Gospodine Dodik, kada biste mogli malo olabaviti policijski sat?

Milorad Dodik o kolonizatorima, Fahrudin Radončić o kafanskom odlučivanju, Zehra Dizdarević o Sebiji Izetbegović, a Slavo Kukić o Ustavnom sudu BiH

Gospodine Dodik, kada biste mogli malo olabaviti policijski sat?

 

ALTERNATIVNA TELEVIZIJA: „Dosije“, 20. april

DODIK OD KORONE DO KALAJA: U emisiji posvećenoj pandemiji u kojoj je gostovao Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, najmanje se govorilo o krizi i mjerama za njeno prevazilaženje. Ali se pričalo o OHR-u kao „reprezentantu kolonijalne vlasti“, „produženom organu SDA“, BiH kao „tamnici Srba“, Drugom svjetskom ratu, austrougarskom ugnjetavanju Srba, jugoslovenskom progonu Srba… Ako je i od Dodika, mnogo je. Ipak, za urednicu Miljanu Kos u ovakvoj argumentaciji nema ništa nelogično. Niti gosta vraća na temu emisije, niti postavlja potpitanja, niti traži konkretnije odgovore. Pitanja su bila malobrojna, a odgovori toliko opširni i udaljeni od teme da je gledalac lako mogao zaboraviti na šta se odgovor odnosi. I ta malobrojna pitanja bila su izrazito blaga. Tako npr. Kos ne pita kada će policijski sat biti ukinut, nego „kada biste mogli malo olabaviti policijski sat“.

ZAVIDLJIVCI, IZDAJNICI, LAŽLJIVCI: Emitovan je i prilog Gorana Katića o tome kako je Republika Srpska odlično reagovala od početka pojave virusa. U prilogu, kao i u Dodikovim odgovorima, naglašeno je koliko je pristup RS-a krizi dijametralan onome u Federaciji. Primjedbe opozicije da Dodik koristi vanredno stanje za preuzimanje nadležnosti institucija, Kos je ovlaš spomenula kao „zamjerke opozicije da govorite u ime svih“. Uslijedio je dug Dodikov odgovor o Branislavu Borenoviću i Mirku Šaroviću kao domaćim izdajnicima koji pomažu kolonijalistima. Za voditeljicu opet ništa sporno. Tek pred kraj emisije pitanje o tome šta očekivati od mjera za ublažavanje posljedica krize. Dodik nije propustio još jednom podsjetiti koliko „ovima u OHR-u i Federaciji“ smeta što je RS pokazala kako je održiva, niti kako „lažljiva BNTV izmišlja“ da zdravstveni sistem nije spremno dočekao epidemiju.

 

FACE TV: „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“, 17. april

FAHRUDIN RADONČIĆ: U razgovoru s Fahrudinom Radončićem, ministrom sigurnosti BiH, Senad Hadžifejzović kritikovao je način na koji je vlast BiH odlučila kreditno se zadužiti za 330 miliona eura. Osvrćući se na dogovor predstavnika MMF-a i EU s liderima SDA, SNSD-a i HDZ-a o korištenju kredita za prevazilaženje krize uzrokovane pandemijom, podsjetio je ministra na ono što je obećao. Konkretno, da će se zalagati za jačanje institucionalnog umjesto kafanskog odlučivanja. Zašto onda o podjeli novca pregovaraju tri politička lidera i stranci, a ne Vijeće ministara? Obaveza je novinara propitivati transparentnost rada vlasti i u stanju prirodne nesreće kako ono ne bi postalo zavjesa za moguće zloupotrebe. Budući da Radončić predlaže i korištenje novca Centralne banke za oporavak od krize, Hadžifejzović se opravdano pozvao na upozorenja ekonomskih stručnjaka – takav potez doveo bi do inflacije.

ZEHRA DIZDAREVIĆ: Nastavlja se i serijal intervjua s ljekarima u čijem fokusu bi trebao biti kvalitet zdravstvenih usluga. Kažemo trebao, jer iz intervjua u intervju u prvi plan izbijaju lični animoziteti između ljekara, sukobi između menadžmenta i (bivših) zaposlenika, prebacivanja odgovornosti između zdravstvenih ustanova itd. Pritom se manje govori o pacijentima, a više o ljekarima. Takođe, i u pitanjima novinara i u odgovorima sagovornika je vrlo malo podataka. Razgovor se uglavnom svodi na lična mišljenja i interpretacije jednog sagovornika, pri čemu je gledaocu bez konteksta i drugih izvora nemoguće dokučiti potpunu istinu. To bi bilo lakše kada bi u studiju bili sučeljeni predstavnici sukobljenih strana. Takođe, pomoglo bi kada bi se procedure pružanja određene zdravstvene usluge uporedile s onim u drugim zdravstvenim sistemima. Ili kada bi se npr. u propitivanju (ne)opravdanosti bolovanja ljekara procenat bolovanja uporedio s onim u drugim državama. Umjesto toga, gledaoci su u intervjuu sa Zehrom Dizdarević slušali o tome da je ona pomogla Sebiji Izetbegović da izgradi akademsku karijeru. Hadžifejzović želi detalje pa pita šta, kada i kako je pomogla porodici Izetbegović. A onda podsjeća i na to da je bila profesorica studentici Sebiji Građević. Gledaoci su ipak ostali uskraćeni za detalje iz studentskog života direktorice KCUS-a jer je se tadašnja asistentica ne sjeća.

 

FTV: „Odgovorite ljudima“, 16. april

ODLAZAK MLADIH: FTV u specijalizovanim izdanjima emisije „Odgovorite ljudima“ tokom pandemije progovara o različitim aspektima krize. Pažnju, osim zdravstvenim posljedicama, s razlogom posvećuje i onim ekonomskim i socijalnim. Jedna od posljednjih bavila se problemom „odliva mozgova“. O tome hoće li zbog nove krize još veći broj mladih napustiti BiH, Edina Šečerović razgovarala je s predstavnicima mladih odnosno onima koji rade direktno s njima. Od predstavnika Instituta za razvoj mladih, Vijeća mladih te Unije za povratak i integracije BiH gledaoci su čuli zabrinjavajuće, ali poznate podatke.

NIŠTA NOVO: To da BiH čak ne vodi ni statistiku o građanima koji su je napustili, da nema gotovo nikakvih povlastica za mlade, da su strategije za poboljšanje njihovog položaja mrtvo slovo na papiru, te da građani plaćaju ispis iz državljanstva 1600 KM, nije novost. Samo je potvrđeno da se u ovom segmentu ništa ne mijenja nabolje. Nešto drugačiju perspektivu u obradi teme omogućilo je gostovanje Alena Marjanovića, državljanina BiH u Njemačkoj. On je pričao o razlozima zbog kojih je napustio posao u javnom sektoru u BiH, te o životu u Njemačkoj.

 

N1: „Crvena linija“, 17. april

POLICIJSKA REPRESIJA: Propitujući opravdanost policijskog sata s aspekta ljudskih prava, u emisiji je emitovan videosnimak policijske represije nad građaninom Beograda koji je prekršio zabranu kretanja. Je li različit policijski sat u BiH znak nepoštovanja Ustava ili brige za građane, Marina Fratucan je pitala Slavu Kukića, jednog od gostiju emisije. Kukić ne vidi kako bi Ustavni sud BiH mogao opravdati selektivan odnos prema građanima starijim od 65 i mlađim od 18 godina, koji smatra diskriminacijskim.

CRKVA IZNAD DRŽAVE: Razgovarano je i o slučajevima pojedinih sveštenika koji su se oglušili o naredbe vlasti o zabrani okupljanja u vjerskim objektima tokom blagdana. Zbog snimaka ispred crkve u Splitu odnosno Beogradu na kojima su vjernici vrlo blizu, Fratucan s pravom pita je li crkva iznad države. Isti slučaj u Istočnom Sarajevu desio se dva dana nakon emisije, pa ovdje nije spomenut. Kao ilustracija različitog pristupa policije građanima u državama regiona i zapadne Evrope, emitovan je i snimak iz Njemačke. Na njemu se policija u jednom parku ljubazno obraća građanima zahvaljujući im se na poštovanju mjera zaštite od epidemije i čestita im Uskrs. Iako se na osnovu pojedinačnih slučajeva ne može generalizovati, komparacije i kontrasti u novinarstvu su dobrodošli jer pomažu u razumijevanju teme.

ZAKLJUČAK: U „Dosijeu“ posvećenom pandemiji najmanje je bilo priče o mjerama za ublažavanje krize. Dodik je još jednom etiketirao predstavnike opozicije kao strane plaćenike, visokog predstavnika kao kolonizatora, a „one u Federaciji“ kao tamničare, nesposobnjakoviće i zavidljivce. U „Centralnom dnevniku“, politički i profesionalni sukobi u zdravstvu zasjenili su interese pacijenata. Informativno, a pogotovo analitičko novinarstvo ne treba se svoditi na prenošenje priča sagovornika. Obaveza novinara je tragati za kontekstom i podacima kojima će provjeriti istinitost priče, te moći potvrditi ili opovrgnuti iskaze sagovornika. U suprotnom, i novinar i gledaoci potpuno zavise od jednog izvora informacija. Izvori lično involvirani u problem nisu niti moraju biti nepristrani, ali novinarima bi interes javnosti trebao biti na prvom mjestu. U „Odgovorite ljudima“ relevantna tema, ali valjalo bi razmisliti o novim pristupima i preciznijim pitanjima radi veće informativne vrijednosti emisije. U „Crvenoj liniji“ precizna pitanja urednice, novinarski prilozi i videosnimci doprinose informativnoj vrijednosti emisije.

About The Author