FTV: IZVJEŠTAVANJE S UNAPRIJED POSTAVLJENIM CILJEVIMA

20. – 26. maj 2026.

AMBASADOROVO “MOŽDA” PREKO NOĆI POSTALO TVRDNJA: Prilog FTV o izjavi bivšeg ambasadora SAD u BiH Michaela Murphyja o navodnim razgovorima o podjeli Bosne i Hercegovine, iako je uključio reakcije više političkih aktera i pokušavao predstaviti različite stavove, sadrži ozbiljne probleme u interpretaciji i prezentaciji ključnih tvrdnji. Najveći profesionalni problem priloga odnosi se na način prenošenja Murphyjeve izjave. U prilogu se gotovo kategorično navodi da je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, „pristao na podjelu države“, iako je prema dostupnim javnim istupima Murphy govorio znatno opreznije i uz ogradu da je Izetbegović „možda“ slao takve signale američkoj administraciji. Izostavljanje tog važnog dijela izjave značajno mijenja smisao tvrdnje i gledaoce može dovesti u zabludu da je riječ o potvrđenoj činjenici, a ne o procjeni ili interpretaciji bivšeg ambasadora. Upravo precizno prenošenje izjava predstavlja jedan od osnovnih profesionalnih standarda u novinarstvu, posebno kada se radi o optužbama koje imaju ozbiljne političke i društvene implikacije. Prilog dodatno pojačava problem kroz veliki broj politički vrlo teških kvalifikacija poput „veleizdaja“, „podjela države“ ili tvrdnji o „kartama podijeljene Bosne i Hercegovine“, bez konkretnih dokaza ili dodatne provjere takvih navoda. Umjesto jasnog razdvajanja činjenica, političkih optužbi i komentara, prilog često ostavlja utisak da se različite spekulacije i političke interpretacije prenose gotovo ravnopravno s provjerenim informacijama. Pozitivno je što su uključene reakcije različitih političkih aktera, uključujući SDA, stranaka Trojke i pojedine učesnike pregovora iz Neuma, čime je formalno osigurana prisutnost više strana, iako je evidentan disbalans jer su stranke vladajuće koalicije dobile mnogo više prostora. Značajno je i to što je uključen i stav aktera koji tvrdi da tokom pregovora nikada nisu čuli prijedloge o podjeli države, jer to djelimično doprinosi balansiranju priloga. Međutim, urednički pristup ostavlja utisak da je fokus više stavljen na političku dramatizaciju i konflikt nego na precizno objašnjenje šta je Murphy zaista rekao, u kojem kontekstu i koliko su njegove tvrdnje provjerljive. U prilogu se gotovo potpuno gubi širi kontekst pregovora o ustavnim i izbornim reformama iz 2021. i 2022. godine, pa publika ostaje uskraćena za ozbiljnije razumijevanje političke pozadine cijele priče. Potpuno je zanemarena činjenica da je upravo Izetbegović optužen za propast tih pregovora.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da se vrlo ozbiljne optužbe i insinuacije prenose bez jasne novinarske distance. Profesionalni standardi nalažu da mediji posebno oprezno tretiraju tvrdnje koje mogu ozbiljno narušiti politički integritet pojedinaca ili dodatno destabilizirati političku atmosferu u zemlji. U ovom slučaju prilog povremeno prelazi granicu između informativnog izvještavanja i politički dramatizovanog narativa.

RASPODJELA PRIHODA OD INDIREKTNIH POREZA: Mini blok FTV-a o neodržanoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i sporu o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza otvara veoma važno finansijsko i institucionalno pitanje, ali način prezentacije pojedinih informacija pokazuje određene profesionalne nedostatke i manjak preciznosti u objašnjavanju suštine problema.

Blok počinje informacijom da sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma te da je član UO UIO Zijad Krnjić tražio odgodu zbog obilježavanja Bajrama. Međutim, pritom nije navedena važna činjenica da sjednici nije prisustvovao ni ministar finansija FBiH Toni Kraljević. Izostavljanjem te informacije gledaoce se može navesti na pogrešan zaključak da je odgovornost za neodržavanje sjednice isključivo na jednoj strani. Drugi dio ovog bloka odnosno prilog, koji se bavi raspodjelom prihoda između entiteta, sadržajno je značajniji i pozitivno je što se publici ukazuje na ozbiljan finansijski spor između dva entiteta. Važno je i to što se navodi podatak da predstavnici bh. entiteta Federacija BiH tvrde da je dug drugog entiteta, RS-a, premašio 170 miliona KM te da su zbog toga pokrenute tužbe, čime prilog problem stavlja u konkretan finansijski i pravni okvir. Ključni profesionalni problem priloga jeste način na koji se kontinuirano koristi formulacija da „dogovora nema“, čime se publika može dovesti u zabludu o prirodi samog spora. Suština problema nije nedostatak političkog dogovora između entiteta, nego činjenica da postoje zakonski definisani modeli raspodjele prihoda od indirektnih poreza, a da predstavnici RS-a od 2023. godine odbijaju postupati po tim pravilima. Takvim formulacijama pitanje primjene zakona implicitno se svodi na političko pregovaranje i kompromis, iako bi fokus morao biti na poštivanju postojećeg pravnog okvira. Prilog također ne nudi dovoljno detaljno objašnjenje kako sistem raspodjele prihoda funkcionira, na osnovu kojih kriterija se sredstva dijele niti zbog čega je spor uopće nastao. Zbog toga publika dobija informacije o političkom sukobu i finansijskim potraživanjima, ali ne i dovoljno jasno objašnjenje institucionalne i pravne pozadine cijelog slučaja.

ZAŠTO NIJE VIJEST SUDJELOVANJE DUŽNOSNIKA NA KONFERENCIJAMA: Izvještavanje FTV-a o protokolarnim susretima domaćih zvaničnika pokazuje izražen problem pretvaranja političkog protokola u centralni informativni sadržaj, iako takvi događaji često nemaju stvarnu javnu ili informativnu vrijednost. Jedan od primjera je i vijest o učešću ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića na konferenciji GLOBSEC Forum, koja je emitovana u sedmoj minuti Dnevnika, uprkos tome što nije sadržavala informacije od neposrednog značaja za građane. Odlazak ministra ili drugog zvaničnika na međunarodnu konferenciju, forum ili bilateralni sastanak ne predstavlja automatski relevantan informativni događaj. Da bi takav sadržaj imao vrijednost vijesti, javnost mora dobiti odgovor na nekoliko pitanja, među ostalim, i na pitanja šta je konkretno dogovoreno, kakve posljedice ili koristi to ima za Bosnu i Hercegovinu, da li su otvoreni novi projekti, investicije ili političke inicijative, te postoji li bilo kakav mjerljiv rezultat sastanka ili konferencije. U suprotnom, medijski sadržaj se svodi na puko evidentiranje prisustva političara na međunarodnim događajima.

Problem ovakvog uređivačkog pristupa je višestruk. Prvo, prostor centralnih informativnih emisija troši se na protokolarne aktivnosti koje često više služe političkoj promociji nego javnom informiranju. Drugo, na taj način manje prostora ostaje za teme koje direktno utiču na život građana poput ekonomskih problema, institucionalnih kriza, socijalnih pitanja ili istraživačke teme. Treće, publika postepeno dobija iskrivljenu sliku političkog rada u kojoj se međunarodna putovanja i konferencijski nastupi predstavljaju kao politički rezultat sami po sebi. Posebno zabrinjava činjenica da je ovakav model izvještavanja postao gotovo ustaljena praksa u domaćim informativnim emisijama. Vrlo često se bilateralni sastanci, konferencije, forumi i protokolarni susreti prenose bez ikakvog kritičkog odmaka i bez provjere stvarnih efekata tih aktivnosti. Time mediji, svjesno ili nesvjesno, ulaze u zonu promotivnog izvještavanja u kojoj politički zvaničnici dobijaju medijski prostor bez stvarnog novinarskog propitivanja rezultata svog rada. Naravno, međunarodne konferencije i diplomatski susreti mogu biti izuzetno važni i vrijedni medijske pažnje, ali samo onda kada postoji konkretan politički, ekonomski ili društveni rezultat koji opravdava njihovo pozicioniranje u vrhu informativnih emisija. U suprotnom, javni servis rizikuje da centralni dnevnik pretvori u pregled protokolarnih aktivnosti političara umjesto u sadržaj koji građanima pruža relevantne i suštinski važne informacije.

Ocjena: 5

BHT1: RAZGOVORI PREMIJERA RS-A I SRBIJE NISU MEĐUDRŽAVNI SUSRET

13. – 19. maj 2026.

SASTANAK PREDSTAVNIKA BH. ENTITETA RS I SRBIJE PREDSTAVLJEN KAO MEĐUDRŽAVNI RAZGOVORI: Vijest BHRT-a o razgovorima premijera bh. entiteta Republika Srpska i Srbije o projektu gasovoda pokazuje ozbiljne profesionalne propuste u načinu predstavljanja institucionalnog i pravnog okvira cijele teme. Iako je riječ o važnom energetskom i političkom pitanju, sadržaj je gotovo u potpunosti zasnovan na izjavama entitetskih i srbijanskih zvaničnika, bez potrebnog dodatnog konteksta koji bi publici omogućio potpuno razumijevanje problema. Posebno je problematično što u prilogu nigdje nije jasno naglašeno da je Republika Srpska entitet unutar Bosne i Hercegovine, pa način formulacije vijesti može ostaviti utisak da je riječ o bilateralnim razgovorima dvije države koje samostalno dogovaraju međunarodni infrastrukturni projekat. Upravo kod ovakvih tema javni servis bi morao posebno voditi računa o preciznom predstavljanju ustavnih i institucionalnih nadležnosti. Dodatni problem predstavlja činjenica da u prilogu uopće nije navedeno kako izgradnja međunarodnog gasovoda nije moguća bez saglasnosti države Bosne i Hercegovine i nadležnih državnih institucija. Gledaoci nisu informisani da takva saglasnost trenutno ne postoji niti je objašnjeno da međunarodne energetske interkonekcije spadaju u pitanja koja prevazilaze nadležnosti jednog entiteta. Bez tih informacija publika teško može razumjeti stvarni status i realnu izvodivost političkih najava iznesenih u prilogu. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da ovo nije prvi slučaj ovakvog uređivačkog pristupa u informativnim emisijama BHT1. I ranije smo ukazivali na slične primjere u kojima se sastanci i razgovori zvaničnika bh. entiteta Republika Srpska sa predstavnicima Srbije predstavljaju gotovo kao odnosi dvije ravnopravne države, bez jasnog podsjećanja na ustavni okvir Bosne i Hercegovine i nadležnosti državnih institucija. Takvo tretiranje tema postaje svojevrsna praksa koja dugoročno može doprinijeti pogrešnoj percepciji institucionalnih odnosa u zemlji.

BEZ SJEDNICA PARLAMENTA O ZAKONU O ŽELJEZARI ZENICA: Vijest BHRT-a o tome da sjednice oba doma Parlamenta bh. entiteta Federacija BiH još nisu zakazane, te da je neizvjesno kada će biti razmatran zakon o vanrednoj upravi u zeničkoj željezari, tretira temu od velikog ekonomskog i političkog značaja. Sama informacija jeste važna jer se odnosi na sudbinu kompanije, radnih mjesta i budućnost domaće proizvodnje čelika, ali joj nedostaje kontekst i kontinuitet u objašnjavanju priče publici. Najveći problem jeste pretpostavka da su gledaoci već detaljno upoznati sa cijelim slučajem. U vijesti nije dovoljno pojašnjeno o kakvom se zakonu radi, zašto je predložen niti zbog čega je izazvao ozbiljne političke, pravne i ekonomske polemike. Bez podsjećanja da Vlada bh. entiteta Federacija BiH pokušava kroz poseban zakon preuzeti upravljanje kompanijom koja je u većinskom privatnom vlasništvu, dio publike teško može razumjeti stvarni značaj informacije o odgađanju parlamentarne rasprave. Nedostaje i podsjećanje na ranije reakcije vlasnika željezare, sindikata i stručne javnosti, a nije objašnjeno kakve bi posljedice eventualno usvajanje ili neusvajanje zakona moglo imati po radnike i poslovanje kompanije. Time vijest ostaje svedena na proceduralnu informaciju o parlamentarnim sjednicama, bez šireg ekonomskog i političkog okvira koji bi publici omogućio potpuno razumijevanje teme. Urednički gledano, riječ je o primjeru priloga koji formalno prati razvoj važne priče, ali bez dovoljno dodatnog objašnjenja i konteksta. Upravo kod kompleksnih tema koje traju mjesecima i uključuju pravna, politička i ekonomska pitanja, javni servis ima obavezu da gledaoce kontinuirano podsjeća na osnovne činjenice kako bi i oni koji ne prate svakodnevno informativne emisije mogli razumjeti značaj novih događaja.

ODGOĐEN ŠTRAJK GLAĐU PENZIONISANIH RUDARA: Prilog BHT1 o problemima penzionisanja bivših radnika Rudnika mrkog uglja Zenica predstavlja kvalitetan nastavak ranijeg izvještavanja o ovoj temi i pokazuje važan element profesionalnog novinarstva, a to je kontinuitet praćenja problema od velikog javnog interesa. Za razliku od jednokratnog izvještavanja koje često dominira domaćim medijima, BHT1 se vraća temi i prati da li su ranija obećanja institucija realizovana, što prilogu daje dodatnu novinarsku vrijednost. Posebno je značajno što prilog snažno fokusira ljudsku dimenziju problema. Kroz izjave rudara koji mjesecima čekaju penzionisanje i praktično ostaju bez prihoda, publika dobija jasnu sliku ozbiljnosti situacije i posljedica institucionalnog zastoja. Izjave radnika djeluju autentično i emotivno, ali pritom nisu senzacionalistički korištene, nego služe kao ilustracija socijalnog problema i neispunjenih obećanja vlasti. Pozitivno je i to što prilog ne ostaje samo na pojedinačnim sudbinama rudara nego problem smješta u širi kontekst procesa zatvaranja rudnika i dugotrajne likvidacije RMU Zenica. Time se publici pokazuje da problem nije privremen niti izolovan, nego dio mnogo šire krize rudarskog sektora i procesa gašenja proizvodnje. Važan profesionalni element priloga jeste i činjenica da novinari jasno navode kako resorno ministarstvo nije odgovaralo na ranije upite o sudbini radnika. Time se publici transparentno pokazuje da je pokušano dobiti stav nadležnih institucija, što predstavlja važan standard uravnoteženog izvještavanja. Istovremeno, kroz informaciju o SMS poruci ministra i obećanju o uplati sredstava, prilog pokazuje određeni pomak u odnosu na raniji potpuni izostanak reakcije institucija. Međutim, iako je prilog sadržajno kvalitetan, i dalje ostaju neka važna neodgovorena pitanja. Ne objašnjava se precizno zašto su sredstva za penzionisanje kasnila, koliko ukupno novca nedostaje za sve radnike niti ko konkretno snosi odgovornost za višemjesečno odgađanje uplata doprinosa. Također, nije dovoljno razrađeno zbog čega je dio radnika obuhvaćen najavljenim uplatama, dok za preostalih dvadeset rješenje još ne postoji.

Ocjena: 6

KOMPARATIVNA ANALIZA

Komparativna analiza informativnih emisija Federalne televizije i BHRT-a tokom protekle sedmice ponovo je pokazala već prepoznatljive razlike u uređivačkom pristupu dva javna emitera. Iako su oba servisa pratila gotovo identične političke i društvene teme, način njihove obrade, nivo novinarske distance i količina komentarisanja u informativnim sadržajima značajno su se razlikovali.

FTV je i ove sedmice nastavio praksu snažno interpretativnog pristupa u kojem novinarski komentari i kvalifikacije često dominiraju nad čistim informisanjem. To je bilo posebno vidljivo u više priloga i vijesti gdje su između izjava sagovornika ubačeni komentari novinara koji gledaoce usmjeravaju prema određenom političkom zaključku. Takav pristup bio je prisutan, primjerice, u prilogu o Planu rasta, koji je sadržajno ostao nejasan i bez stvarne informativne vrijednosti, ali i u vijesti o prijedlogu advokatskih komora iz BiH za novog visokog predstavnika, gdje je fokus vrlo brzo prešao sa same informacije na komentarisanje ponašanja političkih aktera. Problem ovakvog pristupa jeste što publika često teško može razdvojiti činjenice od interpretacija i uredničkih stavova.

S druge strane, BHT1 uglavnom zadržava informativniji i faktografski pristup. Njihovi prilozi su najčešće manje dramatizovani, s manje komentatorskih intervencija i više fokusirani na osnovne informacije i stavove aktera. Takav pristup bio je vidljiv i u izvještavanju o protestima u Srbiji. Oba emitera korektno su prenijela stavove različitih strana, ali je FTV i u tom slučaju na kraju priloga ubacio komentar koji izlazi iz okvira klasičnog informativnog izvještavanja, dok je BHT1 ostao na nivou sadržajnog i faktografskog priloga bez dodatnih interpretacija. Upravo na ovom primjeru najbolje se vidi osnovna razlika između dva emitera. FTV često insistira na uređivačkom „tumačenju“ događaja, dok BHT1 uglavnom ostaje u okvirima standardnog informativnog novinarstva.

Istovremeno, ni jedan ni drugi emiter nisu bili bez profesionalnih problema. FTV je u pojedinim slučajevima pokazao ozbiljne nedostatke u poštivanju osnovnih novinarskih standarda balansa i pretpostavke nevinosti. Prilog o uhapšenom inspektoru MUP-a TK bio je gotovo potpuno jednostran jer su dominirali stavovi tužilaštva i policijskih čelnika, bez ozbiljne distance ili pokušaja da se jasno naglasi da je riječ o osumnjičenom, a ne osuđenom licu. Slično tome, vijest o isključenju Vasvije Vidović iz advokatske komore emitovana je kao prva vijest Dnevnika, iako nije ponuđen gotovo nikakav širi kontekst slučaja.

Kada je riječ o političkim temama poput rasprava o zatvaranju OHR-a i sjednici Narodne skupštine RS-a, oba emitera su uglavnom korektno prenijela ključne stavove i zajedničku izjavu tzv. probosanskih stranaka. Međutim, i tu su se vidjele razlike u pristupu. FTV je priloge gradio uz veći nivo komentarisanja i interpretacije, dok je BHT1 događaje uglavnom prenosio bez dodatnog političkog „tumačenja“. Zanimljivo je i da je FTV veliku pažnju posvetio izjavi bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja o navodnim razgovorima o podjeli BiH, dok BHT1 toj temi praktično nije dao prostor. I to govori o različitim uređivačkim prioritetima. FTV češće bira politički konfliktne i interpretativno atraktivne teme, dok BHT1 uglavnom izbjegava dodatnu dramatizaciju političkih sukoba.

Ukupno gledano, protekla sedmica još jednom je pokazala da FTV često prelazi granicu između informativnog novinarstva i političko-komentatorskog pristupa, pri čemu novinarske interpretacije postaju gotovo sastavni dio vijesti i priloga. BHT1, iako sadržajno često skromniji i ponekad nedovoljno analitičan, ipak uglavnom ostaje bliži klasičnim standardima javnog servisa u kojima je fokus na činjenicama, a ne na novinarskom tumačenju političkih događaja.

Plus sedmice

FTV
Plus sedmice zaslužuje prilog o sporoj istrazi nesreće u Jablanici jer je riječ o temi od velikog javnog interesa koju mediji ne bi smjeli prepustiti zaboravu nakon početnog talasa izvještavanja. Važno je što se pažnja javnosti kontinuirano usmjerava na pitanje odgovornosti institucija i efikasnosti istrage, posebno u slučaju koji je imao teške posljedice po građane. Ipak, iako je uređivački značajno da se tema održava u fokusu javnosti, sam prilog bio je opterećen brojnim novinarskim komentarima i zaključcima koji su povremeno prelazili granicu informativnog izvještavanja.

BHT1
Prilog o negativnom prirodnom priraštaju i pokušajima vlasti da zaustave smanjenje broja stanovnika dosta je korektno urađen, a posebnu važnost mu daje činjenica da je riječ o temi od dugoročnog društvenog i ekonomskog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Upravo ovakav pristup, u kojem javni servis kompleksne društvene probleme obrađuje ozbiljno, argumentovano i bez senzacionalizma, predstavlja primjer kvalitetnog i društveno odgovornog novinarstva.

Minus sedmice

FTV
Vijest o prekvalifikaciji tri granična prelaza između BiH i Hrvatske koji su ranije služili za pogranični promet predstavlja skoro savršen primjer potpuno nedovoljno objašnjenog informativnog sadržaja. Gledaoci nisu mogli saznati gdje se ti prelazi nalaze, zašto je odluka važna, koje saobraćajne pravce ili druge prelaze bi mogla rasteretiti niti kakve konkretne posljedice ima za građane i privredu. Umjesto jasnog i korisnog informisanja javnosti, vijest je ostala svedena na birokratsko prenošenje odluke bez osnovnog konteksta potrebnog da publika razumije njen stvarni značaj.

BHT1
“Američki State Department objavio je novi izvještaj o politici prema Zapadnom Balkanu. U dijelu o našoj zemlji, između ostalog, poručili su da je prošla era izgradnje države pod vodstvom Sjedinjenih Država. Washington sada želi potaknuti domaće lidere da sami donose odluke i da se manje oslanjaju na međunarodno tutorstvo. Sjedinjene Države žele više stabilnosti, ekonomije, sigurnosti i strateških interesa. Posebno su naglasili značaj južne plinske interkonekcije Bosna i Hercegovina – Hrvatska. Navodi se u izvještaju i potvrđuje posvećenost Sjedinjenih Država Dejtonskom mirovnom sporazumu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”, ovako glasi vijest BHT1 o veoma važnom izvještaju ministarstva vanjskih poslova zemlje koja ima ogroman utjecaj u BiH i cijeloj regiji. Vijest je to kojoj nedostaje kontekst, pojašnjenje da li je ovo novi pristup aktuelne administracije i šta ga razlikuje od prethodnog. Ovako koncipirana vijest mogla je biti izostavljena i gledaoci ne bi bili uskraćeni.