FTV: U ZNAKU RADONČIĆA
25. – 31. januar 2016.
SVE O HAPŠENJU: Hapšenje lidera SBB-a Fahrudina Radončića vijest je koja je obilježila proteklu nedjelju u BiH. Uredništvo Dnevnika 2 posvetilo je tom događaju većinu prostora 26. januara. Osim javljanja reportera ispred sjedišta SIPA-e, gdje je Radončić saslušan, gledaoci su vidjeli prilog s pregledom svih dešavanja vezanih za hapšenje tog dana, ali i reakcije političkih stranaka.
TEMA DANA: Radončić je ostao tema dana i u dnevnicima 27., 28. i 29. januara. Gledaoci su dobili široku sliku ovog događaja – od sadržaja optužnice, preko stavova njegovog advokatskog tima, najužeg rukovodstva SBB-a, koalicionih partnera i opozicije u Federaciji BiH, do reagovanja predstavnika pravosuđa koji su izrazili nezadovoljstvo zbog, kako su naveli, političkih pritisaka kojima su bili izloženi.
ZAŽIVIO POPIS STANOVNIŠTVA: Da život nije stao zbog Fahrudina Radončića, najbolje se pokazalo u Dnevniku 2 emitovanom 30. januara. A taj dan obilježili su i protesti radnika javne uprave Unsko-sanskog kantona te nastavak štrajka glađu radnika tuzlanske Livnice čelika. Ali i nezadovoljstvo pojedinih kantona u Federaciji zbog načina raspodjele sredstava od indirektnih poreza. Na primjeru Goraždanskog kantona, novinar Hasan Gabela ukazao je da je, što se tiče federalne ministrice finansija, popis stanovništa iz 2013. godine stupio na snagu jer je na osnovu njegovih rezultata i razrezala raspodjelu prihoda kantonima.
Izdvojeno
Iako je i prosječnom poznavaocu političkih dešavanja u BiH jasno da je blokada rada Vlade i Parlamenta Federacije nakon Radončićevog hapšenja, koju je pokrenuo SBB uz nedvosmislenu podršku koalicionih partnera, SDA i HDZ BiH, oblik pritiska na državno pravosuđe, u dnevnicima je propuštena prilika da se to pitanje problematizira. Takođe smatramo da je bilo dovoljno prostora da se otvori i pitanje da li građani i njihove potrebe, zbog nefunkcioniranja institucija zakonodavne i izvršne vlasti, trebaju biti kolateralna šteta zarad interesa pojedinca.
Ocjena 8
RTRS: KO TO RUŠI REPUBLIKU SRPSKU?
25. – 31. januar 2016.
UZDRMANO UREDNIŠTVO: Zašto je hapšenje lidera SBB-a Fahrudina Radončića toliko uzdrmalo uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a? Pitanje je to koje se nameće iz sadržaja dnevnika tokom monitorisane nedjelje, jer Radončić nije prvi lider neke stranke u BiH koji je lišen slobode, niti prvi protiv kojeg je vođena istraga.
Zašto RTRS nakon Radončićevog hapšenja počinje sa spinovanjem javnosti, pozivajući se na vijest agencije Srna, koja se, pak, poziva na neimenovani izvor? Plasirana je informacija da je Tužilaštvo BiH 14. januara izdalo nalog za otvaranje istrage protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika.
PROVJERENI POZNAVAOCI: Odgovor na ova pitanja znaju, naravno, nalogodavci takve odluke. Mi postavljamo pitanje kako je moguće da javni servis za potrebe Dnevnika 2 sam ne poziva državno Tužilaštvo i traži potvrdu vjerodostojnosti informacije koju plasira? Umjesto toga, u dnevniku 27. januara (urednica Nada Arlov) novinarka Nada Veletić gledaocima prenosi stavove “provjerenih poznavaoca političkih prilika”. Redaju se tako RTRS-ovi eksperti – od Predraga Ćeranića do Miroslava Lazanskog – uz višekratno pozivanje na neimenovane izvore RTRS-a. Koji svi listom znaju da je na sceni novi pokušaj rušenja RS-a. Jer za RTRS, Dodik jeste jednako RS.
ZAMJENA TEZA: Ono u čemu se RTRS izvještio svakako je gruba zamjena teza i bezočno manipulisanje. Kada je Tužilaštvo BiH demantiralo Srninu vijest o nalogu za pokretanje istrage protiv predsjednika RS-a i odbilo da je dalje komentariše, gledaoci od novinara Gvozdena Šarca čuju u dnevniku 28. januara da Tužilaštvo svojom “neprofesionalnošću dovodi javnost u zabludu”.
AGENTI HAOSA: Ova tema bila je u samom vrhu Dnevnika 2 i 29. januara. Nakon što je gledaocima pročitan Dodikov intervju u beogradskom Informeru, u kojem komentira i mogućnost da se protiv njega vodi istraga, RTRS se vraća svojim omiljenim ekspertima. Među njima i Predragu Ćeraniću, koji poručuje da “agenti haosa izmišljaju afere”, a njegove navode potvrđuju i “stručnjaci za evroazijsku bezbjednost” iz Beograda i zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Marković, koja tvrdi “da se istraga protiv Dodika planira u sarajevskoj političkoj kuhinji”.
Izdvojeno
Branka Kusmuk dosegla je granicu nakon koje zvati je novinarkom znači uvrijediti sve časne pripadnike/ce te profesije. U svom uratku (jer s profesionalne tačke jednostavno je nemoguće ocijeniti da li je to izvještaj, analiza ili komentar), Kusmuk se namjeravala baviti utjecajem hapšenja lidera SBB-a Fahrudina Radončića na vladajuću koaliciju na federalnom i državnom nivou. Podvlačimo pokušala, jer u navedenom uratku dominirale su lične opservacije i stavovi. Sve to začinjeno neumjesnim i za novinarstvo neprimjerenim izrazima kao što su: “pričala je sarajevska čaršija”, “obezglavljeni SBB” ili “poslušni partijski vojnici”, kako naziva pojedine članove SDA (Dnevnik 2, 29. januar, urednik Momčilo Ostojić).
Ocjena 1
Komparativna analiza
Jedan događaj i dva dijametralna ugla iz kojih se o njemu izvještavalo. Za razliku od Federalne televizije, Radio Televizija Republike Srpske nije se ni potrudila gledaoce pobliže informisati o razlozima lišavanja slobode lidera SBB-a. Umjesto toga, to je bio tek još jedan povod da se kroz spinovanje javnosti o mogućnosti da ista sudbina zadesi i Milorada Dodika ustane u zaštitu njegovog lika i djela. I odbranu – istina, ne zna se od koga – Republike Srpske.
