FTV: Zagreb je morao biti udarna vijest
17. – 23. mart 2020.
INTERVJU U VRIJEME KRIZE: Aida Mujan je u četvrtak razgovarala s federalnim premijerom Fadilom Novalićem. U središtu razgovora bile su Vladine mjere pomoći privredi, a voditeljica je nastojala stvar pojednostaviti i primorati premijera da korak po korak objasni kako će se podržati privrednici u kriznim trenucima. Od Novalića smo čuli da će zdravstveni sektor biti dodatno finansijski podržan, ali nismo čuli iz kojih sredstava i gdje će se praviti uštede. Rade li se dodatne projekcije, ako kriza poprimi gore razmjere? To su pitanja koja su, nažalost, izostala. Premijer je to iskoristio da ubaci i koju mantru, poput one koju već uveliko ponavlja, da smo dovoljno ekonomski zdravi da preživimo ovo. On, naravno, ima pravo da to misli, ali novinari imaju dužnost da sumnjaju u to. Posebno u zlim vremenima.
RAZGOVOR NA ULICI U VRIJEME KRIZE: A kako se razgovara u vremenima krize, i to na ulici, pod nimalo lakim okolnostima, demonstrirala je novinarka Merima Beširović. Ona je Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba, priupitala zašto se ljudi više ne testiraju ako je poruka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) „testirajte, testirajte, testirajte“. Kada je sagovornik rekao da to zavisi od epidemiološke procjene, Beširović je ponovila pitanje, i to dodajući zašto se to ne čini ako imamo testove. Novinarka je hrabro otvorila temu o kojoj vlasti nerado govore. Prvo je saslušala predstavnika štaba da progovori o svim restriktivnim mjerama, aminovala ih, ali je onda uradila svoj posao i zatražila pojašnjenja, odgovore i odgovornost. Ovdje moramo dati preporuku FTV-u da se razgovori na ulici vode na pristojnoj udaljenosti, te apeliramo da se razmisli o tome da se koriste mikrofoni koji su na „dugom štapu“, po ugledu na HRT, koji to već uveliko čini. Sve kako bi se zaštitilo zdravlje novinara i gostiju.
ZAGREB U 44. MINUTI? Propust sedmice dogodio se u nedjelju. Urednica Jadranka Milošević je vijest o snažnom zemljotresu koji je pogodio Zagreb stavila na kraj udarne špice, a onda i u 44. minutu Dnevnika 2. Ovakav gaf je zaista teško shvatiti i objasniti čime se urednica vodila pa je situaciju u SAD-u, Srbiji i drugim zemljama stavila ispred Hrvatske čije su potresne slike obišle cijeli svijet. Građani naše zemlje se na razne načine solidarišu sa susjedima, a i sami imaju porodicu i prijatelje u Zagrebu, i nevjerovatno je da je urednica napravila ovakav propust. Stvar možda možemo objasniti time da je naporno praćenje vijesti o virusu poremetilo kod urednika osjećaj za selekciju, ali to se opet čini kao nedovoljno dobar izgovor. Zagreb je morao biti udarna vijest jer oči cijele zemlje su bile tamo.
OCJENA: Autor ovog teksta, umjesto ocjene, apeluje na urednike i TV kuće da vode računa o zdravlju i sigurnosti svojih radnika, jer medijski radnici su svakodnevno izloženi socijalnim kontaktima. Posebno pozdravljamo to što je urednica Jadranka Milošević na kraju vikend-izdanja slala poruke gledateljima kao što su „Ostanite u svojim domovima“, „Odgovornost čuva živote“, i sl.
BHT1: Mostar – neistražena pozadina
17. – 23. mart 2020.
PRVO SUSJEDI: Za urednicu Aziru Hrustemović nije bilo dileme – zemljotres u Zagrebu je vijest dana i njom mora početi Dnevnik 2. I to javljanjem reportera uživo, a onda i pregledom svega što se desilo taj dan. I dobro je da je bar jedna javna televizija postupila tako.
USLOVI RADA: Dan prije, BHT1 je pripremio prilog o uslovima u kojima rade radnici u trgovini, građevinarstvu i ostalim granama koje su i dalje u punom režimu rada. Pohvalno je da javna televizija daje prostor radnicima koji su najviše izloženi epidemiji. Njihova sigurnost i zdravlje moraju biti na prvom mjestu.
NEISTRAŽENA PRIČA: Sumnje da je pacijent u Mostaru prećutao činjenicu da je bio u inozemstvu ispitivaće Tužilaštvo, a o tome kolaju razne informacije. Urednik Milan Đurović dao je pravo izričaja okrivljenom, koji tvrdi da se virusom zarazio u našoj zemlji i da je oklevetan. Druga stvar o kojoj se bruji u mostarskom slučaju je to da li je prvozaraženi pacijent primljen na valjan način i u skladu s protokolom. U razgovoru koji je vođen s načelnikom bilo je malo govora o tome. BHT1, slično kao i FTV, začuđujuće se malo bavio cijelom pričom, kao i istupom ravnatelja bolnice Ante Kvesića, iako su njegove neozbiljne izjave postale u časku viralne na društvenim mrežama i u regionu. DW je npr. sve ispratio naslovom „Mostar: Tragi-komedija u doba korone“.
OCJENA: Isto kao i FTV.
KOMPARATIVNA ANALIZA: Ispravljena je primjedba iz prošle sedmice, pa smo sada slušali razgovore sa stručnim i upućenim licima. Bilo je i više vijesti iz svijeta. Obje televizije se zaista trude pokriti sva zbivanja u vezi sa COVIDOM-19, što nije nimalo lak zadatak u okolnostima kada se stvari mijenjaju iz minuta u minut. Interesantan je i povratak ekonomije u Dnevnik 2, koja se ponovo pojavila sa danima krize, pa se ispostavlja da se u odsudnim trenucima odjednom vraćamo najbitnijim stvarima kao što su pitanja od čega i kako živimo. Ili kao što je školski program, za koji sada silom prilika postoji rezervisano mjesto u programskoj šemi. Obje televizije bilježe i propuste. FTV je načinio jedan očigledniji, ne stavljajući vijest o zagrebačkom zemljotresu u prvi plan, dok su neobjašnjene okolnosti prvozaraženog u Mostaru ispraćene s nedovoljnom pažnjom. Ravnatelj tamošnje bolnice Ante Kvesić postao je svojevrsni antiheroj regionalnih razmjera, ili primjer kako ne treba istupati u javnosti, dok na našim javnim televizijama njegov istup nije preispitan.
