četiri minute su iznenađujuće malo, ali sasvim dovoljno da se članovima porodice Izetbegović ostavi mogućnost još jedne (zlo)upotrebe historijskog i socijalnog kapitala prvog predsjednika.

Ocjena: 4

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Podrška koaliciji

16. oktobar – 22. oktobar 2023.

OTVARANJE PREGOVORA: U nedjelju (22. oktobar) je RTV HB analizirao moguće otvaranje pristupnih pregovora između EU i BiH koje se sve glasnije najavljuje. U prilično dobrom prilogu se (po ko zna koji put u dnevnicima RTV HB-a) pozvalo na izjavu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela o tome kako kompletiranje procesa proširenja može biti završeno do 2030. godine, iako je tu tvrdnju Europska komisija odmah odbacila. Srećom, sam prilog naglašava kako otvaranje pregovora treba najprije posmatrati kao priliku za spuštanje unutrašnjih tenzija i pristupanje fondovima Unije, što je potpuno racionalna poanta. Bonus ovoj tački je prilog iz istog dnevnika koji je gledateljstvu u nešto više od tri minute kvalitetno objasnio na koje europske fondove BiH može računati.

POSJETA PREMIJERA FBiH ORAŠJU: Podrška koju RTV HB želi dati vladajućoj koaliciji je i više nego očita, ali ponekad se u tome dešavaju i prilično zabavne situacije poput one koju smo vidjeli prilikom posjete federalnog premijera Nermina Nikšića Orašju u srijedu (18. oktobar). U želji da ova posjeta dobije što veću težinu, RTV HB opisao ju je kao maltene historijsku budući da Nikšić navodno posjećuje i „zanemarene“ sredine poput Posavskog kantona „za razliku od svojih prethodnika“. Oni sa izraženijim propitivačkim refleksom u nekoliko sekundi pretrage interneta mogu saznati da je posljednjih godina Nikšićev neposredni prethodnik Fadil Novalić u prosjeku posjećivao Orašje jednom u pola godine, a RTV HB je kritikujući Nikšićeve prethodnike smetnuo sa uma da je prije Novalića Nikšićev prethodnik bio – upravo Nermin Nikšić.

POJAČANE KONTROLE NA GRANICAMA: Uvođenje kontrola na Šengenskim granicama je RTV HB popratio sa zanimanjem, pa smo u petak i subotu (20. i 21. oktobar) gledali opširne priloge o ovoj temi. Govorilo se o mjerama koje Slovenija uvodi na granici sa Hrvatskom, te o onome što naše vlasti trebaju preduzeti kako bi se što prije uspostavila saradnja sa Frontexom u sprečavanju ilegalnih migracija. Vrijedi istaknuti kako su prilozi o kontroli granica i povećanom nivou pripravnosti urađeni sa fokusom na rješavanje problema, bez senzacionalizma i bez neetičnih komentara na račun migranata, što često zna biti opće mjesto u izvještavanju medija o ovoj temi.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Komparirati dnevnike Hayata i RTV HB-a ove sedmice nije baš zahvalan posao, budući da im izvještavanja nisu imala tako puno dodirnih tačaka. Hayat je bio u potpunosti fokusiran na dešavanja u Palestini, uz redovne, ali ove sedmice nešto rjeđe kritičke osvrte na rad vladajuće koalicije. U toj su koaliciji nakon nekog vremena barem prividno ili privremeno ublažene tenzije, što odmah utječe na izvještavanje RTV HB-a, koje je opuštenije, odmjerenije i kvalitetnije, bez teških kvalifikacija i spuštanja ispod prihvatljivog nivoa medijske pristojnosti.

Centralni događaj ove sedmice u programu RTV HB-a je bila posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini. Ovaj je događaj u četvrtak (19. oktobar) zaslužio gotovo devet minuta dnevnika, a vidjeli smo detalje njegovih sastanaka u Sarajevu, polaganje kamena temeljca za školu u Fojnici i otvorenje pastoralnog centra u Kiseljaku. Plenkovićevu posjetu je solidno ispratio i Hayat, fokusirajući se u trominutnom prilogu na izjave date nakon sastanka u Sarajevu sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Za obje televizije bio je zanimljiv i početak suđenja predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku (ponedjeljak, 16. oktobar), s tim što je Hayat naglasio nepoštovanje prema Sudu koje je Dodik iskazao, dok RTV HB to u svome izvještaju nije spominjao.

S druge strane, za RTV HB je istog dana bilo zanimljivo učešće Borjane Krišto na samitu Berlinskog procesa u Tirani, čemu je Hayat posvetio svega pola minute. I ovdje je RTV HB pokušao dati svoj doprinos stvaranju iluzije o napretku BiH na europskom putu pa je istaknuto kako je „učinjen još jedan korak ka jedinstvenom regionalnom, a potom i europskom tržištu“ potpisivanjem sporazuma o priznavanju kvalifikacija za četiri stručna zvanja u zemljama regiona, iako tri takva sporazuma potpisana u novembru prošle godine još nisu prošla ratifikaciju u našem parlamentu.

Sve u svemu, novinari i urednici RTV HB-a su ove sedmice pošteno zaradili svoje plate i dali su sve od sebe da pokriju veliki broj događaja te da opravdaju ulogu medija koji se finansira javnim novcem. Očito je da su iz postojećih resursa izvukli maksimum i samo za trud da budu svugdje i pokriju sve zaslužuju visoku ocjenu. Ako znamo da je taj trud praćen i visokim nivoom kvalitete sadržaja, te nije kompromitiran kršenjima etičkih standarda kakva ovoj televiziji nisu služila na čast proteklih sedmica – ove sedmice je sasvim zaslužena jako visoka ocjena.

S druge strane, Hayat je već sedmicama u kolotečini prosjeka, sa prilično predvidljivim i nezanimljivim prilozima, bez energije i želje za boljim i drugačijim sadržajima koji bi obogatili Vijesti u 7. Naprimjer, uz spomenuti dnevnik od nedjelje (22. oktobar) koji je skoro u potpunosti bio vezan za Palestinu, možemo izdvojiti i dnevnik od ponedjeljka (16. oktobar) koji je, ako izuzmemo vijesti sa Bliskog istoka i poluminutnu crticu o Berlinskom procesu, imao svega četiri vijesti, od čega jednu o utakmici nogometne reprezentacije sa Portugalom. Fokus na Palestinu je u potpunosti razumljiv, može se shvatiti i opravdati i naglašeno emotivan pristup prenošenju vijesti iz Pojasa Gaze, ali ovo ne smije biti opravdanje za nedostatak sadržaja koji se neposredno i na dnevnoj bazi tiču njihovih gledatelja.

Plus sedmice

HAYAT TV

Već nekoliko sedmica u nizu Hayat se drži teme povećanja minimalne plate i rasterećenja doprinosa na plate u Federaciji BiH. I prošle sedmice je prilog iz ove oblasti bio izdvojen kao plus sedmice, a ove vrijedi pohvaliti insistiranje na kritičkom pristupu najavi kako će od početka iduće godine minimalna plata u FBiH iznositi 1.000 KM – Hayat je u utorak (17. oktobar) istražio proceduru koja mora prethoditi uvođenju ovakvog „minimalca“ i pokazao kako su najave koje dolaze iz Vlade FBiH preoptimistične.

RTV HB

Novinari i urednici RTV HB-a su ove sedmice sigurno spali s nogu od posla da bi uradili vjerovatno najsadržajnije dnevnike koje smo imali otkako analiziramo centralne informativne emisije ove televizije. Ovosedmični dnevnici RTV HB-a su većinom išli preko minutaže od pola sata i pokrivali su izrazito širok raspon tema, a sve to bez grešaka koje su im kvarile dojam proteklih sedmica. Sadržajno, informativno i raznovrsno, za šta je najbolji primjer dnevnik od četvrtka (19. oktobar) kada je, iako su im resursi bili jako zauzeti pokrivanjem posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, RTV HB isporučio dnevnik od skoro četrdeset minuta u kojima se uz dnevnu politiku našlo mjesta i za vijesti o subvencioniranju vrtića u Srednjobosanskom kantonu, posjeti mostarskog gradonačelnika Berlinu, (ne)povratku Hrvata u Konjic, ekonomskom forumu u Žepču, poslovnoj konferenciji u Neumu, čuvanju umijeća gradnje suhozidova u Rasnom kod Širokog Brijega, Šantićevim večerima poezije u Mostaru… Ovakvog dnevnika se ne bi postidjele ni televizije sa trostruko većim resursima.

Minus sedmice

HAYAT TV

U četvrtak (19. oktobar) je u dnevniku Hayata objavljen razgovor sa predsjednikom palestinske zajednice u BiH Majedom Maaroufom, koji je u jednoj svojoj rečenici napad Hamasa na Izrael opisao kao hrabru akciju palestinskog otpora. Iako je to izjavila osoba koja ima pravo na svoje mišljenje, na uredništvu je da im ovakve stvari ne promaknu, jer u suprotnom postoji rizik da takve izjave neko doživi kao stav televizije i apologetiku Hamasa, mada se ništa drugo u izvještavanju Hayata o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku ne može tako opisati.

RTV HB

U analizama dnevnika RTV HB-a često je isticana nesklonost ove medijske kuće da izvještava negativno o Miloradu Dodiku i težnja da ničim ne naškodi dobrim odnosima HDZ-a sa vrhom RS-a. Ove sedmice je to potvrđeno u dva navrata, najprije prilikom Dodikovog izjašnjavanja o krivici pred Sudom BiH (ponedjeljak, 16. oktobar) kad nije spomenuto njegovo nepoštovanje Suda, koje je svim drugim medijima bilo zanimljivo, a zatim prešućivanjem sankcija koje su Sjedinjene Američke Države u petak (20. oktobar) izrekle članovima njegove porodice zbog koruptivnih djela. Svetih krava u izvještavanju ne bi trebalo biti, koliko god koja koalicija kome bila draga.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.